Zašto Žito koristi dronove u poljoprivredi, a Europska komisija u akcijama spašavanja?

Prvi dio jučer održanog DRONEfesta bio je posvećen regulativi bespilotnih letjelica, što je goruće pitanje, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, a drugi konkretnim slučajevima primjene dronova u različitim područjima. Okupljeni su tako mogli čuti iskustva Teamneta u upotrebi bespilotnih letjelica u području visoke razine poslovanje te analize dobivenih podataka, dok su Robert Repinac i Mario Teskera iz Žita održali prezentaciju o korištenju bespilotnih letjelica u poljoprivredi, projektu koji je IN2 napravio za tvrtku koja posjeduje 22.000 hektara vlastitih površina. Posljednja dva mjeseca oni dronom kontroliraju stotinjak hektara poljoprivrednih površina dnevno, prateći vegetacijski indeks, nadgledajući kulture i stanje usjeva na terenu, a kako bi mogli planirati i pratiti aktivnosti na poljima poput navodnjavanja i zaprašivanja.

Korištenje dronova u Bosni i Hercegovini za vrijeme poplava

Drugi zanimljiv slučaj upotrebe dronova je projekt ICARUS, a riječ je o upotrebi bespilotnih letjelica u situacijama kriznog menadžmenta. Projekt je financiran od strane Europske komisije u kojem je sudjelovalo 24 partnera iz 20 zemalja. Haris Balta iz Kraljevske vojne akademije iz Bruxellesa, koja stoji iza projekta, ispričao je kako cilj projekta nije zamijeniti robotske alate u akcijama u potrage i spašavanja nego im pružiti potporu. Naime, uslijed brojnih nepogoda i prirodnih katastrofa, Europska komisija se vodila idejom kako postoji velik nesrazmjer između tehnologije u laboratoriju i one koja se koristi na terenu. Jedna od zemalja gdje je ICARUS projekt naišao na primjenu je bila i Bosna i Hercegovina, prvo za vrijeme poplava u svibnju 2014. godine, a zatim i u snimanju minski sumnjivih područja zbog pomicanja mina i drugih neeksplodiranih sredstava uslijed poplava.

Istaknuo je kako je Europska komisija prepoznala kao problem puno dronova u zraku te će sljedećih nekoliko godina biti puno govora o njihovoj detekciji i neutralizaciji, jer se ne može sve riješiti zakonskom regulativom, primjerice u slučaju terorizma.

Izazov u organizaciji i analizi podataka

Također, riječi o prikupljanju, obradi i analizi podataka s bespilotne letjelice, a Tihomir Šašić i Marko Turković iz IN2 istaknuli su kako će uskoro biti najveći izazov organizirati i analizirati sve dobivene podatke. Za sam kraj, okupljeni su mogli čuti o primjeni dronova u sigurnosnim namjenama na primjeru tvrtke INSIG2, posebno u slučaju većeg geografskog područja i štićenu vojarni ili skladišta.

Kad je riječ o dronovima mogućnosti su ogromne, samo je pitanje gdje ih implementirati, zaključili su sudionici DRONEfesta.