Što najbolja godina hrvatske tehnološke industrije znači za nove hrvatske startupe u 2021.?

Svaki startup, svaki poduzetnički projekt, ima neke svoje specifičnosti – posebno po pitanju ciljanih korisnika, tržišta, go-to-market strategije i još mnogo toga, ali hrvatske startupe povezuje – da su iz Hrvatske.

Još od ranih 2010-ih kad je krenula priča oko startupa u Hrvatskoj kroz razna pitching natjecanja i predstavljanja u javnosti, godinama se činilo kao da startup scena stagnira.

Prošla godina je dokazala da to nije slučaj, već da su se hrvatske tehnološke tvrtke polako, ali temeljito razvijale cijelo desetljeće i onda najavile exite i investicije kao da se radi o uspjehu preko noći.

1. Dodajte jednoroga u svoj pitch deck

U razgovoru s više investitora je jasno da, iako su se uspješne hrvatske tehnološke tvrtke razvijale već godinama, čak i desetljeće, činjenica da Hrvatska ima jednoroga – tvrtku s procijenjenom vrijednosti na više od milijardu dolara – mijenja sve.

Kad svoj projekt predstavljate investitorima koji su skeptični o Hrvatskoj (možda osim kao zemlji za godišnji odmor?) kao zemlji za tehnološke investicije, spomenite Infobip. Da, investicije u Microblink, Agrivi i Rimca su značajne, ali upravo je Infobip jednorog.

Više ne morate skrivati da ste iz Hrvatske, jer je jednorog investitorima jedan od pokazatelja razvoja tehnološke scene.

Možda ćete na to reći da već desetljeće imamo tehnološke tvrtke koje bez investicija zapošljavaju stotine ljudi i uspješno rade? Super, i Rumunjska je duže od nas razvijena zemlja kad je u pitanju research i development nekih od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki poput Adobea, ali tek je status rumunjskog UiPatha kao jednoroga otvorio oči mnogim investitorima.

Rumunjski startupi od tad u svoje pitch deckove dodaju da dolaze iz zemlje u kojoj se razvio jednorog UiPath, kao što bi hrvatski startupi trebali spomenuti Infobip. Posebno dok je ta vijest još svježa!

Nemojte se zavaravati. Koliko god investitori (posebno američki) bili skloni riziku zbog prirode svog posla, i dalje su skeptični prema zemljama koje dosad nisu imale projekte s rapidnim potencijalom rasta i velikim evaluacijama vrijednosti s potencijalom za izlazak na burzu ili prodaju – što nas dovodi i do sljedeće točke.

2. Nanobitov exit kao poticaj za investitore – i zaposlenike

Tijekom 2020. nismo samo doživjeli najveću valuaciju neke hrvatske tehnološke tvrtke, već i dosad najveći exit, kad je švedski Stillfront preuzeo Nanobit za 148 milijuna dolara.

Ovakav exit je jako bitan, jer pokazuje da investitori mogu zaraditi od prodaje hrvatskih tehnoloških tvrtki ako ne dođe do izlaska na burzu (IPO-a). Nanobit je naravno primjer bootstrapped tvrtke koja je financirana isključivo vlastitim sredstvima, ali zamislite da vaš potencijalni investitor zamisli da je investirao… Na pitanje je li dosad bilo prodaja IT tvrtki u Hrvatskoj od 2020. imate jasan primjer.

Nanobitova prodaja je bitna i ako želite uključiti rane članove tima u projekt kao suvlasnike, partnere ili kroz radničko dioničarstvo poput Infobipa.

Prije samo nekoliko godina ponuditi nekome udio u projektu činilo se gotovo kao uvreda mnogim članovima tehnološke zajednice. Dokaz da mogu zaraditi kroz udio u tehnološkoj tvrtki će sad moći motivirati veći broj developera, dizajnera, itd. Naravno, ne sve, ali svaka mala prednost je bitna kad zapošljavate na trenutnom tržištu rada.

3. Ne očekujte da investitori hrle u Hrvatsku, posebno ne na pitch natjecanja

Osnovni razlog je naravno pandemija, ali otkrit ću vam nešto što strani investitori, posebno pristojni Britanci, nerado priznaju. Unatoč svim uspješnim tehnološkim tvrtkama širom srednje i istočne Europe, a kamoli Hrvatske, oni i dalje pojma nemaju što se tu događa niti aktivno prate. Čak i oni koji prate, poput Marvina Liaoa, naravno da ne prate detaljno, već ili načelno cijelu regiju ili određene zemlje u čije su startupe već investirali.

Upravo zbog toga je jako bitno da kao osnivač svog projekta pratite što se događa u regiji, ne samo Hrvatskoj ili Silicijskoj dolini.

Većina nas prati samo što se događa na “globalnoj” (čitaj: američkoj) sceni i što se događa u našem dvorištu, ali ne pratimo tržišta od kojih bismo mogli naučiti ili vidjeti trendove. Zbog toga u Hrvatskoj, primjerice, većina ništa ne zna o slovenskoj ili srpskoj startup sceni iako nas one mogu naučiti vrijedne lekcije. Ako nas ne zanima što se događa, zašto bi investitore?

Kao što je Agrivijev Matija Žulj objasnio u Netokracija Podcastu, njemački investitori i dalje će investirati prvenstveno u njemačke tvrtke, francuski u francuske, njemački u njemačke itd. Hrvatska neće odjednom u sljedećih 10 godina postati centar investicijskih aktivnosti – tako da nemojte očekivati da će investitori doći do vas.

Vi morate do njih…

Dapače, vjerujem da ćemo sad vidjeti ponovnu popularnost različitih pitch natjecanja na kojima će se pojavljivati lokalni (Fil Rouge Capital, SC Ventures…) i regionalni investitori, ali ako želite čak i seed investiciju, nemojte se ograničavati na Hrvatsku.

Dapače, postavite se prodajno i uz bolje argumente za tehnološki ekosistem iz kojeg dolazite. Obratite se proaktivno investitorima.

Ako estonski startupi do danas tvrde da dolaze iz zemlje gdje je osnovan Skype, iako su osnivači bili Šveđani i Danci, zašto hrvatski startupi ne bi mogli argumentirati da dolaze iz ekosistema u kojem su nastali Infobip i Nanobit?