One su - analitičarke podataka, iOS i Android developerke, DevOps inženjerke... a ovo su njihove priče!

One su – analitičarke podataka, iOS i Android developerke, DevOps inženjerke… a ovo su njihove priče!

U povodu Dana žena šest mladih žena ispričalo nam je kako su pronašle svoje mjesto u tehnološkoj industriji. Voljeli bismo da su njihov putovi dosadni pravocrtni i bez prepreka, manjka samopouzdanja i preispitivanja "jesam li dovoljno dobra za IT". Ali nisu.

U povodu Dana žena zamolili smo šest mladih žena koje rade u tehnološkoj industriji da ispričaju svoj put do te branše. Kad čitate te priče shvatite koliko je zapravo fantastično neka kaže: Oduvijek sam voljela informatiku, znala sam da ću se baviti time i svi su me u tome podržavali. Ponekad se, nažalost, djevojke uopće ne vide u tehničkim znanostima, ponekad ih roditelji i okolina guraju prema nekim “primjerenijim” interesima, a nekad im nedostaje samopouzdanja i da misle da nisu dovoljno dobre za IT. Priče ovih djevojaka su tu da to opovrgnu!

IT se percipira kao muška branša, i s razlogom – samo 13% zaposlenika u tehnološkoj industriji u Hrvatskoj su bile žene (Women in Technology International, 2019. ), a tu smo čak i iznad europskog prosjeka! Jedan od načina na koji se to može promijeniti je – rani početak.

Upravo tom mišlju se vodila zagrebačka tvrtka Superology kad su pokrenuli Super Girls, besplatne radionice programiranja za djevojčice i djevojke od 10 do 15 godina kako bi im dali priliku da se druže s vršnjakinjama sličnih interesa, da znanja usvajaju direktno od talentiranih developerki – i sve to u opuštenom, osnažujućem i inspirativnom okruženju.

Ana Skukan, analitičarka podataka, najbolji je primjer rezultata poticanja ranog interesa za informatiku

Prvi puta sam se u IT području našla u 5. razredu osnovne škole, kad smo crtali u programskom jeziku Logo, i od tog trenutka cijelo to područje naprosto me povuklo sa sobom. Upisala sam XV. gimnaziju, nastavila prema matematičko-informatičkom smjeru te nekako prirodnim putem završila na FER-u.

Ana kaže da je tijekom studiranja primijetila manju zastupljenost kolegica na fakultetu i određeno nepripadanje žena u tehničkim znanostima te je baš zbog toga vrlo poticajno što ranije djevojčicama pokazati da je O.K. da vole ta područja te da nastave razvijati vještine jer nisu jedine i same.

Tina Mustapić: “Ne trebamo mi djecu uvjeravati da mogu biti programerke,  one to već znaju –  trebamo uvjeravati roditelje.”

Također analitičarka podataka, Tina je primjer suprotne struje od kolegice Ane… One koja djevojčice, usprkos tome što im izvrsno idu prirodoslovni i tehnički predmeti, gura u neka “primjerenija” područja:

Odlikašice se uvijek guralo u kemiju, biologiju i, naravno, medicinu; to se valjda smatralo najboljim karijernim smjerom za djevojke. Naravno da sam onda na nagovor svojih roditelja upisala opću gimnaziju tako da prije nego što sam upisala FER nisam imala nikakvog doticaja s programiranjem.

Tina Mustapić: “Ako želimo promjenu – krenimo od sebe.”

FER je, kaže Tina, upisala iz inata i smatra to najboljom odlukom u životu. Ponosna je jer je uspjela sebi i svima oko sebe dokazati da programiranje nije isključivo muška profesija i da ne moraš žrtvovati svoju ženskost da bi bila programerka. Tina ima zanimljiv pogled na poticanje djevojčica na programiranje:

Ne trebamo mi djecu uvjeravati da mogu biti programerke,  one to već znaju –  trebamo uvjeravati roditelje. Treba educirati starije generacije, maknuti se od tih naučenih stereotipa za dječake i djevojčice i pokušati generalno oslabiti pritiske oko upisa na fakultet.

Mislim da me nitko nikad nije zbunjenije gledao od Jase, moje mame, kad sam joj objašnjavala da želim biti Iron Man, a sad se ne prestaje hvaliti mojim uspjehom na obiteljskom ručku. Ako želimo promjenu – krenimo od sebe.

Lea Udovičić: Što prije to bolje, ali nikada nije kasno okrenuti se onom što volite

Slična nit provlači se i kroz priču frontend developerke Lee Udovičić.

Oduvijek je bila zainteresirana za tehnologiju, kaže, i nikad joj nije bio problem sjediti za računalom. Svejedno, prve linije koda napisala je tek na fakultetu:

Zbog svoje izražene kreativne crte u srednjoj sam se školi odlučila obrazovati za arhitektonsku tehničarku, a upravo sam tamo shvatila koliko zapravo volim informatiku, matematiku i korištenje kreativnosti za rješavanje logičkih problema.

To me i privuklo informatičkom fakultetu. I iako do tada nisam napisala niti jednu liniju koda, bila sam uvjerena da je to stvoreno za mene i ispostavilo se da doista jest tako.

I baš zato što je svaki dan različit, i svaki dan radim s različitim problemom koji traži rješenje, to je upravo ono što je izazovno, a ujedno me i veseli kod ovog posla.

Lea Udovičić priznaje da bi voljela da se s čarima programiranja upoznala ranije.

Lea priznaje da bi voljela da se s čarima programiranja upoznala ranije te kaže da je upravo zbog toga važno da djevojčice što ranije spoznaju da to nije “muški posao” te da one itekako imaju svoje mjesto u IT industriji.

Tamara Miliša dugo je u programiranju tražila što joj odgovara

iOS developericu Tamaru Miliša oduvijek je zanimalo računarstvo i programiranje.

Svejedno, dugo je trebalo da u programiranju pronađe sebe. Programiranje je zavoljela još u srednjoj školi, upisala je FER, ali do treće godine studija nije mislila da će se ikad baviti time:

Pokušavala sam pronaći nešto zanimljivo za sebe u raznim predmetima i vještinama na faksu, ali nikako nisam uspijevala. To se promijenilo tek na 3. godini faksa, kad je FER uveo novu iOS vještinu. Tu se rodila ljubav prema iOS-u pa se vrlo brzo zapošljavam u tome području. U tome sam se pronašla i doista uživam radeći kao iOS developerka.

Tamara Miliša programiranje je zavoljela još u srednjoj školi, ali dugo joj je trebalo da u programiranju pronađe sebe.

Ana Marija Celić od kozmetičarke je postala DevOps inženjerka!

Ana Marija Celić odrasla je na Zlarinu, školovala se i radila kao kozmetičarka. U osnovnoj školi informatiku je imala samo kao izborni predmet, a u srednjoj samo jednu godinu i to s naglaskom na – izradu prezentacija u PowerPointu. Za IT ju je zainteresirao dečko:

Svaki bi dan došao kući i govorio mi o nepoznatim pojmovima. I tako sam ja odlučila malo proučiti što on to točno meni svakodnevno blebeće pa da i ja mogu s njim o tome ravnopravno diskutirati.

Počela sam učiti i istraživati o Linux based operativnim sustavima, kako funkcionira svijet tehnologije i – stvorila se ljubav.  Od tog trenutka život mi se skroz promijenio.

Zaposlila sam se kao Linux System Administrator i okrenula novi list u životu. Tri godine kasnije sam u Superologyju kao DevOps inženjerka i radim posao koji jako volim.

Tadašnji dečko, sadašnji muž, bio je most prema IT-ju i za Android developerku Martinu Vidaković

Martinu računala nisu nikad zanimala, draže joj je bilo, kaže, prljati koljena u pijesku. Njezina tehnološka priča počela je kad je zapela nakon dvije godine studija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije:

Zbog muke s općom kemijom sam se planirala iz Zagreba preseliti na splitsko sveučilište. Na nagovor tadašnjeg dečka, sadašnjeg muža, koji je tada završavao preddiplomski studij računarstva, odlučila sam promijeniti područje studiranja i upisati isto što i on.

Naredno ljeto iskoristila sam za učenje osnova programiranja kako bih na prvoj godini imala barem neki temelj za nastavak studija. Na drugoj godini sam počela raditi kao Android developerka i nastavila sve do danas.

Martina Vidaković od kemije se okrenula informatici.

U Superologyju su svjesni da se utjecaj ovakvih inicijativa ne vidi odmah, već da na promjeni treba konzistentno raditi. Ivan Lulić, Managing Director, kaže da njih u mnogočemu inspirira Silicijska dolina te da jednostavno žele kroz najnovije metodologije i tehnologije podijeliti inovativnost, optimizam i želju za napretkom s cijelom zajednicom. Dio toga je i Super Girls inicijativa:

Manjak žena u STEM-u doista je slaba točka industrije, a i društva općenito, zbog čega se smo pokrenuli Super Girls, projekt koji će to promijeniti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!