Valentina Wiesner: Manjak suradnje među kolektivnim pregovaračima ide u korist samo Big Techu

Valentina Wiesner: Manjak suradnje među kolektivnim pregovaračima ide u korist samo Big Techu

Jedan od dva hrvatska kolektivna pregovarača s Big Techom, ostao je izrazito nezadovoljan u cijeloj situaciji ostvarivanja autorskih prava u novinarstvu. Trenutno su izostavljeni iz pregovora s Googleom, koji im je pokušao urušiti legitimitet zastupanja, a pritom se bore za pravedniji Zakon o autorskim i srodnim pravima...

Hrvatska je, svojom težnjom za pravedniji sustav prikupljanja autorskih naknada od internetskih tražilica i društvenih mreža, uzdrmala Big Tech. Poučeni francuskim primjerom koji je rezultirao nepravdom jer su veliki izdavači individualno pregovarali s Googleom, Hrvatska se izborila za kolektivno pregovaranje. Tako svi mogu dobiti dio kolača koji zaslužuju? Nažalost, situacija nije toliko bajna ni jednostavna…

Mogli smo imati jednog kolektivnog pregovarača, ali Hrvatska ipak ima dva, što je naravno u skladu sa zakonom. Usprkos tome, situacija se zakomplicirala.

U prvome tekstu serijala Autorsko pravo i Big Tech, pored detaljnog predstavljanja cijele situacije, iznijeli smo i perspektivu Udruge nakladnika informativnih publikacija (UNIP) koji zastupaju interese nakladnika.

Sada prenosimo drugu stranu priče – stranu novinara za čija prava se bori Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) – koja je obilježena velikim nezadovoljstvom, nepostojećom suradnjom s UNIP-om te izmjenama Zakona o autorskim i srodnim pravima iz 2021. godine.

DZNAP-ovu stranu priče objašnjava nam Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a i novinarka Večernjeg lista.

Zaštita autorskih prava više je od prikupljanja novca

Ako bismo pojednostavljeno rekli kako je DZNAP novinarska verzija službe za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP), ne bismo pogriješili, objašnjava Valentina. Ipak, DZNAP je nešto više. Društvo je osnovano prije 16 godina radi kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava – kako bi prikupljalo i svojim autorima raspodjeljivalo naknade od prihoda koje „treće osobe“ ostvaruju distribuirajući DZNAP-ova autorska djela.

Govorimo o press clipping agencijama koje ih nakon objave u medijima prodaju svojim klijentima čiji je interes dobiti najvažnije objavljene informacije vezane uz njihovo poslovanje, menadžment, ključnu temu, navodi Valentina:

Ove smo godine prikupili skoro 400 tisuća eura, nešto manje od tri milijuna kuna, od naknada naplaćenih u 2022. Uz podjelu s nakladnicima, raspodijelili smo ih svojim autorima, novinarima i fotoreporterima, izravno, ali i jedan mali manji dio kroz financiranje projekata prioritetno usmjerenih na zaštitu novinarskih i fotoreporterskih autorskih prava.

Jer nije cilj DZNAP-a samo prikupljanje i raspodjela novca „vulgaris“ – zaštita autorskih prava više je od toga: podrazumijeva i moralna, a ne samo materijalna prava – pravo autora da bude potpisan i priznat kao autor, da se njegova djela ne piratiziraju i plagiraju, da se ne mijenjaju i nagrđuju, da se ne cenzuriraju

Saša Četković

Bolji materijalni status novinara omoguvaća neovisnost

U statutu DZNAP-a stoji da su ciljevi društva okupljanje novinara-autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara i fotoreportera:

Za nas to nije „floskula“, vizija i misija koja bi ostala samo mrtvo slovo na papiru. Jer novinari ni ne rade svoj posao da ostane mrtvo slovo na papiru – radimo na tome da uistinu popravimo stanje u novinarstvu i medijima jer smo u teškoj i višedimenzionalnoj krizi.

DZNAP smatra da je poboljšanje materijalnog položaja novinara bitan element neovisnosti jer su javni, a pogotovo privatni, mediji pod pritiskom svih mogućih centara moći, od političkih do korporativnih, u raljama oglašivača, s modelima financiranja koji najčešće ovise o onima koje bi trebali i morali promatrati kritičkim okom ombudsmana javnih interesa, objašnjava Valentina.

Što više prihoda imaju od osnovnog biznisa, mogu biti neovisniji. Autorske naknade dio su toga. Na pojedinačnoj razini, isto tako. Potplaćeni novinari podložniji su pritiscima i lakše pristaju na neprihvatljive kompromise. Tužno je, ali istinito. Rijetko je drukčije.

Jedan od načina ostvarivanja boljeg materijalnog položaja novinara upravo bi se trebao odviti kroz prikupljanje naknada od Big Techa, ali prvo je potrebno dogovoriti kako će se prikupljati naknade te kako će se raspodjeljivati.

Ostvarili smo veću pregovaračku snagu s Big Techom!

Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU ostavila je zemljama članicama da izaberu kolektivni model ili sklapanje individualnih ugovora s pojedinačnim nakladnicima kojima su ustupljena prava iskorištavanja autorskih djela.

Hrvatska je izabrala kolektivni model koji daje veću pregovaračku snagu u ugovaranju naknada za korištenje s internetskim platformama, ističe Valentina:

Alternativa bi bila katastrofalna jer bi kod ugovaranja naknada generirala nove disproporcije sukladne tržišnoj snazi koje bi dodatno pogodile male nakladnike, a time i novinare autore koji za njih rade.

Kolektivno prikupljanje je jedina ispravna opcija. Ima i tradiciju kod nas: i DZNAP tako prikuplja naknade od distribuiranja autorskih djela novinara i fotoreportera koje raspodjeljuje svojim autorima.

Inače, potpredsjednik Google Newsa Richard Gingras nije priznavao DZNAP kao odgovarajuće tijelo za kolektivno zastupanje što je potez kojeg Valentina naziva “starom devizom divide et impera” (podijeli pa vladaj):

Pokušajem da DZNAP javno obezvrijedi i oduzme mu legitimitet zastupanja, iako dio naknade pripada nama, raščlanjuje suprotstavljenu pregovaračku stranu na „proste faktore“. Nažalost, nakladnici su nasjeli na tu igru.

Usprkos tome, DZNAP-u je u studenom 2022. godine Državni zavod za intelektualno vlasništvo proširio licencu prema kojoj može obavljati kolektivno ostvarivanje prava novinara na udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija kad ih na internetu koriste pružatelji usluga informacijskog društva.

U praksi tu pregovaračku snagu još ne koristimo

Jurica Galoić

Kada Valentina spominje pregovaračku poziciju koju donosi kolektivno zastupanje, navodi da ona ima dvije dimenzije.

Prva je zajedničko, a ne pojedinačno istupanje svih nakladnika prema platformama, a druga zajedničko istupanje obje kolektivne organizacije koje ostvaruju pravo na naknadu prema agregatorima sadržaja, čime bi se dobila dodatna snaga.

Ova druga je izostala, naglašava Valentina, zbog čega cijeli odnos s UNIP-om naziva nekorektnim:

Nemamo još nikakav dogovor s UNIP-om oko raspodjele naknada, niti su nas uključili u proces pregovora s onima od kojih bi se te naknade trebale naplaćivati, što je kontraproduktivno za obje kolektivne organizacije, a ide u korist samo Googleu i ostalim platformama.

DZNAP ima pregovaračko iskustvo u ugovaranju naknada, UNIP je netom osnovan i nema nikakvo iskustvo. Za razliku od njihovog modus operandija, njihove “prethodnike”, Udrugu novinskih izdavača pri HUP-u, mi smo u takve pregovore uključivali – smatrali smo to korektnim jer kolektivno prikupljene autorske naknade, za što samo mi imamo licencu, dijelimo s njima, a i zajednički istup daje dodatnu snagu prema drugoj strani.

S obzirom na to da Direktiva predviđa pravičan udio u nakladničkoj naknadi za autore, legitiman je naš interes da znamo od čega ćemo je mi prikupljati i naravno, da bude što veća.

DZNAP očekuje pravičnu raspodjelu, a za njih pravično znači 50:50, ističe Valentina te dodaje kako je to omjer u kojem DZNAP već dijeli naknadu nakladnicima koju prikuplja od press clipping agencija:

U tom je smjeru išao i zakonodavac u javnim istupima u kojima se obrazlagao hrvatski model. Neki su drugi zakonodavci bili i korektniji pa su već u zakon stavili taj omjer, primjerice, Slovenci. Ne mislim da bi tu trebalo biti problema.

Jedan od načina kako se trebao općenito poboljšati položaj novinara je kroz izmjene Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ali…

Koje su izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima iz 2021. DZNAP-u sporne?

…DZNAP još od donošenja izmjena Zakona o autorskom i srodnim pravima iz 2021., ističe kako je tim izmjenama nezadovoljan.

Dijelove tog zakona, za koje smatraju da nisu u skladu s europskom legislativom niti je njima prenesen duh Direktive, poslali na ocjenu usuglašenosti Europskoj komisiji, ističe Valentina:

Ovaj je zakon “salto mortale“ u smjeru suprotnom od onoga koji bi jačao prava autora. Svih autora, ne samo novinara. Jer se na sve autore odnosi ključna promjena – ona da, za razliku od dosadašnje legislative, sva materijalna prava prenose na poslodavce trajno, bez vremenskog i teritorijalnog ograničenja i neovisno o tome je li radni odnos prestao trajati. To veze nema s Direktivom!

Direktiva koja štiti autorska prava to čini na dvije godine, a istekom tog razdoblja internetski giganti mogu prenositi autorska djela bez naknade. No ono što je za novinare porazno je dio koji praktički legitimira cenzuru. Jer definira da autorska djela stvorena u radnom odnosu naručitelj ima pravo mijenjati, dovršavati, spajati s drugim djelima… A to znači samo jedno – u tom se slučaju informacija ne isporučuje javnosti onakva kako ju je autor primarno plasirao.

Kada bi krenula pobrojavati i ostale, veće i manje zamjerke, trebalo bi nam prostora kao za roman Rat i mir, dodaje Valentina. Ipak, sumira da u svemu tome ima i jedna dobra promjena:

Konačno su među autorska djela uvrštena i novinarska autorska djela. Nažalost, ni to nije napravljeno do kraja jer među autore nisu uvršteni – novinari. Tko onda stvara ta autorska djela: književnici, umjetnici?! Na sve smo to upozorili u procesu donošenja zakona, osobno sam bila članica radne skupine.

Osim uvrštenja novinarskih autorskih djela i kolektivne zaštite, resorno je ministarstvo ministrice Nine Obuljen Koržinek sve izignoriralo. Zloupotrijebili su implementaciju Direktive da izmijene druge dijelove zakona koji s Direktivom nemaju veze i udovolje lobističkom pritisku poslodavca. Aktualna će ministrica ostati upisana u povijest kao ona koja je unazadila autorska prava. Nadamo se, ne nepovratno. Radimo na tome da ih vratimo, kad-tad.

Idućim tekstom u serijalu Autorsko pravo i Big Tech, proučit ćemo kako su pitanje autorskih prava riješili ZAMP i Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) kada je Spotify dolazio u Hrvatsku. 

Članak je dio serijala “Autorsko pravo i Big Tech” realiziran uz podršku Agencije za elektroničke medije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.