Startup investicije: Što Infobip i Nanobit znače za nove hrvatske startupe

Što najbolja godina hrvatske tehnološke industrije znači za nove hrvatske startupe u 2021.?

Bilo da se bavite SaaS-om, hardverom ili blockchainom, uspjesi hrvatske tehnološke scene u 2020. mogli bi vam olakšati osiguravanje investicije u sljedećih 10 godina. Naravno, neće riješiti sve vaše izazove, ali iskoristite prednost koja vam je sad na raspolaganju!

Svaki startup, svaki poduzetnički projekt, ima neke svoje specifičnosti – posebno po pitanju ciljanih korisnika, tržišta, go-to-market strategije i još mnogo toga, ali hrvatske startupe povezuje – da su iz Hrvatske.

Još od ranih 2010-ih kad je krenula priča oko startupa u Hrvatskoj kroz razna pitching natjecanja i predstavljanja u javnosti, godinama se činilo kao da startup scena stagnira.

Prošla godina je dokazala da to nije slučaj, već da su se hrvatske tehnološke tvrtke polako, ali temeljito razvijale cijelo desetljeće i onda najavile exite i investicije kao da se radi o uspjehu preko noći.

1. Dodajte jednoroga u svoj pitch deck

U razgovoru s više investitora je jasno da, iako su se uspješne hrvatske tehnološke tvrtke razvijale već godinama, čak i desetljeće, činjenica da Hrvatska ima jednoroga – tvrtku s procijenjenom vrijednosti na više od milijardu dolara – mijenja sve.

Kad svoj projekt predstavljate investitorima koji su skeptični o Hrvatskoj (možda osim kao zemlji za godišnji odmor?) kao zemlji za tehnološke investicije, spomenite Infobip. Da, investicije u Microblink, Agrivi i Rimca su značajne, ali upravo je Infobip jednorog.

Više ne morate skrivati da ste iz Hrvatske, jer je jednorog investitorima jedan od pokazatelja razvoja tehnološke scene.

Možda ćete na to reći da već desetljeće imamo tehnološke tvrtke koje bez investicija zapošljavaju stotine ljudi i uspješno rade? Super, i Rumunjska je duže od nas razvijena zemlja kad je u pitanju research i development nekih od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki poput Adobea, ali tek je status rumunjskog UiPatha kao jednoroga otvorio oči mnogim investitorima.

Rumunjski startupi od tad u svoje pitch deckove dodaju da dolaze iz zemlje u kojoj se razvio jednorog UiPath, kao što bi hrvatski startupi trebali spomenuti Infobip. Posebno dok je ta vijest još svježa!

Nemojte se zavaravati. Koliko god investitori (posebno američki) bili skloni riziku zbog prirode svog posla, i dalje su skeptični prema zemljama koje dosad nisu imale projekte s rapidnim potencijalom rasta i velikim evaluacijama vrijednosti s potencijalom za izlazak na burzu ili prodaju – što nas dovodi i do sljedeće točke.

2. Nanobitov exit kao poticaj za investitore – i zaposlenike

Tijekom 2020. nismo samo doživjeli najveću valuaciju neke hrvatske tehnološke tvrtke, već i dosad najveći exit, kad je švedski Stillfront preuzeo Nanobit za 148 milijuna dolara.

Ovakav exit je jako bitan, jer pokazuje da investitori mogu zaraditi od prodaje hrvatskih tehnoloških tvrtki ako ne dođe do izlaska na burzu (IPO-a). Nanobit je naravno primjer bootstrapped tvrtke koja je financirana isključivo vlastitim sredstvima, ali zamislite da vaš potencijalni investitor zamisli da je investirao… Na pitanje je li dosad bilo prodaja IT tvrtki u Hrvatskoj od 2020. imate jasan primjer.

Nanobitova prodaja je bitna i ako želite uključiti rane članove tima u projekt kao suvlasnike, partnere ili kroz radničko dioničarstvo poput Infobipa.

Prije samo nekoliko godina ponuditi nekome udio u projektu činilo se gotovo kao uvreda mnogim članovima tehnološke zajednice. Dokaz da mogu zaraditi kroz udio u tehnološkoj tvrtki će sad moći motivirati veći broj developera, dizajnera, itd. Naravno, ne sve, ali svaka mala prednost je bitna kad zapošljavate na trenutnom tržištu rada.

3. Ne očekujte da investitori hrle u Hrvatsku, posebno ne na pitch natjecanja

Osnovni razlog je naravno pandemija, ali otkrit ću vam nešto što strani investitori, posebno pristojni Britanci, nerado priznaju. Unatoč svim uspješnim tehnološkim tvrtkama širom srednje i istočne Europe, a kamoli Hrvatske, oni i dalje pojma nemaju što se tu događa niti aktivno prate. Čak i oni koji prate, poput Marvina Liaoa, naravno da ne prate detaljno, već ili načelno cijelu regiju ili određene zemlje u čije su startupe već investirali.

Upravo zbog toga je jako bitno da kao osnivač svog projekta pratite što se događa u regiji, ne samo Hrvatskoj ili Silicijskoj dolini.

Većina nas prati samo što se događa na “globalnoj” (čitaj: američkoj) sceni i što se događa u našem dvorištu, ali ne pratimo tržišta od kojih bismo mogli naučiti ili vidjeti trendove. Zbog toga u Hrvatskoj, primjerice, većina ništa ne zna o slovenskoj ili srpskoj startup sceni iako nas one mogu naučiti vrijedne lekcije. Ako nas ne zanima što se događa, zašto bi investitore?

Kao što je Agrivijev Matija Žulj objasnio u Netokracija Podcastu, njemački investitori i dalje će investirati prvenstveno u njemačke tvrtke, francuski u francuske, njemački u njemačke itd. Hrvatska neće odjednom u sljedećih 10 godina postati centar investicijskih aktivnosti – tako da nemojte očekivati da će investitori doći do vas.

Vi morate do njih…

Dapače, vjerujem da ćemo sad vidjeti ponovnu popularnost različitih pitch natjecanja na kojima će se pojavljivati lokalni (Fil Rouge Capital, SC Ventures…) i regionalni investitori, ali ako želite čak i seed investiciju, nemojte se ograničavati na Hrvatsku.

Dapače, postavite se prodajno i uz bolje argumente za tehnološki ekosistem iz kojeg dolazite. Obratite se proaktivno investitorima.

Ako estonski startupi do danas tvrde da dolaze iz zemlje gdje je osnovan Skype, iako su osnivači bili Šveđani i Danci, zašto hrvatski startupi ne bi mogli argumentirati da dolaze iz ekosistema u kojem su nastali Infobip i Nanobit?

Članak je dio serijala “Startupi u krizi” realiziran uz podršku Agencije za elektroničke medije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?