Krajnje je vrijeme da startupi (kao Bellabeat) nauče preživjeti vlastiti 'hype'

Krajnje je vrijeme da startupi (poput Bellabeata) nauče preživjeti vlastiti ‘hype’

Niz iznenadnih intervjua u kojima suosnivač Bellabeata Sandro Mur opravdava put na Kanare i 'hype' oko proizvoda koji nisu radili kako je obećano podigao je bitno pitanje: Kada će osnivači hrvatskih tehnoloških tvrtki naučiti komunicirati?

Komunikacija je već godinama boljka osnivača i direktora hrvatskih tehnoloških tvrtki, koji kritike svojih zaposlenika ili kolega iz industrije doživljavaju kao ‘trolanje’, a upite medija kao napad.

Bellabeat, s čijim su suosnivačem Sandrom Murom Jutarnji list i Index.hr objavili intervjue u kojima opravdava svoje “rizične” poteze, svakako je jedan od najboljih primjera brzorastućeg hrvatskog startupa te dobar povod da analiziramo komunikacijski ciklus hypeanih tehnoloških tvrtki.

Početak hypea je uvijek pozitivan, uzbudljiv i – glasan

Kako pratim tehnološku scenu već 10 godina, moram priznati da su sve tehnološke priče za koje smo kao zajednica navijali krenule vrlo sličnim putem, najčešće počevši s velikim partnerstvom, rastom prodaje proizvoda ili investicijom.

Bellabeatov inicijalni ulazak u poznati američki akcelerator Y Combinator nakon pobjede na Shift Splitu te Pioneersu, a potom osiguravanje investicije od 4,5 milijuna dolara od niza poznatih investitora bili su dokaz da hrvatska startup zajednica može stvoriti – ili pomoći stvoriti – potencijalno globalno uspješnu tvrtku.

Podrška Mile Kunis bila je ključna za širenje informacija o proizvodu.

Povodom te prve investicije od Mura smo tražili dokaze kao vjerojatno ni od jedne tehnološke tvrtku do tad. Dostavio ih je, a krajem 2015. uslijedila je dodatna investicija od 3 milijuna dolara, čime je Bellabeat prvih godina zaista opravdavao hype. Kapital je bio osiguran, financijski i drugi uvjeti za zaposlenike dobri, a potencijal – velik!

U ovoj fazi razvoja startupa, posebno kad za to postoje primjeri i dokazi, teško je ne navijati za tehnološku tvrtku koja raste, zapošljava sve više ljudi te pokazuje svojim primjerom da se – može.

Ne vjerujte potpuno u vlastitu priču, ni kad likeove nosi

Cilj osnivača brzorastućih tehnoloških tvrtki je da dovedu svoju tvrtku do uspjeha, što podrazumijeva i stvaranje uvjeta u kojima se to može dogoditi. U praksi osnivači moraju “prodati priču” da tvrtka raste i uspijeva kako bi:

  • Motivirali zaposlenike da razviju što bolji proizvod koji zaista radi;
  • Investitori uložili svoj novac potreban za troškove razvoja tog proizvoda;
  • Mediji pisali kako imate šanse na tržištu, iako niste dotad radili išta slično.

Jedan od poznatijih slučajeva ‘hypea’ u Silicijskoj dolini je Color, startup koji je 2011. osigurao 41 milijun dolara u kapitalu od uglednih fondova poput Sequoia Capitala, na temelju velikih obećanja o novoj fotografskoj društvenoj mreži, a potom se zatvorio za godinu dana.

Kako startupi nemaju toliko kapitala, ljudi i drugih resursa potrebnih za uspjeh na tržištu, malo hypea odnosno vjere u njihov uspjeh im olakšava da dođu do potrebnog kapitala, korisnika i talenta.

Pozitivni članci u Hrvatskoj (koliko god osnivači prodavali potpuno pogrešnu priču da im ne trebaju domaći mediji) olakšali su tvrtkama poput Bellabeata i Rimac automobila zapošljavanje, dok je primjerice spominjanje Bellabeatovog proizvoda od strane Mile Kunis na talk showu Jimmyja Kimmela povećalo interes kupaca. Uostalom, uzevši u obzir navod da traže 20 novih ljudi za Poslovni dnevnik, jasno je zašto Bellabeat tek sad javno govori o svim pitanjima koja vjerojatno kopkaju potencijalne zaposlenike.

Ne priznaju ni startuperi, ni stručnjaci, ni političari… zašto?

Problem hrvatskih tvrtki i startupa nastaje u situaciji u kojoj ne uspiju opravdati sve naslove koji su o njima napisani, niti vlastita obećanja objavljena na Facebooku i LinkedInu, a ne žele priznati ni sebi, ni zaposlenicima, ni korisnicima, ni medijima, ni javnosti – da nisu uspjeli.

Takav pristup me, na žalost, uopće ne čudi u hrvatskom društvu u kojemu je priznati vlastitu pogrešku više iznimka nego pravilo. Poslovni i politički diskurs nas je već naučio da nitko nikada neće priznati grešku. Kad priznaju svima očito, kako je to u veljači učinio državni tajnik Strmota, ocijenivši kako su Vladine mjere demografske politike ‘folklor i neozbiljne’ te podnijevši ostavku, ostavljaju nas u čudu.

Ali ne smijemo kako je fenomen nepriznavanja grešaka i otvorene komunikacije ograničen na Balkan. Zaposlenici uglednog JP Morgan Chasea su tako pokušali sakriti 6 milijardi dolara gubitka od svojih šefova, koji pak nisu priznali grešku dok ih na to nisu natjerale vlasti. Kako je za američki NPR objasnila profesorica menadžmenta i etike na poslovnom studiju Sveučilišta Kolumbija Katherine Phillips, osim što direktorima pravnici ne dopuštaju da priznaju greške kako se ne bi uvalili, naša psihološka potreba da se opravdamo i ne osramotimo otežava komunikaciju.

Priznavanje greške hrvatskim osnivačima i direktorima je dodatno otežano time što:

  • Na društvenim mrežama moraju komunikaciju u trenutku prebaciti iz izuzetno optimistične u realističnu i boje se reakcija;
  • Osnivači su vrlo često mladi ljudi bez radnog i menadžerskog iskustva (Mur je u vrijeme najvećeg hypea oko Bellabeata imao oko 27 godina) koje bi im pomoglo u odluci da komuniciraju. Iako je u svom videu prošle godine bivši Bellabeatov developer Božidar Ševo usporedio način na koji su tvrtke vodili Mur te njegov kasniji poslodavac, Microblinkov osnivač Damir Sabol, jasno je da je Sabolovo višegodišnje iskustvo u vođenju Iskona pomoglo u načinu kako je razvio kasniju tvrtku. Neiskustvo nikako ne opravdava greške u komunikaciji, ali svakako ilustrira zašto je sljedeća točka bitna, a to je savjet stručnjaka;
  • Vjeruju da im ne trebaju, ne vjeruju i ne rade s komunikacijskim ili social media stručnjacima koji bi im mogli pomoći u komunikaciji;
  • Nisu gradili odnose s medijima putem kojih bi mogli dati kontekst;
  • Stvorili su, uz pomoć medija i zajednice, sliku svoje tvrtke koja jednostavno ne dopušta ništa drugo nego potpun uspjeh.

Barem bi se u tehnološkoj industriji koja navodno priznaje greške (‘živjeli failovi!‘) trebalo moći priznati da si pogriješio pokušavajući stvoriti što nitko drugi dosad nije, ali… ipak ne. Sudeći po tome koliko je malo najglasnijih aktera hrvatske startup scene podijelilo najnoviji intervju s Murom, teško je očito priznati i vlastito navijanje za startup koji nije uspio u svom naumu.

Dok ih drži hype, niste bitni ni vi, ni vaše kritike

Još jedan način na koji se iznenađujući broj startupera ugleda na domaće političare je reakcija na kritiku, koja se svodi na sve osim argumentiranog odgovora na razumna pitanja. Vjerojatno najčešća pogreška u logičnom argumentiranju na domaćoj startup sceni je sigurno “argumentum ad hominem” odnosno diskreditiranje osobe koja je postavila tvrdnju umjesto rasprava o tvrdnji.

Druga pak pogreška u komunikaciji je svakako umanjivanje bilo kakve kritike. U Bellabeatovom slučaju nas to podsjeća na pitanje kako je svojevremeno plaćen put na Kanare za njihov tim, jedan od najvećih svojevremenih medijskih uspjeha u employer brandingu za tu tvrtku.

Čak dvije godine nakon inicijalnih kritika da se radi o pretjeranim naslovima s obzirom na to da su zaposlenici morali sami platiti avionsku kartu, Mur ne vidi ništa sporno, jer su svi zaposlenici pristali na putovanje te kako ne vidi zašto te podatke treba iznositi u medijima. Prije dvije godine, pod međunaslovom “Sve besplatno” je za Poslovni pak naveo:

Zakupili smo 16 vila od sredine srpnja do početka rujna, a zaposlenici mogu povesti partnere i cijelu obitelj. Organizirali smo im i prijevoz, a vjerujem da će nam se investicija, iako je velika, trostruko vratiti kroz produktivnost i kulturu tvrtke.

Razlog zbog čega to i dvije godine nakon putovanja očito zanima ne samo medije, već i javnost te industriju, očito je zato što se cijela situacija hypeala na način kao da je Bellabeat platio sveProblem nije bio u putu, već u komunikaciji koja nije opravdala činjenice. Naravno, priznavanje greške i ispravljanje naslova umanjilo bi bombastičnog i shareabilnost članaka poput “Direktor jedne hrvatske tvrtke vodi sve svoje zaposlenike na Kanare!“, ali bi svakako spriječilo da krenu govorkanja i sumnja te se stvori temelj za daljnje kritike.

Komunicirajte i kad hype splasne, a situacija izmakne vašim okvirima ugodnog

Osnivačima i direktorima hrvatskih tehnoloških tvrtki, koji često vjeruju kako će se nekomuniciranjem sakriti od stvarnosti, šutnja će i u budućnosti biti najveći neprijatelj. Machiavelli je u svom Vladaru naglasio kako moramo biti spremni za fortunu – odnosno sreću i sudbinu, koja ne nepredvidljiva i jednostavno izvan kontrole, koliko god i sam autor savjetovao čitatelju da pokuša.

Mediji ne trebaju dopuštenje da prate što se događa na društvenoj i poslovnoj sceni, a zaposlenici i korisnici nikad nisu imali više mogućnosti komunikacije putem društvenih mreža. Situacije poput YouTube objave Bellabeatovog nekadašnjeg zaposlenika Božidara Ševe, koji si je učinio medvjeđu uslugu objavom opravdanih kritika zakopanih u gomili nebitnih opaski koje su više rekle o autoru nego Bellabeatu, bit će učestalije, a ne rjeđe. Čak ne trebaju ni biti točne, jer će uvijek biti zlih jezika u industriji koji neće htjeti prihvatiti čak i suvislo objašnjenje, ali ako ni ne pokušate dati svoju stranu priče – samo ostavljate prostora da takve informacije šire. “Nije me briga što drugi misle” ne vrijedi kad te druge morate zaposliti ili prodati im proizvod.

Čak je i Todorić nakon godina izostajanja iz medija pokušao putem vlastitog bloga i YouTubea komunicirati svoju stranu priče oko Agrokora. Slična je situacija s Bellabeatovim objašnjavanjem razloga hypeanja proizvoda ili putovanja na Kanare; pohvalno je što se komunicira, ali nakon 2 godine nikoga zapravo nije toliko briga sudeći po nedostatku reakcija. Stvorili su svoj stav.

Kako onda – i kada reagirati?

Svakako treba reagirati na vrijeme, koliko god bilo teško. Facebookovom osnivaču Marku Zuckerbergu trebalo je 5 dana da putem CNN-a reagira na skandal o korištenju podataka njihovih korisnika, pri čemu se ispričao javnosti kako nisu reagirali. Kao što je i Mia objasnila u svojoj analizi o slučaju Cambridge Analitike, ovaj slučaj neće ‘uništiti Facebook’, ali nekomunikacija bi samo produljila komunikacijsku krizu.

Zuckerberg se morao na CNN-u javno ispričati za situaciju sa Cambridge Analyticom.

Pravovremena reakcija Matije Kopića na zatvaranje Farmerona, u kojoj je za Netokraciju komentirao kako su ‘uprskali’, ali i priznao vlastite pogreške, najbolji je primjer skromne i realne komunikacije koja je stvorila temelje za potporu za njegov novi projekt Gideon Brothers, ali i potaknula niz pozitivnih komentara već na tom priznanju. Stoga, nemojte se opravdavati, već se pospite pepelom i objasnite što ste naučili iz toga.

Kad govorimo o komunikaciji, ne mislim samo na javnost, već i korisnika, kupce, partnere i posebno – zaposlenike. Iz vlastitog iskustva vam mogu reći kako nećete “zaštiti” nikoga od stvari koje vam se događaju u tvrtki ako im ne komunicirate, već dapače. Naravno, kao i vama, i meni su trebale godine iskustva da to naučim, iako stručnjaci iz uglednih medija poput Harvard Business Reviewa već godinama govore da je jedan od osnovnih zadataka direktora: Komunikacija!

Osnivači manje izloženih tehnoloških tvrtki se mogu zavaravati kako se njihove tvrtke ne komentira na Facebooku ili medijima poput – Facebooka, zaboravljajući da se upravo putem tzv. dark sociala odnosno Messengera, WhatsAppa i sličnih aplikacija odvija većina današnje digitalne komunikacije. U pokušaju da skriju svoj prljav veš ili pak jednostavne greške koje su rezultat neiskustva ili stvarnosti tržišta, tvrtke su samo potaknule zaposlenike, korisnike i scenu da im pričaju iza leđa, bez hypea, uljepšavanja, ali i prilika za pravovremeno objašnjenje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Tomislav

    Tomislav

    31. 03. 2018. u 10:24 am Odgovori

    Vjerojatno najčešća pogreška u logičnom argumentiranju na domaćoj startup sceni je sigurno “argumentum ad hominem” odnosno diskreditiranje osobe koja je postavila tvrdnju umjesto rasprava o tvrdnji.

    Reče IBB, osoba koja će prva ignorirati komentare koji su ostavljeni od anonimnih komentatora i okrenuti se isticanju toga kako je autor anoniman i nije hrabar kao IBB. Glavni uredniče i osnivaču Netokracije, practice what you preach, nemoj se osvratiti na to tko je (s imenom ili bez) postavio tvrdnju, nego raspravljaj o tvrdnji 🙂

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      31. 03. 2018. u 11:54 am Odgovori

      Hahah 🙂 Dobra. Svakako bi bio ad hominem napad da, na žalost, većina tih anonimnih komentara zapravo argumentirane tvrdnje, a ne najćešće neargumentirano pljuvanje ili vrijeđanje ili pak – ironično – ad hominem napad. Vjerojatno su zato i anonimni.

      U većini slučajeva “practicam što radim”, iako vjerujem da postoje slučajevi kad mi je pobjeglo tako da – kritika na mjestu i trudit ću se da se ne događa 🙂

    • Damir First

      Damir First

      03. 04. 2018. u 2:04 pm Odgovori

      Osim Bellabeata i Mura i njihovih kupaca i dobavljača i investitora jasno i onih koji pišu, čitaju i komentiraju ovakve članke. U stvari izgleda da je dosta njih briga…

      Bellabeat je poprilično uspješan startup za naše prostore koji je jako dobro počeo, napravio par pogrešaka i sada ih pokušava ispraviti kako bi u buduće napravio nove a mozda čak i iste greške, ki će ga znat ?

      U svakom slučaju zanimljivo za pratiti a i za naučiti nešto.

  2. Mirko

    Mirko

    02. 04. 2018. u 10:14 pm Odgovori

    Ma dobar je IBB zna reći hrabro neke stvari. Problem je da smo mi mala zajednica, svi se znaju i zato nije zgodno reći pravim imenom što misliš. Jer od toga se ipak živi pa da se ne zamjeramo jedni drugima. ovako anonimno bacimo pokoju anonimnu kritiku i to je to.

    A i ti IBB bi mogao malo manje spoznoriranih članaka a više svojih britkih (uglavnom opravdanih) kritika. Nije valjda da otplaćuješ stan u švicarcima 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.