U digitalnoj transformaciji, maloprodajni brendovi trebali bi se fokusirati na ove 3 stvari

U digitalnoj transformaciji, maloprodajni brendovi trebali bi se fokusirati na ove 3 stvari

Ususret EcommerceDay konferenciji s Vladimirom Stankovićem, keynote predavačem, razgovarali smo o omnichannelu i digitalnoj transformaciji.

Svima koji imaju bilo kakve veze s ecommerceom, jasno je koliko je customer-centric filozofija značajno utjecala na pristup tržištu. Tako u tržišnoj utakmici sve više predvode oni koji su uvijek dostupni, bilo offline ili online, na svim kanalima. Omnichannel je postao imperativ kada je u pitanju najbolje iskustvo korisnika odnosno potrošača.

O pojedinostima omnichannel prakse te digitalne transformacije koja bi ju i omogućila, ususret ECommerceDay konferenciji koja se održava 17. travnja u Zagrebu, razgovarala sam s keynote predavačem, Vladimirom Stankovićem, direktorom brend marketinga i digitalne trgovine Campera s 15 godina međunarodnog iskustva u modnoj, sportskoj i telekomunikacijskoj industriji. Od Telenora do Nika i Campera, Vladimir je stekao izvrsno znanje i iskustvo u ecommerce i omnichannel maloprodajnim strategijama kao i u upravljanju timovima, a evo što i mi iz njegovog iskustva možemo naučiti.

Sve počinje skrolanjem po mobitelu

U prošlosti je brick&mortar retail, zajedno s tradicionalnim oglašavanjem, imao ključnu ulogu za brand awareness tako da je lokacija bila od izuzetnog značaja, napominje Vladimir. Danas su okolnosti nešto drugačije.

S razvojem digitala, brendovi imaju mnogo više mogućnosti: grade awareness i potražnju bez top lokacija u retailu.

Srećom, iako su se mijenjali uvjeti, postoje mnogi primjeri kako uspješno spojiti offline i online svijet – kako iskoristiti najbolje od oba. Posebno ako uzmemo u obzir omnichannel pristup koji svakako implicira sveobuhvatnost.

Ipak, ne smijemo zaboraviti da sve više prvo iskustvo kreće online:

Danas potrošači sve manje posjećuju trgovine kako bi se inspirirali, informirali i odlučili što će biti njihova sljedeća kupnja. Živimo u trenutku u kojem se ta “discovery faza” događa online, najčešće na mobilnom telefonu.

Korisnici žele jednako korisničko iskustvo, bez obzira na kanal i način putem kojeg kupuju.

Kako usuglasiti omnichannel podatkovni input s outputom?

Svako se poslovanje na kraju zavrti oko povratnih informacija, nekima s manje, a nekima s više uspjeha. S obzirom na to da omnichannel podrazumijeva korištenje svih mogućih kanala, uzeti ih sve u obzir pod zajedničkim nazivnikom zahtjeva posebno dobar fokus i (analitičke) vještine. Stoga sam Vladimira upitala i što brendovi trebaju paziti kako bi osigurali da omnichannel data input (od prodaje, medija, korisnika) bude adekvatno i pravovremeno analiziran kako bi dobili usuglašen omnichannel output:

Jedan jedinstven pogled na potrošača, bez obzira na kojim kanalima ste imali interakciju s njim, veliki je izazov za sve tvrtke. Neophodno je definirati što će biti potrošački ID – recimo da je to njegov osobni email. Nakon toga treba definirati koje atribute želite znati i pratiti po svakom emailu odnosno potrošaču. Sve veći broj kompanija se fokusira na prikupljanje email adresa prilikom kupovine u offline maloprodaji. Povezivanje emaila i kolačića može pružiti jasnu sliku je li i koliko puta kupac primio i reagirao na neku oglašivačku poruku u digitalnom kanalu prije odlaska u brick&mortar trgovinu.

Digitalna transformacija maloprodajnih brendova

Osim omnichannela, glavna preokupacija Vladimira u zadnje vrijeme je digitalna transformacija koja bi ju i omogućila, a u čemu je i sam savjetovao nekoliko maloprodajnih brendova. S obzirom na to, prije svega me zanimalo kako u postavljanju strategije za određeni brend procjenjuje postojeće stanje – koliko dobro brand i commerce rade zajedno:

Ako je tvrtka u početnoj fazi transformacije, suradnja brenda i commerca je vrlo često na izrazito niskom nivou. Konkretan način da se to provjeri je analiza da li su commerce tim i njihov input dio kreativnog i marketing briefa od samog početka ili dolaze tek na kraju procesa, kao netko tko bi trebao iskoristiti postojeći digitalni sadržaj. Također je bitno da brend, marketinški i kreativni timovi u potpunosti razumiju digitalne kanale i način na koji ih potrošači koriste. Edukacija od strane commerce i analitičkog tima, u vezi različitih KPI-jeva po pitanju sadržaja, ključna je za unaprjeđenje suradnje dva tima jer svi imaju zajednički cilj da njihov rad ima što bolje rezultate.

Danas potrošači sve manje posjećuju trgovine kako bi se inspirirali, informirali i odlučili što će biti njihova sljedeća kupnja – to obavljaju online.

Iako je učio od najvećih, uglavnom stranih brednova, kroz konzultantsku kuću 8 Services iz Beograda, Vladimir je imao priliku raditi i s manjim brendovima. Stoga sam ga pitala i što bi domaćim brendovima savjetovao o digitalnoj transformaciji:

Ambicije o digitalizaciji kompanije, izazovi koji su neprestano pred njima i faze razvoja jako su slične bez obzira da li govorimo o Nikeu ili recimo Sport Visionu. Često me pitaju odakle početi? Smatram da su za digitalnu transformaciju i unaprjeđenje online prodaje apsolutni prioriteti: pravi izbor talenata, onih koji već imaju iskustvo u sličnim tvrtkama ili području, zatim evolucija tehnologije koje se koristi u cjelokupnom digitalnom ekosustavu i na kraju uspostavljanje procesa.

Cjenovne promocije su i dalje najdominantnije oružje web trgovina na domaćem tržištu, dodaje Vladimir. Osim toga, ističe da postoji ogroman prostor za unaprjeđenje cjelokupnog potrošačkog iskustva: od kvalitetnije komunikacije i dizajna, boljeg UX-a, do korisničke podrške i usluga isporuke. Upravo su to elementi na koje bi se trebalo fokusirati, zaključuje.

Od Nikea do Campera

Za kraj, zanimalo me i kako je Vladimir od brenda poput Nikea došao do prilično nišnog Campera. Iako bi za odgovor očekivali možda neku posebnu poslovnu inspiraciju, Vladimir otvoreno ističe kako je oduvijek želio živjeti pored mora pa su zapravo mediteranski stil života i lokacija Camper HQ bili presudni da prihvati ponudu i priključi se njihovom timu.

Međutim, kad su u pitanju ključne ecommerce razlike između Nikea i Campera, Vladimir spominje da one svakako proizlaze iz razlika u snazi brenda i veličini poslovanja, objašnjavajući kako se ovisno o tome razlikuju i uloge koje za njih imaju digitalna komunikacija i ecommerce:

Odjel kojim rukovodim u Camperu ima mnogo veću ulogu u kreiranju potražnje za Camper brendom i proizvodima, dok je kod Nikea brand uvijek “hot” pa samim tim i potražnja. U takvoj poziciji ecommerce ima zadatak da konvertira brand heat u sales na digitalnim kanalima.

Više o digitalnoj transformaciji i Vladimirovom iskustvu koje su mu donijele godine rada u modnoj, sportskoj i telekomunikacijskoj industriji otkrijte na nadolazećoj EcommerceDay konferenciji.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. rolanje

    rolanje

    17. 04. 2019. u 10:39 pm Odgovori

    Prije par tjedana primijetih naslov članka “OVAJ grad je od esporta profitirao više nego od bilo kojeg sporta – …”.

    Rekoh – “Hmh, ma neće Netokracija pitem Index-a i Jutarnjeg”.

    Kad danas osvanu “U digitalnoj transformaciji, maloprodajni brendovi trebali bi se fokusirati na OVE 3 stvari”.

    “Huh – izgleda nije ono slučajno neki dan bilo”.

    Pitam se, je li to počelo testiranje clickbait-a i osluškivanje reakcija posjetitelja, ili sam previše paranoičan 🙂

    Vezano za veći broj otvaranja članaka, ja bih npr. više klikao na članke kad bi na naslovnici ostao vidljiv broj komentara pojedinih članaka, kao što je bilo prije redizajna

    Pozdrav

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      18. 04. 2019. u 8:35 am Odgovori

      Hej, rolanje. Ne služimo se baš clickbaitom, kao što možeš vidjeti po ostalim naslovima članaka, ali uvijek testiramo kako privući pažnju čitatelja, kao i svaki medij. Bez brige, ne idemo putem određenih mainstream medija. 😉
      I hvala na feedbacku za broj komentara, prenijet ćemo našoj ekipi koja se bavila redizajnom.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?