Kako španjolska platforma Decidim i bečki "ZET" pomažu građanima utjecati na grad u kojem žive

Kako španjolska platforma Decidim i bečki “ZET” pomažu građanima utjecati na grad u kojem žive

Kako potaknuti građane na participaciju, kako nastaju općine gdje stanovnici mogu imati utjecaj i sukreirati kvartove... Saznali smo na konferenciji posvećenoj pametnim gradovima.

Na konferenciji Smart City SuMMit 2022 sve se vrtjelo oko pitanja što danas moramo učiniti kako bi gradovi ostali prikladni za život generacijama koje dolaze. Kako bi se to postiglo, jedan od ključnih elemenata je participacija građana.

Nas u Netokraciji upravo je element unapređenja gradova najviše zanimao. Zbog toga vam predstavljamo jednu platformu i dva primjera kako se participacija građana potiče i provodi u Beču.

Svoja bogata iskustva s participacijom građana podijelili su Romy Grasgruber-Kerl, osnivačica i CEO tvrtke mitgestalten Partizipationsbüro; Sabrina Halkić, Managing Director u udruzi Lokale Agenda 21 Wien i Nicole Ringer, Head of Service Team u Wiener Linien.

Poticanje i kontroliranje participacije građana dvije su strane iste medalje

Kao veliki zagovornik demokracije i participacije građana, Romy je osnovala tvrtku koja pomaže u implementaciji Decidima, open source platforme za participaciju građana. Platforma originalno dolazi iz Barcelone, a na katalonskome znači “mi odlučujemo”, što je zapravo misao koja se nalazi u srži participacije.

Romy objašnjava kako participaciju građana možemo promatrati na dva načina:

Prvo, ona je cilj zbog kojeg će naši gradovi postati više inkluzivni, demokratični i transparentni. Tako ćemo stvoriti općine gdje stanovnici mogu sukreirati kvartove, imati utjecaj, osnažiti ih u njihovoj kreativnosti kako bi donosili vlastite ideje.

Drugo, participacija može biti način kako će stanovnici biti u toku sa svim promjenama s kojima se moramo suočiti.

Romy ističe kako je Decidim nastao 2016. zahvaljujući Gradskom vijeću Barcelone. Philipp Lipiarski

Participacija građana omogućava nam da dobijemo kolektivnu povratnu informaciju i stvaramo zajednice građana što Romy ističe kao bitan element.

Međutim, kao u svemu, postoji granica:

Ako participaciju shvatimo ozbiljno, onda ujedno puštamo kontrolu jer ne možemo kontrolirati čemu će građani doprinijeti pa čak ni hoće li uopće doprinijeti.

Ali što onda možemo kontrolirati…?

Decidim kao platforma demokracije – kako funkcionira?

Jedino što možemo kontrolirati je vlastito ponašanje i donijeti dobre participativne standarde, naglašava Romy. Ti standardi se održavaju korištenjem dobre opreme i surađivanjem s dobrim tvrtkama. A španjolski Decidim se prema internacionalnom rangiranju pokazao kao najbolja platforma koja omogućava participaciju građana, Romy taj uspjeh vidi u sljedećem:

Decidim u svojem dizajnu demokracju stavlja na vrh prioriteta. Sve ideje građana zaštićene su na platformi što znači kako ih nitko ne može promijeniti ili izbrisati.

Također, ako građani moraju glasati o nečemu, ponuđene opcije će uvijek biti izlistane u nasumičnom poretku kako nitko ne bi imao utjecaj na vidljivost neke opcije. Za prijedloge je uvijek moguće glasati “za”, ali ne možete glasati “protiv” jer su vidjeli kako to demotivira građane u predlaganju ideja. Osim toga, Decidim omogućava i davanje povratne informacije građanima na njihove ideje.

Ovo zvuči zapravo trivijalno, ali dobro znamo kako je jedna od glavnih kritika i izvora frustracija u participaciji građana, upravo situacija kada nema povratne informacije.

Kako smo naveli, Decidim je open-source platforma, a to je velika prednost na dvije razine:

  • svatko s potrebnim vještinama može pristupiti kodu što znači kako građani mogu znati kako će njihova participacija biti generirana;
  • kada ne bi bili open-source, međuinstitucijska kooperacija ne bi bila moguća što znači kako ne bi bilo suradnje između gradske uprave, NGO-a i poduzeća.

Kada neki grad odluči koristiti Decidim, on ga prilagođava svojim određenim potrebama, a sve promjene napravljene u kodu moraju se upisati u open-source projekt:

Tako svi drugi diljem svijeta imaju pristup tom kodu što znači kako novac poreznih obveznika nije potrebno trošiti na firme koje licenciraju svoje kodove.

Korištenjem Decidima, grad postaje dio mreže zajednica, gradova i institucija. Kao primjer navodi gradske portale kojeg imaju Barcelona i Zürich. Na jednoj stranici možete pronaći sve o svim participativnim aktivnostima građana poput redizajna ulica, urbanog planiranja i policy developmenta.

“Uvijek radimo odozdo prema gore kako bi svatko mogao sudjelovati i donijeti svoje ideje”

Sabrina Halkić održala je predavanje naslovljeno Empowered Citizens – A How-to-Guide to Participation at the Local Level u kojem je i konkretno predstavila participaciju građana – na bečki način odnosno na primjeru rada udruge Lokale Agenda 21 Wien.

Sve počinje zabrinutom grupom građana koji nešto žele poduzeti, ili drugim riječima, promijeniti, ističe Sabrina. U tom trenutku oni posjećuju udrugu koja im predstavlja program za sudjelovanje građana u održivom urbanom razvoju.

Udruga Lokale Agenda 21 Wien želi Bečanima ponuditi razne mogućnosti da svoj kvart učine pogodnijim za život te da imaju pravo glasa u malim i velikim promjenama. Njihovi uredi nalaze se u većini bečkih kvartova gdje mogu sudjelovati na plenarnim sastancima:

Tako dobivaju priliku da predstave svoj razlog djelovanja i da ih sama udruga podrži. Podrška znači da se mogu regularno sastajati u našim prostorima, mogu razvijati svoje ciljeve i strategije te im pružamo svoju mrežu kontakata kako bi se povezali s političarima, socijalnim radnicima, školama ili s bilo kim koga trebaju ovisno o temi.

Udruga ima dugačku povijest djelovanja koja sada već traje 30 godina. Philipp Lipiarski

Bilo kakvi projekti i napredak ne događaju se slučajno, ističe Sabrina. Mora postojati dobar okvir koji će participaciju učiniti konstruktivnom kako bi se dogodila sinergija građana, politike i gradske administracije te kako bi učili jedni od drugih. Dobar proces participacije mora imati jasno razrađen okvir:

Moramo imati profesionalne posrednike koji služe kao medijatori između građana i politike te gradske administracije. Bez njih teško je stvoriti prostor za dijalog. Iduće, bitno je raditi na dugoročnim procesima jer tako gradimo međusobno povjerenje.

Zatim, dodaje Sabrina, potrebno je pružiti prostore u kojem se sukreacija ideja može ostvariti. To će pojačati osjećaj vlasništva nad projektima sa svih strana, a sami projekti će biti i lakše prihvaćeni. Također, građani moraju početi od manjih projekata kako ih veliki ne bi “pojeli”:

Zadnja slagalica okvira je pravi pristup. Uvijek radimo odozdo prema gore kako bi svatko mogao sudjelovati i donijeti svoje ideje. To je jedan od elemenata koji se nalazi u srži, ali i najteži za implementirati.

Na kraju dana, ako želimo ljude potaknuti da rade promjene, onda ih moramo shvatiti ozbiljno.

Kako bečka verzija ZET-a potiče participaciju građana?

A ako je netko zainteresiran za javni prijevoz, informacije o putnicima, vozilima, ugodnosti, uvijek se može javiti u Wiener Linien.

Ovaj bečki ZET pokrenuo je radionice na kojima građani mogu predlagati ideje:

Ako nam dođete i provedete neko vrijeme s nama te nam date svoje ideje, mi ćemo ostati transparentni. Reći ćemo vam što ćemo učiniti s vašim idejama, jesmo li ih implementirali i ako jesmo, onda odgovaramo gdje i zašto.

Jedan od formata edukacije/participacije za građane koje Wiener Linien pripremaju su Open Labs radionice u kojem građani mogu donijeti svoje ideje koje se tiču svih tema oko kojih su zabrinuti. Zatim, postoje usredotočene radionice na kojima se događa sukreacija:

Sjedite zajedno s ljudima iz Wiener Liniena i govorite o određenim problemima, a do rješenja dolazite zajedno. Želimo doći do rješenja koja će vama najbolje odgovarati građanima, ali i nama. To možemo postići jedino zajedno.

Nicole ističe kako nije bitno samo da građani upoznaju stručnjake koji stvaraju javni prijevoz, već je bitno i stručnjacima da upoznaju građane. Zato podržavaju i sastajanje građana i ljudi na vodećim pozicijama u Wiener Linienu.

Na Smart City SuMMit konferenciji Bečani se sigurno nisu štedjeli i tako su pokazali svoje najsvjetlije primjere i planove koji ostavljaju impresivan dojam. Dokazali su koliko im je stalo do budućnosti koju ostavljaju mlađim generacijama.

Kako čovjek situaciju prosuđuje iz svoje situacije, tako se možemo pitati kada bi npr. Decidim bio korišten u Hrvatskoj i hoće li ikada npr. ZET napraviti slične radionice u kojima želi čuti ideje građana…

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...