Može li Dr. Tik Tok zamijeniti psihologa?

Ako puno čitate, može biti da zapravo patite od disocijativnog poremećaja ličnosti. Teško se koncentrirate? Ništa lakše, sigurno imate ADHD. Osjećate zabrinutost i strah? Možda imate anksiozni poremećaj, ali onaj visoko-funkcionalni. Ako ste introvert, svojom zatvorenošću zapravo liječite traumu. A ako ste ekstrovert, možda isto liječite traumu.

Kako god se ponašali i kako god se osjećali, ako provedete dan ili dva na Tik Toku, velike su šanse da ćete spoznati da imate neki mentalni poremećaj.

@juliannekelsch

Maybe dissociative but worth it! #author #reader #booktok #authortok #writertok

♬ Just Dance – Lady Gaga

Mentalni poremećaji – trend poput nove frizure

Popularizacija mentalnih poremećaja (ne mogu vjerovati da koristim te riječi zajedno, iako stvarno najbolje opisuju to što se događa) dogodila se na dvije fronte.

Prva je hvalevrijedna destigmatizacija, činjenica da se o njima, u javnosti i na društvenim mrežama, počelo govoriti otvorenije, s manje osuda, više prihvaćanja i osviještavanja da mogu pogoditi bilo koga. Druga je, kako je to nazvao novinar P.E. Moskovitz, “buzzfeedikacija” mentalnih bolesti – činjenica da se o njima u medijima počelo govoriti kao o novom trendovskom kroju traperica ili “IT” frizuri.

I ne karikiram – kao roditelj tinejdžerice i ja sam doživjela da su se jedni drugima u jednom trenutku žalili da su u depresiji, a koji tjedan kasnije ih je mučila anksioznost. Nisam jedina, primijetila je to i copywriterica te marketinška stručnjakinja Željka Babić, majka dviju tinejdžerica. Ovako opisuje njihovo iskustvo s Tik Tokom:

Djeca si samodijagnosticiraju razne poremećaje. Normalnim stanjima, tipa sramežljivosti  – a tko nije sramežljiv s 13 godina?! –  pripisuju dijagnozu društvene anksioznosti!

Nije da im je teška matematika, imaju diskalkuliju. Ne boje se ispitivanja, nego imaju napadaje panike. A sve jer kao autoritet uzimaju 12-godišnjeg cirkusanta iz Arizone ili talentiranu 15-godišnju Nevu iz Nižnjeg Novgoroda.

S druge strane,  otvoren razgovor o mentalnim stanjima je upravo dirljiv i djeca su puno otvorenija i iskrenija nego što smo mi bili.

@mdmotivator

⚠️ TW. Signs You Did NOT Know You Have ‘High-Functioning’ Anxiety. #mentalhealth #mentalhealthmatters #mentalhealthcheck #therapy #selfcare #anxiety

♬ Runaway by Kanye Piano – Henry Cantu

Površni pristup s društvenih mreža – korist ili šteta?

Školarci i studenti posebno su osjetljivi otkad traje pandemija i s vršnjacima i okolinom se više druže online, nego uživo. Lucija Dominiković iz Društva za psihološku pomoć kaže da primjećuje da na Tik Toku postoji sve više sadržaja na temu psiholoških poremećaja:

Djeca i mladi u različitim videima i sadržajima sigurno mogu čuti nešto što se odnosi na njih, poput toga da je za ADHD karakteristična nepažnja i hiperaktivnost ili pak za depresiju sniženo raspoloženje i gubitak interesa.

Svaka osoba je barem nekad u životu iskusila nešto od navedenog, a kod djece i mladih se može dogoditi da pomisle da to mora značiti da imaju neki psihički poremećaj.

I, da, pohvalno je da se o mentalnim poremećajima i bolestima sve više priča – a na Tik Toku postoje vrlo zanimljivi i edukativni kanali koje vode, primjerice, ljudi s poremećajem iz autističnog spektra i čiji sadržaj široku publiku osviještava i približava im svijet iz njihove perspektive. Međutim, psihologinja Dominiković naglašava da površan pristup na društvenim mrežama često ne uzima u obzir niz faktora koji su ključni kod postavljanja dijagnoze poput trajanja, izraženosti i učestalosti pojave simptoma.

Odnosno, upućuje na ono što bi trebalo biti zdravorazumski – nije svaka tuga depresija, niti svaka zabrinutost anksioznost, a urednost opsesivno-kompulzivni poremećaj. Samodijagnosticiranje i proglašavanje svega poremećajem može dovesti do toga da se djecu koja stvarno trebaju pomoć otpiše kao one koji pretjeruju i depresivni su ili anksiozni iz hira.

Umjesto dr. Googlea, tu je dr. Tik Tok

Sve društvene mreže, ne samo Tik Tok, prepune su krivih i poluinformacija što se tiče zdravlja i medicine. Kako se s time obračunati tema je za sebe, ali problem postoji – nedavno istraživanje je pokazalo da se generacija Z za informacije o zdravlju ne obraća čak više dr. Googleu, nego ravno društvenim mrežama.

Adolescenti i mladi posebno su osjetljivi na takav sadržaj jer su u razvojnom razdoblju kad propituju znanja i vrijednosti koje su usvojili od autoriteta i jer su, naravno, manje kritični pri propitkivanju pouzdanosti i točnosti sadržaja, dodaje psihologinja Dominiković.

Kao rješenje predlaže, naravno, edukaciju o medijskoj pismenosti, odnosno djecu trebamo poučiti da informacije koje konzumiraju na društvenim mrežama uzimaju “sa zrnom soli” i dodaje:

Osim toga, važno je da djecu od malih nogu učimo o emocijama i da je prirodno da se u nekim situacijama osjećaju, primjerice, tužno (kad dožive neki gubitak), prestrašeno (kad postoji neka prijetnja), ljutito (kad netko napravi nešto što ih vrijeđa) i da svaka od tih emocija služi kao informacija što se događa u okolini i kako to utječe na njih same.

Kad govorimo o mentalnom zdravlju, često smo usmjereni na intervencije i što napraviti kad dođe do problema, no ne smijemo zaboraviti i na preventivne aktivnosti i poticanje djece i mladih na jačanje vlastitih snaga i na brigu o sebi.

Željka Babić problem je riješila tako što je, zajedno s kćerima, zaključila da od Tik Toka imaju više štete nego koristi i da je najbolje da ga deinstaliraju. Onima koji ne žele ići tako daleko preporučam da djecu upute na Tik Tok profil doktorice Inne Kanevsky, profesorice psihologije sa Sveučilišta u San Diegu koje je vatru odlučila gasiti vatrom i svojim duhovitim videima u kojima se nemilosrdno obračunava s psihološkim dezinformacijama na toj platformi privukla 1,1 milijun pratitelja.

@dr_inna

Proper differential diagnosis requires a lot of training. I don’t have it, and you likely don’t have it either. But you can start by yourself. #mentalhealth

♬ original sound – Inna Kanevsky, Ph.D. (she/her)