Uspjeh (tech) projekta je u oku promatrača?

Uspjeh (tech) projekta je u oku promatrača?

Postoji li uopće uspješan (tehnološki) projekt, ili je to samo mit svih nas koji ih želimo završiti na vrijeme i uz najbolje moguće rezultate, otkriva dr. sc. Mario Špundak, voditelj Odjela za upravljanje projektima u Combisu.

Project management - Mario Špundak

Pitanje uspjeha projekta, što je to i kako se do njega dolazi, neiscrpna je tema promišljanja i razgovora o svakom novom poslu i općenito o projektima već desetljećima. Jedna od prvih priča na tu temu bila je vezana uz Ford Taurus, a voditelj projekta tog najprodavanijeg automobila u SAD-u, za kojeg se kasnije ispostavilo da je i jedan od najuspješnijih i najkvalitetnijih Fordovih proizvoda svih vremena, smijenjen je jer nije dobro odradio posao. Naime, projekt je kasnio tri mjeseca te 1985. godine. Može li se reći da je ovaj projekt bio neuspješan?

Može – ukoliko se promišljanje o uspješnosti svede isključivo na takozvani trokut.

Željezni trokut upravljanja projektima postavljen je davne 1969. godine, a kaže da je uspjeh projekta definiran u granicama planiranog opsega projekta i kvalitete, vremena i budžeta. Na to se naslanja razgovor je li projekt postigao svoje organizacijske ili poslovne ciljeve.

Presudna vrijednost za korisnika

Promišljanja o uspjehu projekata možemo nastaviti nabrajanjem statističkih podataka. Tako se iz rukava izvlači da Standish grupa u svom poznatom Chaos izvještaju iz godine u godinu izvještava da je stopa uspješnih IT projekata oko jedne trećine (u razdoblju od 2004. do 2012. kretala se između 29 posto i 39 posto), s velikom razlikom u uspješnosti manjih (74 posto) ili većih (6 posto) projekata, dok Project Management Institute (PMI) kaže da je svoje poslovne ciljeve postiglo dvije trećine projekata. Međutim, govorimo li mi ovdje o istim mjerilima?

Je li uspjeh u oku promatrača? Voditelj projekta uglavnom zagovara da ukoliko je projekt isporučen u planiranom opsegu, vremenu i budžetu, to je sigurno uspješan projekt, dok korisnik (interni ili vanjski) zapravo gleda je li dobio ono što je želio/tražio/naručio (ili opasnija definicija – zamislio).

Poučeni tim iskustvom, voditelji projekta u novije vrijeme su u definiciju ugradili i zadovoljstvo zainteresiranih strana kao najvažniji kriterij uspješnosti projekta. To govori kako projekt može i kasniti i probiti budžet, ali dok god su sve zainteresirane strane zadovoljne smatrati će se uspješnim projektom u trenutku isporuke.

Čak je i Standish grupa u svom izvještaju iz 2015. godine zamijenila kriterij opsega projekta s percipiranom vrijednošću za korisnika. Shodno tim novim kriterijima, voditelj projekta Ford Taurusa danas možda ne bi bio smijenjen.

‘Kotačići’ uspješnog tima

Ako projekt završi na vrijeme, u roku i svi su sretni, jesu li time ispunjeni svi uvjeti da se projekt proglasi uspješnim? Računamo li u uspjeh projekta i neke od organizacijskih ili poslovnih ciljeva, poput zadovoljstva projektnog tima, zadovoljstva korisnika rezultata projekta, financijske rezultate korištenja rezultata projekta, ulazak na novo tržište, stvaranje osnova za daljnji razvoj proizvoda? Jesu li ti ciljevi postignuti uspješnim završetkom projekta? Moramo li na projekt gledati i šire od perspektive voditelja projekta te uključiti i strateški pogled? U konačnici, tko je odgovoran za postizanje tih ciljeva?

Svakako u tome pomaže jasna definicija odgovornosti projektnog tima, voditelja projekta i sponzora projekta, gdje se u odnosu na okruženje projekta i organizacijski kontekst može definirati svaka od navedenih uloga. Na primjer, voditelj projekta je odgovoran za cjelokupni projekt, za vremenski plan, kao i za praćenje utroška vremena, dok su članovi projektnog tima odgovorni za tehničko rješenje i kvalitetu isporuke.

Konačno, sponzor projekta pruža organizacijsku podršku i ‘ruši zidove’ kako bi projekt uspješno završio. Naravno, moguće je definiranje uloga kao i definiranje kriterija uspješnosti za svaki pojedini projekt, jer ipak, svaki je projekt jedinstven poduhvat…

Više o tome kako uspjeh dolazi, odnosno koji su čimbenici uspjeha projekta, moći ćete saznati na Combis konferenciji, koja se održava 24. i 25. rujna, a Marijevo predavanje ‘U potrazi za Svetim Gralom: ipriča o uspjehu projekta’ na rasporedu je drugog dana konferencije. Vidimo se u Šibeniku!

projektimario_2

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Umjetna inteligencija

Zach Kass, ex-Open AI na Vizionaru godine: “AGI će možda biti zadnja tehnologija koju će ljudi izumiti”

Kako smo došli do ChatGPT-ja, koje promjene nas dalje čekaju, što je AGI, što donosi i kako se za to mogu pripremiti tvrtke i nove generacije otkriva nekadašnji Open AI stručnjak.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

Intervju

Pobjedu u generiranju slika uz AI odnosi riječki pisac: “Dobar ‘prompter’ mora biti dobar s riječima!”

Nije trebalo dugo čekati da umjetna inteligencija generira i nove "sportove"!

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".