One su - analitičarke podataka, iOS i Android developerke, DevOps inženjerke... a ovo su njihove priče!

One su – analitičarke podataka, iOS i Android developerke, DevOps inženjerke… a ovo su njihove priče!

U povodu Dana žena šest mladih žena ispričalo nam je kako su pronašle svoje mjesto u tehnološkoj industriji. Voljeli bismo da su njihov putovi dosadni pravocrtni i bez prepreka, manjka samopouzdanja i preispitivanja "jesam li dovoljno dobra za IT". Ali nisu.

U povodu Dana žena zamolili smo šest mladih žena koje rade u tehnološkoj industriji da ispričaju svoj put do te branše. Kad čitate te priče shvatite koliko je zapravo fantastično neka kaže: Oduvijek sam voljela informatiku, znala sam da ću se baviti time i svi su me u tome podržavali. Ponekad se, nažalost, djevojke uopće ne vide u tehničkim znanostima, ponekad ih roditelji i okolina guraju prema nekim “primjerenijim” interesima, a nekad im nedostaje samopouzdanja i da misle da nisu dovoljno dobre za IT. Priče ovih djevojaka su tu da to opovrgnu!

IT se percipira kao muška branša, i s razlogom – samo 13% zaposlenika u tehnološkoj industriji u Hrvatskoj su bile žene (Women in Technology International, 2019. ), a tu smo čak i iznad europskog prosjeka! Jedan od načina na koji se to može promijeniti je – rani početak.

Upravo tom mišlju se vodila zagrebačka tvrtka Superology kad su pokrenuli Super Girls, besplatne radionice programiranja za djevojčice i djevojke od 10 do 15 godina kako bi im dali priliku da se druže s vršnjakinjama sličnih interesa, da znanja usvajaju direktno od talentiranih developerki – i sve to u opuštenom, osnažujućem i inspirativnom okruženju.

Ana Skukan, analitičarka podataka, najbolji je primjer rezultata poticanja ranog interesa za informatiku

Prvi puta sam se u IT području našla u 5. razredu osnovne škole, kad smo crtali u programskom jeziku Logo, i od tog trenutka cijelo to područje naprosto me povuklo sa sobom. Upisala sam XV. gimnaziju, nastavila prema matematičko-informatičkom smjeru te nekako prirodnim putem završila na FER-u.

Ana kaže da je tijekom studiranja primijetila manju zastupljenost kolegica na fakultetu i određeno nepripadanje žena u tehničkim znanostima te je baš zbog toga vrlo poticajno što ranije djevojčicama pokazati da je O.K. da vole ta područja te da nastave razvijati vještine jer nisu jedine i same.

Tina Mustapić: “Ne trebamo mi djecu uvjeravati da mogu biti programerke,  one to već znaju –  trebamo uvjeravati roditelje.”

Također analitičarka podataka, Tina je primjer suprotne struje od kolegice Ane… One koja djevojčice, usprkos tome što im izvrsno idu prirodoslovni i tehnički predmeti, gura u neka “primjerenija” područja:

Odlikašice se uvijek guralo u kemiju, biologiju i, naravno, medicinu; to se valjda smatralo najboljim karijernim smjerom za djevojke. Naravno da sam onda na nagovor svojih roditelja upisala opću gimnaziju tako da prije nego što sam upisala FER nisam imala nikakvog doticaja s programiranjem.

Tina Mustapić: “Ako želimo promjenu – krenimo od sebe.”

FER je, kaže Tina, upisala iz inata i smatra to najboljom odlukom u životu. Ponosna je jer je uspjela sebi i svima oko sebe dokazati da programiranje nije isključivo muška profesija i da ne moraš žrtvovati svoju ženskost da bi bila programerka. Tina ima zanimljiv pogled na poticanje djevojčica na programiranje:

Ne trebamo mi djecu uvjeravati da mogu biti programerke,  one to već znaju –  trebamo uvjeravati roditelje. Treba educirati starije generacije, maknuti se od tih naučenih stereotipa za dječake i djevojčice i pokušati generalno oslabiti pritiske oko upisa na fakultet.

Mislim da me nitko nikad nije zbunjenije gledao od Jase, moje mame, kad sam joj objašnjavala da želim biti Iron Man, a sad se ne prestaje hvaliti mojim uspjehom na obiteljskom ručku. Ako želimo promjenu – krenimo od sebe.

Lea Udovičić: Što prije to bolje, ali nikada nije kasno okrenuti se onom što volite

Slična nit provlači se i kroz priču frontend developerke Lee Udovičić.

Oduvijek je bila zainteresirana za tehnologiju, kaže, i nikad joj nije bio problem sjediti za računalom. Svejedno, prve linije koda napisala je tek na fakultetu:

Zbog svoje izražene kreativne crte u srednjoj sam se školi odlučila obrazovati za arhitektonsku tehničarku, a upravo sam tamo shvatila koliko zapravo volim informatiku, matematiku i korištenje kreativnosti za rješavanje logičkih problema.

To me i privuklo informatičkom fakultetu. I iako do tada nisam napisala niti jednu liniju koda, bila sam uvjerena da je to stvoreno za mene i ispostavilo se da doista jest tako.

I baš zato što je svaki dan različit, i svaki dan radim s različitim problemom koji traži rješenje, to je upravo ono što je izazovno, a ujedno me i veseli kod ovog posla.

Lea Udovičić priznaje da bi voljela da se s čarima programiranja upoznala ranije.

Lea priznaje da bi voljela da se s čarima programiranja upoznala ranije te kaže da je upravo zbog toga važno da djevojčice što ranije spoznaju da to nije “muški posao” te da one itekako imaju svoje mjesto u IT industriji.

Tamara Miliša dugo je u programiranju tražila što joj odgovara

iOS developericu Tamaru Miliša oduvijek je zanimalo računarstvo i programiranje.

Svejedno, dugo je trebalo da u programiranju pronađe sebe. Programiranje je zavoljela još u srednjoj školi, upisala je FER, ali do treće godine studija nije mislila da će se ikad baviti time:

Pokušavala sam pronaći nešto zanimljivo za sebe u raznim predmetima i vještinama na faksu, ali nikako nisam uspijevala. To se promijenilo tek na 3. godini faksa, kad je FER uveo novu iOS vještinu. Tu se rodila ljubav prema iOS-u pa se vrlo brzo zapošljavam u tome području. U tome sam se pronašla i doista uživam radeći kao iOS developerka.

Tamara Miliša programiranje je zavoljela još u srednjoj školi, ali dugo joj je trebalo da u programiranju pronađe sebe.

Ana Marija Celić od kozmetičarke je postala DevOps inženjerka!

Ana Marija Celić odrasla je na Zlarinu, školovala se i radila kao kozmetičarka. U osnovnoj školi informatiku je imala samo kao izborni predmet, a u srednjoj samo jednu godinu i to s naglaskom na – izradu prezentacija u PowerPointu. Za IT ju je zainteresirao dečko:

Svaki bi dan došao kući i govorio mi o nepoznatim pojmovima. I tako sam ja odlučila malo proučiti što on to točno meni svakodnevno blebeće pa da i ja mogu s njim o tome ravnopravno diskutirati.

Počela sam učiti i istraživati o Linux based operativnim sustavima, kako funkcionira svijet tehnologije i – stvorila se ljubav.  Od tog trenutka život mi se skroz promijenio.

Zaposlila sam se kao Linux System Administrator i okrenula novi list u životu. Tri godine kasnije sam u Superologyju kao DevOps inženjerka i radim posao koji jako volim.

Tadašnji dečko, sadašnji muž, bio je most prema IT-ju i za Android developerku Martinu Vidaković

Martinu računala nisu nikad zanimala, draže joj je bilo, kaže, prljati koljena u pijesku. Njezina tehnološka priča počela je kad je zapela nakon dvije godine studija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije:

Zbog muke s općom kemijom sam se planirala iz Zagreba preseliti na splitsko sveučilište. Na nagovor tadašnjeg dečka, sadašnjeg muža, koji je tada završavao preddiplomski studij računarstva, odlučila sam promijeniti područje studiranja i upisati isto što i on.

Naredno ljeto iskoristila sam za učenje osnova programiranja kako bih na prvoj godini imala barem neki temelj za nastavak studija. Na drugoj godini sam počela raditi kao Android developerka i nastavila sve do danas.

Martina Vidaković od kemije se okrenula informatici.

U Superologyju su svjesni da se utjecaj ovakvih inicijativa ne vidi odmah, već da na promjeni treba konzistentno raditi. Ivan Lulić, Managing Director, kaže da njih u mnogočemu inspirira Silicijska dolina te da jednostavno žele kroz najnovije metodologije i tehnologije podijeliti inovativnost, optimizam i želju za napretkom s cijelom zajednicom. Dio toga je i Super Girls inicijativa:

Manjak žena u STEM-u doista je slaba točka industrije, a i društva općenito, zbog čega se smo pokrenuli Super Girls, projekt koji će to promijeniti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?