Ekonomija dijeljenja: Ima li više smisla posjedovati automobil, pogotovo leteći?

O ekonomiji dijeljenja puno se reklo u proteklih nekoliko godina. Jedna od osnovnih karakteristika takvog koncepta jest prevladavanje dijeljenja nad posjedovanjem stvari. Kada su pak u pitanju usluge, ekonomija dijeljenja čini razmjenu usluga bliskijom, fleksibilnijom, raznovrsnijom.

Dok je ovogodišnji Web Summit bio poprilično obilježen temom održivog razvoja, posebnu su kategoriju dobili i društveno orijentirani startupi, počevši od inkluzivnosti i socijalne kohezije, pa do pomoći pri edukaciji.

Prva era ekonomije dijeljenja donijela je platforme. Razmjena usluga pomoći u kući, traženje smještaja na putovanju, posudba stvari koje nam rijetko trebaju, samo su neke od stvari koje se mogu pronaći na tim platformama. Aplikacija Uber omogućila je pouzdano naručivanje prijevoza, transparentne cijene, lako plaćanje, praćenje lokacije i još ponešto. Omogućila je konkurenciju među prijevoznicima i više kriterija za takve usluge.

Jesmo li u Hrvatskoj imali polemiku oko Ubera? Jesmo, kao i u većini europskih zemalja. Jesmo li imali štrajkove taksista zbog “nelojalne konkurencije”? Jesmo. Tijekom Web Summita u Lisabonu, dogodilo se nešto drugo, nešto dotad neviđeno.

Uberovi leteći automobili

Osobno mogu reći, kada sam vidjela ovaj naslov u programu događanja na centralnoj pozornici, mislila sam da je riječ o nekoj metafori, komičarskom naslovu ili tako nečemu, a nisam imala ideju o čemu će se točno raditi.

Najprije treba napomenuti da toga dana Uberovi vozači nisu “letjeli” po gradu. Štrajkali su. Da, Uberovi vozači su štrajkali. Slično kao i u Hrvatskoj gdje se o tome govori ovih dana, i u portugalskom je parlamentu u tijeku rasprava o novom zakonu koji će regulirati usluge poput Uberovih.

Dok je rasprava u tijeku, a zakon još nije izglasan, Uber posluje u zemlji, vozači rade svoj posao, ali ih policija često zaustavlja i kažnjava. Štrajk se događa iz protesta protiv postupaka policije. Sve se to događa nakon što je u ovoj zemlji 2015. godine došlo do zabrane rada Ubera, koja je nedugo nakon toga poništena na Ustavnom sudu.

Regulacija obavljanja novih djelatnosti. Regulacija ekonomije dijeljenja. Zakoni se moraju ubrzano prilagođavati. Ali što je s naslovom izlaganja koje se 8. studenog odvilo na centralnoj pozornici?

Naslov je doslovan. Jeff Holden, CPO u Uberu, izložio je projekt razvoja letećih automobila. Tijekom izlaganja, prikazao je i video s vizualizacijom doživljaja korištenja Uberove usluge letećeg automobila.

Emotivna zamisao mogućnosti da mlada majka ide s posla, leti iznad velike prometne gužve i dolazi brzo doma u zagrljaj svome djetetu osvojila je pažnju publike u Altice Areni.

Sličan efekt prošle godine je imala prezentacije vizualizacije Hyperloopa. To su oni trenuci na ovakvim događanjima, kada se sudionici osjećaju privilegirani što su se tamo našli i dobili priliku “pomirisati” budućnost. Moguću budućnost.

Suradnja Ubera i NASA-e

Jeff je naglasio da su helikopteri bučni i energetski nedovoljno učinkoviti, a koncept koji je predstavio pomalo podsjeća na helikopter, osim što je – bespilotan.

Iako je pilot projekt predviđen u Los Angelesu već u 2019.-20., kao što su pojedina testiranja u isto vrijeme predviđena u Dallasu i Dubaiju, ovakav projekt još uvijek djeluje utopijski. Ipak, Jeff je naglasio da je partnerstvo s NASA-om uspostavljeno radi mapiranja zračnih prostora, kao i u sklopu razvoja bespilotnih letjelica.

Skeptici, a među njima i Elon Musk, su najviše zabrinuti za sigurnost ovakvih prijevoznih sredstava. Jeff je dodatno napomenuo da su standardi sigurnosti vrlo visoki i da ništa neće biti prepušteno slučaju.

Dolet ovakve letjelice iznosio bi oko 40-50 kilometara, što bi pokrivalo širinu većine urbanih zona.

Bila bi to udaljenost od San Francisca do Palo Alta, ili od lokacije na kojoj smo se nalazili u Lisabonu (Altice Arena na Parku Nacija) do Cascaisa.

Ako ćemo staviti u hrvatski kontekst, to bi bila primjerice udaljenost od Dugog Sela do Samobora.

Ukratko, stanovnici Los Angelesa mogli bi biti prvi koji će procijeniti koliko će ovakvo rješenje doprinijeti većoj kvaliteti prijevoza po gradu.

Možemo zaključiti da je prvi korak u razvoju ekonomije dijeljenja bio korištenje mogućnosti aplikacija, pametnih telefona, interneta i društvenih mreža. Sljedeći je korak u razvoju specifičnih proizvoda koji će služiti ovakvoj ekonomiji. Ako je Uber najprije bio platforma, sada postaje kompanija te tehnološki menadžment koja u svoju ponudu uvodi proizvode namijenjene isključivo ekonomiji dijeljenja.

Rekla bih da ove letjelice gotovo nitko neće posjedovati osobno, pa niti onaj koji si ih može priuštiti kupiti. Isto vrijedi za klasične, dobre stare automobile.

Ima li smisla posjedovati automobil u sadašnjem vremenu?

Jeff Holden istaknuo je činjenicu da je posjedovanje automobila – izuzetno skupo. Koliko god to mnogima bilo najnormalnije i jedino zamislivo, troškovi goriva, registracije, osiguranja, održavanja, a sve češće i parkiranja vlastitog automobila, često ne opravdavaju komoditet, posebno ako postoji široka ponuda prihvatljivih mogućnosti najma i dijeljenja automobila te naručivanja prijevoza.

Čak i redovito korištenje usluge Uberovog letećeg automobila moglo bi biti financijski isplativije od plaćanja svih troškova posjedovanja i korištenja vlastitog automobila.

Kako kaže Jeff, cijena jednog leta s ovom letjelicom mogla bi se kretati već od 20 američkih dolara.

Bit će zanimljivo pratiti daljnji razvoj ovakvih projekata. Hoće li se to ostvariti? Kao osoba koja nije tehničke struke, ne mogu puno reći o tome kako će ova tehnologija funkcionirati. Ipak, uvijek će mi biti zanimljivo pratiti kako ljudi reagiraju na inovacije svih vrsta.

Ako vas zanima cijelo Jeffovo predavanje, pogledajte snimku: