Lekcije 10 godina tehnološke scene su jasne: B2B i profitabilnost prvo, a investicija tek kasnije!

Lekcije 10 godina tehnološke scene su jasne: B2B i profitabilnost prvo, a investicija tek kasnije!

Silicijska dolina je hrvatsku tehnološku scenu učila da bez investicija neće nigdje stići. Deset godina kasnije; Infobip, Nanobit, Infinum i mnogi drugi dokaz su da postoji drugačiji način.

RockPaperStartups vraća se na event scenu, ovaj put u hibridom izdanju! Uz podršku Hrvatskog Telekoma, Netokracijina konferencija povezuje strane i domaće stručnjake kako bi uživo i online raspravljali o suradnji startupa, scaleupa, investitora i medija radi daljnjeg razvoja tech ekosustava.

Sudjelovanje na konferenciji je u potpunosti besplatno!

__________

“Je li to… to?”, pitam se već danima pokušavajući napisati prvi članak nastavno na niz postignuća hrvatskih tehnoloških tvrtki poput Infobipove investicije od 200 milijuna dolara i najavljenog izlaska na burzu, Infinumovog partnerstva s Porscheom i Nanobitovog exita vrijednog 150 milijuna dolara.

Uspjeh ‘preko noći’ i bez puno kapitala

Netokracija je bila prvi medij koji konzistentno, od 2009., prati hrvatsku startup scenu, ali čak je i meni bilo fascinantno vidjeti koliko smo daleko kao zajednica došli od tih teških i naivnih vremena.

Prije 10 godina “startup” nije apsolutno ništa značio široj hrvatskoj javnosti, a tehnološke tvrtke su se pojmom zapravo upoznale zahvaljujući projektima poput Web.starta, prve startup konferenciju u regiji koja se u Zagrebu održala 2007. godine, koju je pokrenuo Berislav Lopac.

Prije 10 godina u Zagrebu se održao i Mini Seedcamp Zagreb, događaj koji je po prvi put okupio neke od najaktivnijih aktera hrvatske startup scene. Na njemu su nastupili hrvatski startupi SalePod (današnji Repsly) te GISCloud koji je nastavno od Seedcamp osigurao inicijalnu seed investiciju od 50 tisuća eura.

Prije 10 godina – i godinama kasnije – investicija od “samo” 50 tisuća eura je bila vijest. Dapače, bilo kakva investicija u bilo koji hrvatski startup je čudo. Silicijska dolina kao srce globalne tehnološke industrije je tada, kao i danas, učila ostatak svijeta kako razvijati poslovnu stranu startupa.

U Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i širom istočne Europe smo znali – jer su nam tako govorili i puno iskusniji od nas – da imamo odlične inženjere, ali da o poslovanju baš i ne znamo previše. Godine pa i desetljeća outsourcinga prema zapadnjačkim – mahom američkim klijentima – od nas je stvorila izvođače tehničkih specifikacija, ne razvijatelje novih poslovnih modela.

Silicijski model rasta kao uzor koji zapravo nismo slijedili

Bilo da se radilo o B2C ili B2B tvrtkama, praksa tvrtki od Twillija (Infobipov najveći konkurent) i Facebooka navodila je da ako tehnološke tvrtke žele brzo rasti, trebaju kapital kojim će prvo postići veličinu – a potom profitabilnost.

Reid Hoffman, suosnivač Linkedina, je čak definirao pojam koji opisuje prioritiziranje brzine pred učinkovitošću i profitabilnošću: Blitzscaling. Skaliranje brzinom “blitzkriega”.

Nije da u Hrvatskoj nije bilo investicija. Repsly je u 2010. osigurao 800 tisuća kuna investicije od članova CRANE-a, među njima Saše Cvetojevića. Istovremeno je tražilica za nekretnine GoHome, među čijim osnivačima je bio i Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika, osigurala dodatnih 2 milijuna kapitala za širenje na ostatak srednje i istočne Europe. Krajem godine RSG Capital je uložio više od milijun dolara u Fiveovu platformu Shoutem.

Ali sve je to bilo “sitno” u odnosu na rast na drugim, naprednijim tržištima.

U Hrvatskoj smo godinama imali samo RSG Capital osnivača SC Ventures Capitala u Sloveniji (koji je investirao u Degordian i Shoutem)… i bugarske akceleracijske fondove koji su kapital osigurali prvenstveno iz fondova Europske unije odakle će ga kasnije osigurati kako South Central Ventures tako i Fil Rouge Capital.

Za razliku od američkih fondova koji su im bili uzor, regionalni investitori iz fondova rizničkog kapitala nisu bili baš skloni riziku pa ni u seed fazi. Više puta sam tako čuo od danas uspješnih osnivača tehnoloških tvrtki da su im projekti prerizični za lokalne i regionalne investitore, bilo da se radilo o njima nepoznatom tržištu (gaming) ili čak prevelikim ambicijama (električni automobili).

Regionalni investitori preferirali su B2B rješenja koja su imala jasan i kratak put do profitabilnosti, što im s jedne strane ne možete ni zamjeriti. Godinama nije bilo dokaza da hrvatski osnivači mogu realizirati zaista rizične projekte, a investitori su – poput osnivača – bili neiskusni.

Postojale su iznimke poput Bellabeata Sandro Mur i Urška Sršen koji je ušao u legendarni YCombinator i potom osigurao niz dodatnih investicija ili Farmerona Matije Kopića koji je prošao 500 Startups (op. au – čini se da sam i ja nekad pisao da je netko “dobio” investiciju… Sigh).

Između 2015. i 2018. činilo se kako smo sve bliže modelu Silicijske doline – startupi s potencijalom će prolaziti iskusne akceleratore i skalirati dalje…

Ni iz Hrvatske, ni iz Silicijske doline

…ali nismo postali mala Silicijska dolina, jer – budimo iskreni – to je model rasta i poslovanja koji prodaju prvenstveno investitori iz Silicijske doline kako bi u osnivače ugradili svoj način razmišljanja. Tako jednostavnije sourcaju tvrtke koje su spremne riskirati sve kako bi postale globalne i zaradile dodatni kapital, prvenstveno svojim osnivačima i njihovim LP-ovima.

Hrvatski osnivači su, ako detaljno pogledamo posljednjih 10 godina, našli svoj put. Mnogi su mainstream komentatori izrazili kako se hrvatske tehnološke tvrtke poput Nanobita svojim rastom i poslovanjem drastično razlikuju od prijašnjih hrvatskih poduzetnika, kao što piše Velimir Šonje:

Ovaj kratak opis služi u svrhu isticanja rezultata nove generacije (i Sumina i Vučinić rođeni su 80-ih, kao uostalom i Rimac). Ta generacija, kao što pokazuje transakcija Nanobit, strelovito raste na listama bogatstva, i to bez privatizacijskih prikrpa i s vrijednostima koje su 100% verificirane na globalnom tržištu, a ne u mračnim hodnicima državnih kabineta koji se nisu mnogo promijenili od vremena državnih komiteta.

Unatoč tome, oni koji ne poznaju tehnološku industriju griješe kad povlače jasnu paralelu za tipičnim B2C tvrtkama Silicijske doline, poput Googlea ili Facebooka. To me podsjeća na situaciju gdje su u doba pokretanja Farmerona ga opisivali kao “Facebook za krave”.

Financijski model uspješnih hrvatskih tehnoloških tvrtki od 2010. do 2020.

Dapače, Infobip, Nanobit, Rimac Automobili i drugi su drugačiji i od “tipičnih” tvrtki Silicijske doline svojim pristupom i lekcijama koje od njih možemo naučiti. Postojat će iznimke, ali hrvatske tehnološke tvrtke koje uspješno rastu bilo da se radi o agencijama ili tvrtkama koje razvijaju vlastiti proizvod usmjerene su na:

1. Profitabilnost prije rasta

Uopće ne fokusiraju ‘blitzscaling’ već preferiraju za hrvatsko gospodarstvo brz, ali za pojmove Silicijske doline konzervativan i postepen rast s naglaskom na profitabilnost i ulaganje vlastitog kapitala za daljnji razvoj poslovanja. Nisu skloni riziku i po tome su bliži mnogim hrvatskim poduzetnicima.

2. Kapital traže kao ulje na vatru, ne iskru za ideju

Većina danas uspješnih hrvatskih tehnoloških tvrtki nije prošla akcelerator ni u Hrvatskoj ni u svijetu, već su učili kroz praksu i od svojih kolega. Kapital poput PhotoMatha ili Agrivija za daljnji rast traže tek u fazi kad je proizvod već očito na dobrom putu, a rizik manji.

Investicije su zbog toga puno veće, a investitori specijalizirani ulagači poput First Beverage Grupe koja je uložila u Repsly ili Porschea, Hyundaija i Kije koji su investirali u Rimac Automobile. A Nanobit je primjer niše u industriji (casual gaming) u kojoj je trend rasta bio takav da im kapital nikad nije ni trebao.

3. Ne pitchaju na startup natječajima i žele pametni kapital

U početku tehnološke scene pitchanje se činilo kao logičan dio procesa, tako da je i Mate Rimac pitchao na Geeks on a Plane 2015.

Pitchanje investitora na natjecanjima hrvatskim osnivačima više ne pada na pamet, kad su spremni za kapital, istražit će moguće opcije i naći pametni kapital (iskusni investitori koji im mogu pomoći u poslovanju), tako da će izbjegavati anđele investitore i fondove rizičnog kapitala koji nemaju iskustva s tehnološkim tvrtkama.

Ivan Klarić iz Score Alarma je primjerice jedan od prvih zaista aktivnih poslovnih anđela (TalentLyft, Good Game…) koji je već razvio uspješnu tehnološku tvrtku i može osim kapitala ponuditi iskustvo u razvoju proizvoda.

4. Poslovni model im je B2B, jer ga je lakše financirati

Od Lemaxa preko Infobipa do Rentlija, B2B odnosno poslovanje što s manjim što s većim tvrtkama, poslovni je model tehnoloških tvrtki s proizvodima, ali i … – agencija…

Jedan od razloga tome je što je lakše od početka financirati B2B tvrtku bez kapitala, jer tvrtkama možete odmah naplatiti. Rimac Automobili su po svom poslovnom modelu (razvoj tehnologije za druge tvrtke) puno bliži hrvatskim tehnološkim tvrtkama nego Tesli.

Rijetke B2C tehnološke tvrtke u Hrvatskoj su zapravo isto one koje mogu odmah naplatiti svojim korisnicima, poput Bellabeata i Circuitmessa, koji naplaćuju hardver.

5. Agencijski poslovni model je jednako pouzdan

Kao što je Neuralabov Krešo objasnio u svojoj kolumni, agencije imaju jasno mjesto u hrvatskom tehnološkom ekosustavu, a neke – poput Q Agency, Fivea i Infinuma – iznenađujuće uspješno rastu i zadovoljavaju tržišnu potrebu za developerima. Mnoge, poput Neuralaba, Inchooa, Seek and Hita i Flow and Forma, svoj uspjeh su našle u specijalizaciji za ecommerce, adtech ili proptech. Naravno, kao B2B tvrtke, ni agencije ne trebaju vanjski kapital osim kad poput Infinuma rade novu tvrtku.

6. Hrvatsko tržište koristit će im za testiranje i učenje zanata, ne kao izvor kapitala

Dok su neki prije deset godina pokušavali raditi digitalne proizvode za hrvatsko tržište, budući uspješni osnivači će od početka shvatiti da uz iznimke (turizam), trebaju odmah probati ići na veća tržišta. Damir Sabol, suosnivač Microblinka i Photomatha, je uostalom svoje poduzetničko znanje izgradio na stvaranju Iskona, a potom Računi.hr kao digitalnog servisa i to mu je pomoglo u razvoju vještina potrebnih za još veće, međunarodne projekte.

Iznimka će uz testiranje biti i employer branding tako da će agencije uzimati domaće projekte, a tvrtke s proizvodima donirati svoj proizvod (primjeri OptimoRoutea i Infobipa) kao način da se pokažu kao kvalitetni poslodavci i tvrtke koje vraćaju zajednici.

Postigni profitabilnost, nađi (pametni) kapital tek kad treba!

Kao što sam već spomenuo u članku o Infobipovom 14-godišnjem putu bez ikakve investicije, hrvatske tehnološke tvrtke ne pokušavaju biti jednorozi Silicijske doline. Bliže su “bootstrapped, profitable and proud’ konceptu koji opisuje Jason Fried, suosnivač Basecampa, pionir SaaS poslovnog modela i jedan od najglasnijih kritičara investicijskog poslovnog modela Silicijske doline.

Budući osnivači tehnoloških tvrtki u Hrvatskoj trebali bi dobro razmisliti ako žele naučiti na lekcijama Infobipa, Nanobita i Rimac Automobila, ali u prošlih se 10 godina razvoj poslovanja kroz B2B model, preferiranje profitabilnosti nad skaliranjem i traženje pametnog kapitala u kasnijoj fazi pokazalo kao sigurnije ulaganje u nekadašnje startupe nego što bi mnogi fondovi riskirali 2010.-ih.

I da – ne vole da ih se zove startupima. Ne zato što to nisu nekad bili, već zato što to implicira model Silicijske doline koji ih – nije – doveo do uspjeha!

Članak je dio serijala “Startupi u krizi” realiziran uz podršku Agencije za elektroničke medije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    28. 09. 2020. u 11:40 am Odgovori

    Ivane cijenim tvoje članke ali sa nekim ključnim tezama ovdje se ne slažem. Infobip i Nanobit su krenuli u vrijeme kada nije bilo toliko zasićeno tržište i mogli su se relativno ‘u miru’ razvijati bez VC kapitala. Danas je takav pristup prema mojem subjektivnom mišljenju kontraproduktivan. Nitko više neće dobiti vremena da se razvija godinama u miru. Vjerojatni scenarij je da će te ako si zanimljiv netko sa kapitalom iskopirati i oteti ti tržište prije i nego stigneš reagirati.

    Ako zanemarimo Infobip, Nanobit i još par njih na prste jedne ruke (što je poprilično za stvoriti startup ekosutav kao u Švedskoj) smatram da smo uvelike zaostali za razvijenijim zemljama zbog nedostatka rizičnog kapitala. A smatram da ćemo dalje još više zaostati zbog istog problema, nedostatka ulagačkog kapitala koji je danas još potrebniji nego prije.

    Kratak razgovor sa stranim osnivačima otkriva da su svi oni svjesni potrebe za investicijom, ali i da je danas jako teško dobiti tu investiciju čak i na razvijenim tržištima poput Njemačke i Izraela jer je prevelika konkurencija. Prosjek seed runde u EU je 700.000 EUR i zamisli da ti nešto radiš bez kapitala a tvoj konkurent je dobio 700.000. U pola godine može te iskopirati i udariti u reklamu i ti si uglavnom završio. Tako rade Google, FB, i ostali veliki jedni drugima, tako rade i manji.

    Jedini način da uspiješ je da se razvijaš godinama mimo radara drugih kao što je radio Google, ali su privilegiju na ovako zasićenom tržištu danas više nema nitko.

    Danas je osnivanje startupa zaista sve bliže igranju lota, šanse za zgoditak su podjednake. To kažu i osnivači i vodeći fondovi. Poznatiji EU fondovi od 100 startupa koje pozovu na pitchanje uživo (odabranih između par tisuća pristiglih pitcheva), samo jedan dobija pismo namjere, što još nije garancija da će investirati u tebe. Kada bi tisuće tih startupa vjerovale u organski rast ne bi toliko zatrpavali fondove pitchevima.

    Što se tiče B2B tržišta tu si možda u pravu no također sumnjam da bi te ostavili na miru zbog zasićenosti svih segmenata tržišta. Vrijeme startup zvijezda je završilo, kao i vrijeme bitcoin zvijezda. Kao i uvijek uspjeh ostvaruju oni koji su bili među prvima.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      28. 09. 2020. u 12:43 pm Odgovori

      Hvala Marko na detaljnom komentaru 🙂 Definitivno si u pravu da netko s kapitalom može “outspendati” konkurenciju, posebno u područjima koja – kao što i sam kažeš – nisu na radaru. U slučaju orijentacije na B2C će definitivno morati tražiti kapital, zato je u biti bootstrapping moguć prvenstveno kroz B2B model.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Što ste propustili

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Underline Science uz pomoć SCV-a i nizozemskog VC fonda zatvorio rundu od 2.5 milijuna dolara

Digitalna videoteka hrvatskog startupa Underline Science osvojila je priznata svjetska sveučilišta i organizacije, a potom i VC fondove.

Startupi i poslovanje

Dva američka healthtech startupa povjerila su nam razvoj svoje platforme, što smo napravili?

Healthtech je postao jedan od najperspektivnijih tech segmenata, a oni stručnjaci koji sada rade na takvim rješenjima ovladat će znanjima koja će biti bitna za čitav zdravstveni sektor ubuduće. Neki od tih ljudi su definitivno stručnjaci hrvatskog Kodiusa koji iza sebe već ima nekoliko značajnih healthtech projekata. Saznali smo više o tehničkim i regulativnim detaljima izgradnje takvih rješenja.

Startupi i poslovanje

Manje investicija, rezanje troškova, otpuštanja… kako će se globalna startup kriza odraziti na hrvatske startupe?

Imaju li se hrvatski startupi čega bojati u nadolazećoj startup krizi? Kako su ih okolnosti podizanja poslovanja u okruženju koje se nikad nije moglo podičiti velikim investicijama zapravo najbolje pripremile na sve vrste nepovoljnih uvjeta? Otkrivam više u razgovoru s hrvatskim osnivačima i stručnjakom za investicije udruge Cro Startup, uz osvrt i na vlastita startup iskustva...

Startupi i poslovanje

Može li javna nabava biti lakša? Nova aplikacija ma.te.a opremila se planovima, tenderima i analizama

U protekle 3 godine putem javne nabave kupljeno je preko 140 milijardi kuna vrijednosti usluga, roba i radova - a možda bi bilo još i više da oni koji nude/traže imaju jedno mjesto gdje mogu pratiti sve potrebno. Može li nova aplikacija tvrtke PJR donijeti promjenu?

Intervju

Što radi tester, a što Quality Assurance inženjer – QA sudjeluje u cijeloj igri, dok tester brani gol od bugova

Kako se QA inženjer razlikuje od testera, što zapravo radi i zašto mu posao počinje već kod čitanja dokumentacije te kako se zaljubiti u taj posao ispričale su Ivana i Jelena, QA inženjerke iz Undabota.