Uspjeh (tech) projekta je u oku promatrača?
Postoji li uopće uspješan (tehnološki) projekt, ili je to samo mit svih nas koji ih želimo završiti na vrijeme i uz najbolje moguće rezultate, otkriva dr. sc. Mario Špundak, voditelj Odjela za upravljanje projektima u Combisu.
Pitanje uspjeha projekta, što je to i kako se do njega dolazi, neiscrpna je tema promišljanja i razgovora o svakom novom poslu i općenito o projektima već desetljećima. Jedna od prvih priča na tu temu bila je vezana uz Ford Taurus, a voditelj projekta tog najprodavanijeg automobila u SAD-u, za kojeg se kasnije ispostavilo da je i jedan od najuspješnijih i najkvalitetnijih Fordovih proizvoda svih vremena, smijenjen je jer nije dobro odradio posao. Naime, projekt je kasnio tri mjeseca te 1985. godine. Može li se reći da je ovaj projekt bio neuspješan?
Može – ukoliko se promišljanje o uspješnosti svede isključivo na takozvani trokut.
Željezni trokut upravljanja projektima postavljen je davne 1969. godine, a kaže da je uspjeh projekta definiran u granicama planiranog opsega projekta i kvalitete, vremena i budžeta. Na to se naslanja razgovor je li projekt postigao svoje organizacijske ili poslovne ciljeve.
Presudna vrijednost za korisnika
Promišljanja o uspjehu projekata možemo nastaviti nabrajanjem statističkih podataka. Tako se iz rukava izvlači da Standish grupa u svom poznatom Chaos izvještaju iz godine u godinu izvještava da je stopa uspješnih IT projekata oko jedne trećine (u razdoblju od 2004. do 2012. kretala se između 29 posto i 39 posto), s velikom razlikom u uspješnosti manjih (74 posto) ili većih (6 posto) projekata, dok Project Management Institute (PMI) kaže da je svoje poslovne ciljeve postiglo dvije trećine projekata. Međutim, govorimo li mi ovdje o istim mjerilima?
Je li uspjeh u oku promatrača? Voditelj projekta uglavnom zagovara da ukoliko je projekt isporučen u planiranom opsegu, vremenu i budžetu, to je sigurno uspješan projekt, dok korisnik (interni ili vanjski) zapravo gleda je li dobio ono što je želio/tražio/naručio (ili opasnija definicija – zamislio).
Poučeni tim iskustvom, voditelji projekta u novije vrijeme su u definiciju ugradili i zadovoljstvo zainteresiranih strana kao najvažniji kriterij uspješnosti projekta. To govori kako projekt može i kasniti i probiti budžet, ali dok god su sve zainteresirane strane zadovoljne smatrati će se uspješnim projektom u trenutku isporuke.
Čak je i Standish grupa u svom izvještaju iz 2015. godine zamijenila kriterij opsega projekta s percipiranom vrijednošću za korisnika. Shodno tim novim kriterijima, voditelj projekta Ford Taurusa danas možda ne bi bio smijenjen.
‘Kotačići’ uspješnog tima
Ako projekt završi na vrijeme, u roku i svi su sretni, jesu li time ispunjeni svi uvjeti da se projekt proglasi uspješnim? Računamo li u uspjeh projekta i neke od organizacijskih ili poslovnih ciljeva, poput zadovoljstva projektnog tima, zadovoljstva korisnika rezultata projekta, financijske rezultate korištenja rezultata projekta, ulazak na novo tržište, stvaranje osnova za daljnji razvoj proizvoda? Jesu li ti ciljevi postignuti uspješnim završetkom projekta? Moramo li na projekt gledati i šire od perspektive voditelja projekta te uključiti i strateški pogled? U konačnici, tko je odgovoran za postizanje tih ciljeva?
Svakako u tome pomaže jasna definicija odgovornosti projektnog tima, voditelja projekta i sponzora projekta, gdje se u odnosu na okruženje projekta i organizacijski kontekst može definirati svaka od navedenih uloga. Na primjer, voditelj projekta je odgovoran za cjelokupni projekt, za vremenski plan, kao i za praćenje utroška vremena, dok su članovi projektnog tima odgovorni za tehničko rješenje i kvalitetu isporuke.
Konačno, sponzor projekta pruža organizacijsku podršku i ‘ruši zidove’ kako bi projekt uspješno završio. Naravno, moguće je definiranje uloga kao i definiranje kriterija uspješnosti za svaki pojedini projekt, jer ipak, svaki je projekt jedinstven poduhvat…
Više o tome kako uspjeh dolazi, odnosno koji su čimbenici uspjeha projekta, moći ćete saznati na Combis konferenciji, koja se održava 24. i 25. rujna, a Marijevo predavanje ‘U potrazi za Svetim Gralom: ipriča o uspjehu projekta’ na rasporedu je drugog dana konferencije. Vidimo se u Šibeniku!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.