Ekonomija dijeljenja: Ima li smisla posjedovati automobil, pogotovo leteći?

Ekonomija dijeljenja: Ima li više smisla posjedovati automobil, pogotovo leteći?

Uber je nedavno na Web Summitu detaljnije predstavio koncept letećeg automobila, koji će se moći koristiti od 2020. Korak je to naprijed u ekonomiji dijeljenja jer ako već sada računice govore da je sve manje isplativo posjedovati automobil, leteći, i to bespilotni, još je manje isplativo. Doznali smo gdje svoju ulogu u tome vidi Uber.

Web Summit

O ekonomiji dijeljenja puno se reklo u proteklih nekoliko godina. Jedna od osnovnih karakteristika takvog koncepta jest prevladavanje dijeljenja nad posjedovanjem stvari. Kada su pak u pitanju usluge, ekonomija dijeljenja čini razmjenu usluga bliskijom, fleksibilnijom, raznovrsnijom.

Dok je ovogodišnji Web Summit bio poprilično obilježen temom održivog razvoja, posebnu su kategoriju dobili i društveno orijentirani startupi, počevši od inkluzivnosti i socijalne kohezije, pa do pomoći pri edukaciji.

Prva era ekonomije dijeljenja donijela je platforme. Razmjena usluga pomoći u kući, traženje smještaja na putovanju, posudba stvari koje nam rijetko trebaju, samo su neke od stvari koje se mogu pronaći na tim platformama. Aplikacija Uber omogućila je pouzdano naručivanje prijevoza, transparentne cijene, lako plaćanje, praćenje lokacije i još ponešto. Omogućila je konkurenciju među prijevoznicima i više kriterija za takve usluge.

Jesmo li u Hrvatskoj imali polemiku oko Ubera? Jesmo, kao i u većini europskih zemalja. Jesmo li imali štrajkove taksista zbog “nelojalne konkurencije”? Jesmo. Tijekom Web Summita u Lisabonu, dogodilo se nešto drugo, nešto dotad neviđeno.

Uberovi leteći automobili

Osobno mogu reći, kada sam vidjela ovaj naslov u programu događanja na centralnoj pozornici, mislila sam da je riječ o nekoj metafori, komičarskom naslovu ili tako nečemu, a nisam imala ideju o čemu će se točno raditi.

Najprije treba napomenuti da toga dana Uberovi vozači nisu “letjeli” po gradu. Štrajkali su. Da, Uberovi vozači su štrajkali. Slično kao i u Hrvatskoj gdje se o tome govori ovih dana, i u portugalskom je parlamentu u tijeku rasprava o novom zakonu koji će regulirati usluge poput Uberovih.

Dok je rasprava u tijeku, a zakon još nije izglasan, Uber posluje u zemlji, vozači rade svoj posao, ali ih policija često zaustavlja i kažnjava. Štrajk se događa iz protesta protiv postupaka policije. Sve se to događa nakon što je u ovoj zemlji 2015. godine došlo do zabrane rada Ubera, koja je nedugo nakon toga poništena na Ustavnom sudu.

Regulacija obavljanja novih djelatnosti. Regulacija ekonomije dijeljenja. Zakoni se moraju ubrzano prilagođavati. Ali što je s naslovom izlaganja koje se 8. studenog odvilo na centralnoj pozornici?

Naslov je doslovan. Jeff Holden, CPO u Uberu, izložio je projekt razvoja letećih automobila. Tijekom izlaganja, prikazao je i video s vizualizacijom doživljaja korištenja Uberove usluge letećeg automobila.

Emotivna zamisao mogućnosti da mlada majka ide s posla, leti iznad velike prometne gužve i dolazi brzo doma u zagrljaj svome djetetu osvojila je pažnju publike u Altice Areni.

Sličan efekt prošle godine je imala prezentacije vizualizacije Hyperloopa. To su oni trenuci na ovakvim događanjima, kada se sudionici osjećaju privilegirani što su se tamo našli i dobili priliku “pomirisati” budućnost. Moguću budućnost.

Suradnja Ubera i NASA-e

Jeff je dao više detalja o projektu letećih automobila koje ćemo oko 2020. viđati na nebu iznad Dallasa, Dubaija i Los Angelesa. No, još je zanimljivije što tvrdi da će ta usluga zapravo biti – povoljna.

Jeff je naglasio da su helikopteri bučni i energetski nedovoljno učinkoviti, a koncept koji je predstavio pomalo podsjeća na helikopter, osim što je – bespilotan.

Iako je pilot projekt predviđen u Los Angelesu već u 2019.-20., kao što su pojedina testiranja u isto vrijeme predviđena u Dallasu i Dubaiju, ovakav projekt još uvijek djeluje utopijski. Ipak, Jeff je naglasio da je partnerstvo s NASA-om uspostavljeno radi mapiranja zračnih prostora, kao i u sklopu razvoja bespilotnih letjelica.

Skeptici, a među njima i Elon Musk, su najviše zabrinuti za sigurnost ovakvih prijevoznih sredstava. Jeff je dodatno napomenuo da su standardi sigurnosti vrlo visoki i da ništa neće biti prepušteno slučaju.

Dolet ovakve letjelice iznosio bi oko 40-50 kilometara, što bi pokrivalo širinu većine urbanih zona.

Bila bi to udaljenost od San Francisca do Palo Alta, ili od lokacije na kojoj smo se nalazili u Lisabonu (Altice Arena na Parku Nacija) do Cascaisa.

Ako ćemo staviti u hrvatski kontekst, to bi bila primjerice udaljenost od Dugog Sela do Samobora.

Ukratko, stanovnici Los Angelesa mogli bi biti prvi koji će procijeniti koliko će ovakvo rješenje doprinijeti većoj kvaliteti prijevoza po gradu.

Možemo zaključiti da je prvi korak u razvoju ekonomije dijeljenja bio korištenje mogućnosti aplikacija, pametnih telefona, interneta i društvenih mreža. Sljedeći je korak u razvoju specifičnih proizvoda koji će služiti ovakvoj ekonomiji. Ako je Uber najprije bio platforma, sada postaje kompanija te tehnološki menadžment koja u svoju ponudu uvodi proizvode namijenjene isključivo ekonomiji dijeljenja.

Rekla bih da ove letjelice gotovo nitko neće posjedovati osobno, pa niti onaj koji si ih može priuštiti kupiti. Isto vrijedi za klasične, dobre stare automobile.

Ima li smisla posjedovati automobil u sadašnjem vremenu?

Jeff Holden istaknuo je činjenicu da je posjedovanje automobila – izuzetno skupo. Koliko god to mnogima bilo najnormalnije i jedino zamislivo, troškovi goriva, registracije, osiguranja, održavanja, a sve češće i parkiranja vlastitog automobila, često ne opravdavaju komoditet, posebno ako postoji široka ponuda prihvatljivih mogućnosti najma i dijeljenja automobila te naručivanja prijevoza.

Čak i redovito korištenje usluge Uberovog letećeg automobila moglo bi biti financijski isplativije od plaćanja svih troškova posjedovanja i korištenja vlastitog automobila.

Kako kaže Jeff, cijena jednog leta s ovom letjelicom mogla bi se kretati već od 20 američkih dolara.

Bit će zanimljivo pratiti daljnji razvoj ovakvih projekata. Hoće li se to ostvariti? Kao osoba koja nije tehničke struke, ne mogu puno reći o tome kako će ova tehnologija funkcionirati. Ipak, uvijek će mi biti zanimljivo pratiti kako ljudi reagiraju na inovacije svih vrsta.

Ako vas zanima cijelo Jeffovo predavanje, pogledajte snimku:

Uber's flying cars

How long will it be before you your Uber arrives by air rather than on the road? Uber CPO, Jeff Holden discusses at #WebSummit 2017.

Geplaatst door Web Summit op Woensdag 15 november 2017

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    26. 11. 2017. u 10:06 pm Odgovori

    Tehnički gledano Uber nije dio sharing zajednice, jer prodaje uslugu prijevoza.
    Tehnički gledano niti rentanje smještaja nije dio sharing zajednice, jer pruža uslugu smještaja.
    Dio sharing zajednice bi trebalo biti gdje se pravno na korisnika predaju prava koja proizlaze iz vlasništva. Barem sam tako pod dojmom pravnog uređenja gdje radim sa sharing filozofijom.

  2. goran

    goran

    27. 11. 2017. u 12:03 am Odgovori

    I jedan iznimno veliki pravni problem, kako pravno riješiti sharing ekonomiju. Pod tom ne mislim naravno na Uber i AirBnB u Hrvatskoj. Jer za to već imamo pravno okvir, hočemo li ga proširiti na Uber i AirBnB jest na nama.
    Kako čemo riješiti problem ekonomije djeljenja tu trebaju imati riječ svi, uključujuči i Đikića ne samo ITC. No onaj pravi problem koji ostaje bez jake pravne države, ekonomija djeljenja ne postoji. Bez Pravosudne Vlasti, nema ekonomije djeljenja. A trebala bi nam pošto smo turistička zemlja i naše resurse možemo staviti u djeljenje, problem ostaje dali je Pravosudna Vlast na nivou ili nije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.