Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?
Mislav Mesek

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Završilo je 11. izdanje TEDxZagreba na kojem je izlagalo 13 govornika pod zajedničkom temom Vision of the Future što znači kako smo mogli čuti puno govora o tehnologiji i novim saznanjima o društvu i ljudskoj prirodi, ali tu se naravno nađe i pokoji motivacijski govor.

Govor koji je meni najviše ostao u pamćenju je onaj od Dinka Smilovića, liječnika i znanstvenika. Radeći na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga te u Goethe Sveučilištu u Frankfurtu, Dinko istražuje hipokampus, kritičnu struktura mozga koja se bavi učenjem i pamćenjem, točnije, istražuje kako neuroni primaju, pamte i šalju dalje informacije.

Što smo zanimljivo prošli petak od njega naučili?

“Tijekom odrastanja, kada mozak usvaja novu vještinu on će težiti stabilnom sustavu kako bi se morao manje mijenjati. To znači kako se mozak s prolaskom vremena sve teže mijenja.” Mislav Mesek

Kako bismo nešto naučili, nešto mora biti zaboravljeno

Dinko svoj govor započinje pitanjem: kako napredovati u bezbroj stvari s neprestanim napredovanjem u vještinama kada smo rođeni s ograničenim brojem neurona koje ne možemo ponovno napuniti?

Kako starimo poveznice između neurona se ne povećavaju s vremenom, već se smanjuju pa Dinko ovdje ističe bitnu činjenicu:

Kako bismo nešto naučili, nešto mora biti zaboravljeno. Na žalost, naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama koje nećemo zaboraviti. Naš mozak voli predviđati. U svakoj situaciji u kojoj se nađemo, naš mozak predviđa ishod, a najbolji signal učenja proizlazi iz predviđanja nepredvidivih ishoda koji se nalaze dalje u budućnosti.

Kada se dogodi predviđanje dalje u budućnost, mozak mora ukomponirati sve moguće ishode u ono što Dinko naziva “stroj za predviđanje”. U životu svakoga čovjeka dolazi trenutak kada je većinom točan u svojim predviđanjima, a kada se to dogodi, mozak postaje stabilan, ili drugim riječima, krut u tome znanju:

To je ono što želimo izbjeći. Tijekom odrastanja, kada mozak usvaja novu vještinu on će težiti stabilnom sustavu kako bi se morao manje mijenjati. To znači kako se mozak s prolaskom vremena sve teže mijenja.

Rano razdoblje razvoja je ključno jer sve učimo instantno

Ako želimo um održavati zdravim, on mora biti u konstantnoj borbi s novim znanjem ili vještinama ili, onim što Dinko ističe kao najboljim, stalnim nadograđivanjem već postojećih vještina kako bi buduće promjene mogli odrađivati lakše. To je ono što nazivamo plastičnost mozga.

Što je čovjek mlađi, to je njegova plastičnost mozga veća, a kako bi mogli bolje razviti neku funkciju, onda joj moramo biti izloženi. Ovu tvrdnju potkrepljuje jednim istraživanjem nobelovaca Davida H. Hubela i Torstena Wiesela. Potrebno je istaknuti kako je tada to istraživanje prošlo etičke sudove, dok danas ovakav tip eksperimenta nikako ne bi prošao. Hubel i Wisel su tek rođenim majmunima zašili desno oko. Nakon 6 mjeseci, zašiveno oko su odšili, a majmunov mozak nikako nije mogao naučiti kako koristiti to oko:

Mozak je razvio stabilni sustav koji je uključivao korištenje samo jednoga oka i nikakav trening to nije mogao promijeniti. Zato je rano razdoblje, kritično razdoblje.

Ovo je primjer što se događa kada se ne razviju naša osjetila, ali što se događa kada se ne razvije čovjekov kognitivni sustav? Dinko navodi primjer iz 19. stoljeća kada su lovci slučajno našli dvanaestogodišnjaka Victora iz Aveyrona.

On nije mogao govoriti, nije razumio jezik, stvarao je nerazumljive zvukove i trčao na sve četiri pa je zatim odveden u Pariz kako bi bio integriran u društvo, ali kada dijete odraste bez društvenog kontakta, sve kognitivne funkcije su zaostale i nepopravljive. Naravno, situacija nije crno-bijela. Odrasle je moguće naučiti i pomoći im razviti kognitivne funkcije, ali to zahtjeva iznimno puno vremena, dok kao djeca sve učimo instantno.

“Tijekom odrastanja, kada mozak usvaja novu vještinu on će težiti stabilnom sustavu kako bi se morao manje mijenjati. To znači kako se mozak s prolaskom vremena sve teže mijenja.” Mislav Mesek

Nema učenja bez ponavljanja

Ako neuroni ne komuniciraju, oni umiru. Također, neuron može izgubiti svoju funkciju, što se može dogoditi zbog ozlijede ili gubitka interesa za npr. sviranjem klavira, on mora pronaći nešto drugo što bi radio i to mora pronaći brzo.

Kako onda usvojiti novo znanje ili vještinu?

Moramo pokazati kako smo ozbiljni u vezi toga. Moramo razmišljati to tome, moramo ponavljati i ponovno učiti te ponavljati u različitim okolnostima i različitim emocionalnim stanjima. Zato će naša rutina učenja uvijek biti bolja od kampanjskog učenja.

Kada nešto naučimo, mozgu šaljemo signal kako je ovo bitno i kako to ne bi smjeli zaboraviti, ali mozak će zaboraviti puno stvari pa i neka sjećanja koja smatramo bitnijima. Stara sjećanja su čak čvršća od novih što pokazuje Alzheimerova bolest čiji bolesnici zaboravljaju puno toga novoga, dok će stara sjećanja pamtiti kao da su podsvjesna. To se odnosi i za vještine u koje smo uložili puno vremena poput vožnje automobila.

Vjerujem kako za svaku novu vještinu i novo znanje, mozak mora trgovati s onima što će zaboraviti. Kako bi nešto naučio, nešto moraš zaboraviti.

Kako je mozak pametan, on zaboravlja najmanje bitne informacije vezane uz bitne događaje pa tako bitni događaju ostaju zapamćeni, ali s manje detalja, a to se odnosi i za vještine.

Što nam je činiti?

Mozak je potrebno testirati i izazivati jer tako treniramo mozak da u svakome trenutku bude spreman za promjenu kada je to potrebno. Inače mozak ostaje u istim operacijama i teško se prilagođava novim situacijama:

Svaki put kada naučimo vještinu, šaljemo signal našemu mozgu kako je ova vještina važna i da ju ne smije brisati i tako stabiliziramo mozak i optimiziramo resurse kako bi vještinu bolje izvodili.

Biti bolji u nekoj vještini od nekoga drugog, ne znači kako imamo veći mozak, više neurona i više konekcija, već da koristimo manje resursa i time oslobađamo um za dodatne zadatke. Vještinu je potrebno vježbati svakodnevno jer inače mozgu govorimo kako je i ta vještina zamjenjiva.

Dinko ponavlja svoje pitanje s početka kako možeš napredovati u bezbroj stvari s neprestanim napredovanjem u vještinama kada smo rođeni s ograničenim brojem neurona koje ne možeš ponovno napuniti? Na njega odgovara kako je to nemoguće i zato zaključuje:

Sve u čemu postajemo bolji, ide na račun onoga što već znamo.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.