Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

STEM zanimanja među najpoželjnijim su zanimanjima za učenike osmih razreda osnovnih škola, a ističu se ona u području biomedicine i zdravstva, računarstva te elektrotehnike i strojarstva. Ono što zabrinjava je što četvrtina učenika na kraju osnovne škole nema jasnu viziju o tome što žele raditi u životu te je potrebno bolje informiranje i savjetovanje učenika o mogućnostima obrazovanja i zanimanjima. Rezultati su to projekta A1 STEMfemme Junior koje je danas u Zagrebu predstavio Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s A1 Hrvatska.

IDIZ je u razdoblju od 2021. do 2024. godine  proveo tri znanstvena istraživanja o rodnim razlikama u karijernim aspiracijama i stereotipima u STEM području. Ukupno je u istraživanjima sudjelovalo 10 642 učenica i učenika od 4. do 8. razreda osnovne škole.

Ključni rezultati istraživanja ukazuju da tijekom osnovnoškolskog obrazovanja raste interes prema STEM područjima rada i  kod djevojčica i kod dječaka. Dok učenici 4. razreda sebe vide u odgoju i obrazovanju, veterini i sportu, za ta zanimanja učenici 8. razreda gube interes.

Dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj IDIZ-a i suvoditelj istraživanja, kaže:

Postoje jasne rodne razlike u pojedinim STEM područjima. Dok karijeri u biomedicini i zdravstvu teži čak 21,5% djevojaka i samo 5,9% mladića, karijeri u elektrotehnici, strojarstvu i brodogradnji teži 11,4% mladića i tek 0,4% djevojaka. Također izražena je rodna razlika i u području informatike i računarstva. Karijeri u ovom području teži 11,9% mladića i tek 1,2% djevojaka u 8. razredu. Zanimljivo je da su u 5. razredu djevojčice i dječaci jednako uvjereni u svoje sposobnosti u informatici i tehničkoj kulturi, ali kod djevojaka ta uvjerenost značajno pada kroz školovanje.

Postoji potreba za ženskim uzorima

Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena savjetnica u IDIZ-u i također suvoditeljica istraživanja dodaje:

Osim kvantitativnog dijela proveli smo i kvalitativno istraživanje koje ukazuje da je područje informatike i računarstva snažno obilježeno stereotipima pri čemu se poslovi u ovom području i dalje vežu uz muški spol i djevojčicama nisu privlačni niti interesantni te postoji jasna potreba za ženskim uzorima u ovom području rada.

Boris Jokić, Dubravka Štefanac, Zrinka Ristić Dedić, Katja Magdić Košiček, Andrea Pirša Ilić, Iva Turčin i Ivan Skender.

Stoga je na konferenciji održan i panel naziva Žene i STEM: budućnost je njihova! na kojem su sudjelovale dr. sc Zrinka Ristić Dedić znanstvena savjetnica s IDIZ-a i suvoditeljica istraživanja, dr. sc. Katja Magdić Košiček znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković i Andrea Pirša Ilić, rukovoditeljica Centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju i podatke u A1 Hrvatska. Sugovornice su kroz osobna iskustva približile zanimanja i karijere djevojaka u STEM-u.

Edukacija učenica u Splitu; planirano širenje na druge gradove

Projekt A1 STEMFemme Jr. inicirala je A1 Hrvatska kao dio aktivnosti održivog poslovanja kojim nastoji unaprijediti digitalno društvo u Hrvatskoj te svima pružiti jednake mogućnosti za učenje, stvaranje i napredak. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska, izjavio je:

U A1 Hrvatska imamo 47% žena u kompaniji, a u cijelom sektoru tehnike samo ih je 15%. Prije nekoliko godina smo pokrenuli A1 STEMfemme program namijenjen djevojkama završnih godina STEM fakulteta, ali nas je i dalje zanimalo zašto ne postoji veći interes kod djevojaka za tehnička zanimanja. Stoga smo se obratili IDIZ-u u želji da napravimo pomak po tom pitanju.

Osim istraživanja, zajedno smo razvili  kurikulum za izvannastavnu aktivnost s ciljem jačanja aspiracija i osnaživanja prvenstveno djevojčica prema STEM-u koji se ove školske godine provodi u 14 osnovnih škola u Splitu. Zbog velikog interesa i odličnih povratnih informacija iz škola, planiramo širenje programa na škole u Zagrebu i okolici.

Dio spoznaja iz istraživanja integrirani su u kurikulum izvannastavne aktivnost STeam koje se, u suradnji s Gradom Splitom, provodi u splitskim osnovnim školama od jeseni prošle godine. 175 učenica i 12 učenika uz vodstvo 52 učiteljice i 6 učitelja tijekom ove školske godine na inovativan način se bavi temama poput umjetne inteligencije, pametnog grada, robotizacije, mora, znanosti u plesu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?