Istražujemo: Šta beogradski taksisti misle o Uberu?

Kako su me beogradski taksisti ‘iznapušavali’ zbog pitanja o Uberu

Sa nedavnim lansiranjem u Bugarskoj, jedna od najkontroverzijih tehnoloških kompanija na svetu pokrenula je temu o kojoj se već duže vreme priča - dolazak Ubera na naše prostore, čini se da je neminovan. Rešen da saznam kako beogradski taksisti vide ovaj servis i da li strepe od njega, uputio sam se ka prestoničkim taksi stajalištima.

taxibg

– Ćao momci, ja sam Marko i novinar sam u…
– Nismo zainteresovani.
– Daj makar saslušaj pitanje. Šta misliš o Uberu, aplikaciji, čuo si?
– Ček, to je ono… Ubica taksista!

Ovim rečima jedan beogradski taksista opisao je generalno mišljenje koje preovladava među njegovim gradskim kolegama kada je u pitanju Uber. U toku jučerašnjeg dana obišao sam nekoliko taksi stajališta ne bih li stvorio jasniju sliku o tome kako taksisti na ulicama prestonice vide jedan ovakav servis, koji već godinama preti da u potpunosti uništi taksi industriju širom sveta.

U startu sam znao da neće biti lako nagovoriti taksiste da podele svoje mišljenje sa mnom, a onaj mali broj njih koji je i pristao da govori, nije imao ništa lepo da kaže o ovoj aplikaciji. Zapravo, bio sam zaprepašćen koliko je taksista uopšte čulo za Uber. Na samo spominjanje tog imena videla se zebnja u njihovim očima. Mlađi taksisti izjavili su da to jeste budućnost transporta, ali da su spremni da se bore protiv tehnologije – ako je potrebno i protestima i štrajkovima.

Ako Uber i dođe u Srbiji, beogradski taksisti poručuju da mu se neće okrenuti
Ako Uber i dođe u Srbiji, beogradski taksisti poručuju da mu se neće okrenuti.

Oni stariji, koji me do tog trenutka nisu oterali i opsovali zbog preteranog ispitivanja, izjavili su da će biti gadno ukoliko jedan takav servis dođe u Srbiju. “Nama taksistima nemaju više šta da uzmu, ova profesija je na samom dnu”, izjavio je jedan stariji gospodin koji ulicama Beograda taksira već četvrt veka. Kako kaže, sindikati su već upoznati sa situacijom, prate rad njihovih inostranih kolega, a učiniće sve kako Uber i slični servisi ne bi ugledali svetlost dana u “belom gradu”.

‘Prelazak na Uber ne dolazi u obzir

Uglavnom nevoljni za konverzaciju, taksisti na nekoliko stajališta širom grada nisu bili raspoloženi da govore o temi koja bi ih uskoro mogla ozbiljno pogoditi. U Beogradu danas posluje preko 5.000 taksista (ne uključujući ilegalce), koji su organizovani u 25 udruženja. Ovaj broj vozila prevelik je za potrebe grada, a nije tajna da posla nema već duže vreme i da svako juri priliku za zaradu. Sa ciljem izdvajanja od konkurencije, pojedine taksi službe okrenule su se tehnologiji i društvenim mrežama, no kada je Uber u pitanju, taksisti su saglasni i poručuju da će se skupa boriti ne bi li očuvali ovu profesiju – kako u Beogradu, tako i u čitavoj Srbiji:

Uzdamo se u organizovanost taksista širom grada i rad sindikata koji zastupaju naše interese. Ukoliko i dođe do pokretanja Ubera ili bilo kog drugog servisa u Srbiji, zahtevaćemo od države da stane na našu stranu i onemogući funkcionisanje jedne takve aplikacije. U suprotnom, biće protesta – biće gadno. Taksiranje je dovoljno osakaćeno, zarade su i ovako male, ne trebaju nam novi problemi.

Upitavši dvojicu mlađih taksista da li bi bili spremni da pređu na Uber ukoliko dođe na naše prostore, oštro su odgovorili da prelazak ne dolazi u obzir. “To bi značilo da smo dugogodišnjim kolegama okrenuli leđa, da smo prešli u ilegalce”, istakao je jedan od njih, dodavši da bi se među taksistima brzo pročule priče o “preletačima”, te da rad za njih ne bi bio bezbedan. Mišljenje koje preovlađuje među taksistima svakako jeste da zarada ne može biti puno bolja, a da manje dažbine i fleksibilniji način rada jednostavno nisu vredni potencijalnih rizika kojima bi se vozači Ubera izlagali prilikom rada u prestonici, ali i drugim gradovima širom Srbije.

Tehnologija vs. taksisti

Porazgovaravši sa nekoliko taksista (sa onima koji ne gledaju sve medije kao krvoločne predatore), neki generalni zaključak koji se provlači jeste da se beogradski taksisti ništa ne razlikuju od onih u Londonu, Parizu, ali i drugim gradovima širom sveta. U pitanju je industrija koja se nije na vreme prilagodila tehnološkim izazovima, a koju je nemoguće promeniti, kako je još pre rekao jedan od osnivača domaće aplikacije koja je probala da ujedini taksi udruženja.

Beogradski taksisti upozoravaju i na bezbednost vozila i putnika koji bi odabrali alternativni način prevoza.
Beogradski taksisti upozoravaju i na bezbednost vozila i putnika koji bi odabrali alternativni način prevoza.

Rekordno niski prihodi doveli su do još nižeg standarda, a svega je nekoliko udruženja koja zapravo drže do svog ugleda, ali i do potreba mušterija. Ovom trendu ne doprinosi ni visoka cena vožnje koja dodatno opterećuje budžete građana, a koja predstavlja i jedan od glavnih razloga zbog kojih bi uskoro mogli da vidimo Uber.

Hoće li tako ova aplikacija konačno omogućiti jeftiniji prevoz u Beogradu? Ako Uber može uspešno da posluje u gradovima gde je taksi jeftiniji nego u srpskoj prestonici, šta ga sprečava da već sutra dođe u Srbiju? Tržište je svakako spremno, čak i visok stepen korišćenja pametnih telefona ide u korist Uberu. Ipak, kako industrija koja se već decenijama nije menjala, samo na pominjanje imena ove kompanije reaguje sa “ubica taksista”, dolazak pomenutog servisa mogao da bude znatno teži i opasniji nego što smo mislili.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mladen Stojanovic

    Mladen Stojanovic

    12. 12. 2014. u 11:42 am Odgovori

    Razumem stav taksista. Ne slažem se, ali razumem.

    Samo što u slučaju dolaska Ubera u Srbiju, trebalo bi da se i mi, korisnici usluga javnog prevoza, nešto pitamo, a ne samo taksisti.

    Oni će se buniti i trudiće se da zabrane rad takvog servisa. A mi bismo trebali da radimo upravo suprotno.

    Videćemo. 🙂

  2. Pedja Rusic

    Pedja Rusic

    12. 12. 2014. u 12:11 pm Odgovori

    Problem je sto niko ne konta benifite bilo kakvog servisa koji nije udruzenje, zato sto nikad do sad nije ni jedan uspeo na lokalnim prostorima. Stereotipi su ogromni samo zato sto je neko nesto nacuo i prosirio vest.

    Gotivno pitanje za mnogo taksista jeste bas da se smanji tarifa i da cene budu pristupacnije, takav stav mozes da cujes od strane taksista iz alfe i slicnih udruzenja koji nude popuste na poziv i slicno.

    Statisticki gledano taksisti u Beogradu vs taksisti u Novom Sadu ili cak u Nisu zaradjuju vece dnevnice nego u glavnom gradu. Zato sto su jeftiniji i ljudi preferiraju taksijem da se voze nego da idu prevozom. Izadje ih 200, 250 dinara za skoro sve ture. Gde kod nas je sam start 170 dinara.

    Problemi su u udrezenjima koji ih najvise truju sa informacijama i losim nacinom poslovanja, gde radio signal i i slicne tehnologije i dalje su kao jedina opcija komunikacije i narucivanja.

  3. Luka Kladaric

    Luka Kladaric

    12. 12. 2014. u 12:12 pm Odgovori

    “Mlađi taksisti izjavili su da to jeste budućnost transporta, ali da su spremni da se bore protiv tehnologije – ako je potrebno i protestima i štrajkovima.”

    what a novel idea, pitam se zasto nikome to nije palo na pamet! 😀 😀 😀

  4. Marko

    Marko

    12. 12. 2014. u 12:41 pm Odgovori

    Marko, mnogo mi se sviđa što si pokrenuo ovo istraživanje u napisao članak na tu temu. Mislim da bi bilo odlično da u nastavku ove reportaže ispitaš mnjenje nas korisnika taksija i uopšte građana Beograda, kao i neke od institucija ili ministrastava (npr. Ministarstvo Saobraćaja).
    Pozz!

  5. Mario

    Mario

    12. 12. 2014. u 1:04 pm Odgovori

    Ovakvih disruptivnih servisa biti će sve više po čitavom svijetu. Očekuje nas robotizacija i automatizacija gdje god je to moguće. Zato je ljudima bolje da se nekako pripreme i osiguraju si dodatne izvore zarade za egzistenciju. Predviđanja ionako govore da će većina sadašnjih zanimanja postati nepotrebna, ali kod nas na Balkanu se presporo navikavamo na novo funkcioniranje ekonomije.

  6. David Peranić

    David Peranić

    12. 12. 2014. u 1:05 pm Odgovori

    Tema nije tako jednostavna i podnaslov tehnologija vs taksisti je promašen. Uber dopušta paralelan rad legalnih taksista i “crnjaka”, stoga naravno da legalci neće raditi na toj platformi. Promjene jesu potrebne, ali one trebaju ići od državne regulative, a ne od taksista.

    Nisam taksist, ali razumijem njihovu problematiku. Zašto bi ja kupio auto i vozio preko Ubera, ako oni moraju plaćati doprinose, koncesiju (čemu koncesije?) i stoga ne mogu biti konkurentni. Prodajna cijena nije jednaka neto satnici radnika i stvarnoj potrošnji vozila.

  7. Aca

    Aca

    12. 12. 2014. u 7:23 pm Odgovori

    Nije sve bas tako crno za taksiste. Koliko je interesovanje van nas koji smo duze na mrezi najbolje pokazuje sama prijava za vozace Uber u Beogradu – pre par nedelja kada sam usao na stranicu bilo je DVOJE prijavljenih (od 100 slobodnih mesta u prvom krugu).

  8. Selidbe Beograd

    Selidbe Beograd

    12. 12. 2014. u 7:34 pm Odgovori

    Selidbe Beograd su tek priča za sebe, kupiš kombi, i automatski si agencija za selidbe koja ima profesionalne radnike, hiljade obavljenih selidbi iza sebe, i odmah si najpovoljniji, najbrzi i naJeftiniji…
    Jako škakljivo pitanje ko je u pravu. Ja lično dajem prednost Uber-u pošto je kod taksista kao i kod svih prevoznika ništa ne menja zadnjih 50 godina, 95% njih gleda samo trenutnu korist i kako će nekoga da oderu, a o međusobnim odnosima je suvisno bilo šta pisati…

  9. Dača

    Dača

    14. 12. 2014. u 2:48 pm Odgovori

    Ovo je najarogantniji, najgluplji i najnepismeniji tekst koji sam pročitao ove nedelje. U smislu sedmice. Saznao sam čak i da taksi stanice više nisu stanice nego stajališta (šta ili ko tu stoji?). I gde je to taki jeftiniji nego u Beogradu osim u Novom Sadu?

  10. xface

    xface

    15. 12. 2014. u 12:35 pm Odgovori

    Šteta što ne piše tko ili što je taj Uber koji možda dođe a možda ne, za nas koji ne znamo.
    Koliko sam shvatio to je kao neki Yeti koji jede taksiste kako kažu u tekstu “..ubojica taksista..”…
    Ah, strašno.. jadni ljudi

  11. mlad taksista

    mlad taksista

    15. 02. 2015. u 9:50 am Odgovori

    Ja se ne brinem, obzirom na to da u Novom Sadu ni preko jednog servisa nije moguce obavljati prevoz putnika po nizim cenama. Mozda nekom na prvu i deluje da je moguce, ako do cene dodju prostom racunicom izmedju cene goriva i cene km… Ali sam siguran da ce oni koji u praksi provere svoju racunicu odustati posle mesec dana. U realnosti za 8 sati rada mogu cisto da zaradim 1000 dinara (kad odbijem sve rashode). Sigurno je u nekim svetskim metropolama servis povoljan, ali u NS bi verovatno bio skuplji od redovnog taksija.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Digitalni marketing

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Izvještaj

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tehnologija

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?