Može li Dr. Tik Tok zamijeniti psihologa?

Može li Dr. Tik Tok zamijeniti psihologa?

Dobro je i pohvalno da se o mentalnim poremećajima govori sve više, bez srama i osuđivanja. S druge strane, djeca i mladi si samodijagnosticiraju poremećaje te o njima pričaju kao o novim trendovskim trapericama i frizuri.

Ako puno čitate, može biti da zapravo patite od disocijativnog poremećaja ličnosti. Teško se koncentrirate? Ništa lakše, sigurno imate ADHD. Osjećate zabrinutost i strah? Možda imate anksiozni poremećaj, ali onaj visoko-funkcionalni. Ako ste introvert, svojom zatvorenošću zapravo liječite traumu. A ako ste ekstrovert, možda isto liječite traumu.

Kako god se ponašali i kako god se osjećali, ako provedete dan ili dva na Tik Toku, velike su šanse da ćete spoznati da imate neki mentalni poremećaj.

@juliannekelsch

Maybe dissociative but worth it! #author #reader #booktok #authortok #writertok

♬ Just Dance – Lady Gaga

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Mentalni poremećaji – trend poput nove frizure

Popularizacija mentalnih poremećaja (ne mogu vjerovati da koristim te riječi zajedno, iako stvarno najbolje opisuju to što se događa) dogodila se na dvije fronte.

Prva je hvalevrijedna destigmatizacija, činjenica da se o njima, u javnosti i na društvenim mrežama, počelo govoriti otvorenije, s manje osuda, više prihvaćanja i osviještavanja da mogu pogoditi bilo koga. Druga je, kako je to nazvao novinar P.E. Moskovitz, “buzzfeedikacija” mentalnih bolesti – činjenica da se o njima u medijima počelo govoriti kao o novom trendovskom kroju traperica ili “IT” frizuri.

I ne karikiram – kao roditelj tinejdžerice i ja sam doživjela da su se jedni drugima u jednom trenutku žalili da su u depresiji, a koji tjedan kasnije ih je mučila anksioznost. Nisam jedina, primijetila je to i copywriterica te marketinška stručnjakinja Željka Babić, majka dviju tinejdžerica. Ovako opisuje njihovo iskustvo s Tik Tokom:

Djeca si samodijagnosticiraju razne poremećaje. Normalnim stanjima, tipa sramežljivosti  – a tko nije sramežljiv s 13 godina?! –  pripisuju dijagnozu društvene anksioznosti!

Nije da im je teška matematika, imaju diskalkuliju. Ne boje se ispitivanja, nego imaju napadaje panike. A sve jer kao autoritet uzimaju 12-godišnjeg cirkusanta iz Arizone ili talentiranu 15-godišnju Nevu iz Nižnjeg Novgoroda.

S druge strane,  otvoren razgovor o mentalnim stanjima je upravo dirljiv i djeca su puno otvorenija i iskrenija nego što smo mi bili.

@mdmotivator

⚠️ TW. Signs You Did NOT Know You Have ‘High-Functioning’ Anxiety. #mentalhealth #mentalhealthmatters #mentalhealthcheck #therapy #selfcare #anxiety

♬ Runaway by Kanye Piano – Henry Cantu

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Površni pristup s društvenih mreža – korist ili šteta?

Školarci i studenti posebno su osjetljivi otkad traje pandemija i s vršnjacima i okolinom se više druže online, nego uživo. Lucija Dominiković iz Društva za psihološku pomoć kaže da primjećuje da na Tik Toku postoji sve više sadržaja na temu psiholoških poremećaja:

Djeca i mladi u različitim videima i sadržajima sigurno mogu čuti nešto što se odnosi na njih, poput toga da je za ADHD karakteristična nepažnja i hiperaktivnost ili pak za depresiju sniženo raspoloženje i gubitak interesa.

Svaka osoba je barem nekad u životu iskusila nešto od navedenog, a kod djece i mladih se može dogoditi da pomisle da to mora značiti da imaju neki psihički poremećaj.

I, da, pohvalno je da se o mentalnim poremećajima i bolestima sve više priča – a na Tik Toku postoje vrlo zanimljivi i edukativni kanali koje vode, primjerice, ljudi s poremećajem iz autističnog spektra i čiji sadržaj široku publiku osviještava i približava im svijet iz njihove perspektive. Međutim, psihologinja Dominiković naglašava da površan pristup na društvenim mrežama često ne uzima u obzir niz faktora koji su ključni kod postavljanja dijagnoze poput trajanja, izraženosti i učestalosti pojave simptoma.

Odnosno, upućuje na ono što bi trebalo biti zdravorazumski – nije svaka tuga depresija, niti svaka zabrinutost anksioznost, a urednost opsesivno-kompulzivni poremećaj. Samodijagnosticiranje i proglašavanje svega poremećajem može dovesti do toga da se djecu koja stvarno trebaju pomoć otpiše kao one koji pretjeruju i depresivni su ili anksiozni iz hira.

Umjesto dr. Googlea, tu je dr. Tik Tok

Sve društvene mreže, ne samo Tik Tok, prepune su krivih i poluinformacija što se tiče zdravlja i medicine. Kako se s time obračunati tema je za sebe, ali problem postoji – nedavno istraživanje je pokazalo da se generacija Z za informacije o zdravlju ne obraća čak više dr. Googleu, nego ravno društvenim mrežama.

Adolescenti i mladi posebno su osjetljivi na takav sadržaj jer su u razvojnom razdoblju kad propituju znanja i vrijednosti koje su usvojili od autoriteta i jer su, naravno, manje kritični pri propitkivanju pouzdanosti i točnosti sadržaja, dodaje psihologinja Dominiković.

Kao rješenje predlaže, naravno, edukaciju o medijskoj pismenosti, odnosno djecu trebamo poučiti da informacije koje konzumiraju na društvenim mrežama uzimaju “sa zrnom soli” i dodaje:

Osim toga, važno je da djecu od malih nogu učimo o emocijama i da je prirodno da se u nekim situacijama osjećaju, primjerice, tužno (kad dožive neki gubitak), prestrašeno (kad postoji neka prijetnja), ljutito (kad netko napravi nešto što ih vrijeđa) i da svaka od tih emocija služi kao informacija što se događa u okolini i kako to utječe na njih same.

Kad govorimo o mentalnom zdravlju, često smo usmjereni na intervencije i što napraviti kad dođe do problema, no ne smijemo zaboraviti i na preventivne aktivnosti i poticanje djece i mladih na jačanje vlastitih snaga i na brigu o sebi.

Željka Babić problem je riješila tako što je, zajedno s kćerima, zaključila da od Tik Toka imaju više štete nego koristi i da je najbolje da ga deinstaliraju. Onima koji ne žele ići tako daleko preporučam da djecu upute na Tik Tok profil doktorice Inne Kanevsky, profesorice psihologije sa Sveučilišta u San Diegu koje je vatru odlučila gasiti vatrom i svojim duhovitim videima u kojima se nemilosrdno obračunava s psihološkim dezinformacijama na toj platformi privukla 1,1 milijun pratitelja.

@dr_inna

Proper differential diagnosis requires a lot of training. I don’t have it, and you likely don’t have it either. But you can start by yourself. #mentalhealth

♬ original sound – Inna Kanevsky, Ph. D.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Arijana Rabar

    Arijana Rabar

    20. 12. 2021. u 10:55 am Odgovori

    Istina je da se ne treba samodijagnosticirati. Isto tako je istina da je meni TikTok pomogao da prepoznamo svoj ADHD sa 50 godina i nakon toga sam otišla doktoru da provjerim imam li ga zaista. I to je jedini pravi put. I imam ga. Omalovažavati mlade ili ljude poput mene govoreći kako nije validno to što se prepoznamo u drugima nije u redu. U redu je poslati ljude doktoru. Kod nas ionako jedva da ima doktora koji znaju što je ADHD.

    • Nela Dunato

      Nela Dunato

      15. 07. 2023. u 12:17 pm Odgovori

      2 godine nakon ovog komentara, situacija se nimalo nije promijenila. Većina liječnika, kliničkih psihologa i psihoterapeuta je kompletno needucirana i ne bi prepoznali ADHD ni da ih odalami po čelu.
      I ja sam prvi put čula za ADHD na internetu, prije skoro 20 godina. I tek sam prije par godina baš zahvaljujući Arijani i njenom Facebook pageu saznala da u Hrvatskoj konačno odrasle osobe mogu ići na obradu i dobiti dijagnozu! Tako da… Hvala internetu, hvala društvenim mrežama.
      0 bodova za sve liječnike, psihologe, psihijatre i psihoterapeute koji nisu prepoznali moje poteškoće i čak me odgovarali od ideje da idem na obradu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.