Hrvatski IT godinama je surfao na valu rasta, sad se val povlači i tko nije bio spreman, ostaje na suhom.Predsjednik UNIT-a Croatia i suosnivač Sofascorea, bez filtera govori o tome zašto otpornost nije buzzword, kako je Sofascore slučajno pobijedio AI u podacima i što mali timovi mogu napraviti što veliki ne mogu.
Hrvatski IT plivao je na valu rasta od 2015. do lockdowna, svi su bili na surf dasci, a posla je bilo preko glave. Sad plaćamo cijenu toga. Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea i predsjednik UNIT Croatia, bez okolišanja govori o otpornosti hrvatskog IT-ja, utjecajima umjetne inteligencije, kako je Sofascore slučajno napravio savršen potez protiv AI disrupcije i objašnjava zašto je Gemini asistent, a Claude alat.
Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!
Od rovova do strategije: što znači biti CSO Sofascorea
IBB: Već si više od dvije godine Chief Strategy Officer Sofascorea. Kako si se snašao u ulozi?
Ivan: Meni je malčice ugodnije. Petnaest godina sam bio u rovovima, hodao u banku, kod javnog bilježnika, radio zasukanih rukava. Sad imam fenomenalan tim koji se brine o svemu tome što sam ja prije radio i uspijevam razmišljati par godina unaprijed.
IBB: Znači od office managera do CSO-a.
Ivan: I Zlatko i ja smo radili apsolutno sve poslove od prvih dana do danas.
Otpornost = proaktivnost
IBB: Jedan od tvojih prioriteta u Unitu je otpornost hrvatskih tehnoloških firmi. Što to znači u praksi?
Ivan: Kad sam se kandidirao za prvi mandat, vidjeli smo da se hrvatski IT znatno oslanja na outsourcing radnih sati prema Zapadu. Tada smo mislili da će nam to biti tema otpornosti. Za vrijeme tog mandata pojavio se AI kao konkretan alat i ta otpornost postala je još važnija nego što je bila. Ne mogu reći da itko na svijetu sad može procijeniti što će se dogoditi u idućim godinama, ali možemo barem otvoreno razgovarati.
IBB: Je li onda ta otpornost zapravo samo druga riječ za proaktivnost?
Ivan: Tako je nastao hrvatski IT. Svi smo krenuli u momentu kad posla nije bilo, grebali smo se, istraživali. Plivali smo na valu od 2015. pa do prvih godina lockdowna i svi smo bili samo na surf dasci. Timovi možda nisu morali biti ni samokritični ni najbolji. Posla je bilo preko glave. Sad plaćamo cijenu toga.
Možda nije dobro biti velika firma
IBB: Dolaze promjene koje su brže nego ikad. Kako to utječe na strukturu firmi?
Ivan: Postoji jedna mogućnost da u ovom trenu nije dobro biti velika firma. Veliki tim je napravio veliki i glomazni proces: razradi ideju, uključi dizajnera, dodaj copywritera, product ownera, project managera, developera i QA. Imaš putanju od deset timova od deset osoba.
IBB: A mali timovi?
Ivan: Tim od jedne do možda pet do sedam osoba, s ljudima koji znaju što rade, može napraviti čudesa. Možda je vrijeme da se firme kao što je i Sofascore raskomadaju na mikro timove koji krenu raditi brzo i efikasno s AI-jem. Inače možemo se svi tapšat po ramenu da je sve dobro i lagano, k’o Titanik, potonemo.
Sofascore ima više podataka od AI-ja
IBB: Kako AI utječe na Sofascore? Korisnik danas može pitati ChatGPT koji je bio rezultat neke tekme.
Ivan: Pratimo to kroz više slojeva. Jedan je organizacijski, AI ubrzava naš prevodilački proces. Sofascore je platforma na trideset jezika i jedan button može trajati tjednima jer mora stati i dugačka njemačka i kratka engleska riječ. S AI-jem product owner odmah listā trideset prijevoda i vidi odgovara li mu to.
IBB: A po pitanju samog proizvoda?
Ivan: Tu sam oprezno promišljao gdje vidim opasnost, a gdje ne. Nekoliko godina unaprijed fokusirali smo se na niželigaški sport. Niželigaški sport nema visibility, nema globalni alat. Mi smo s projektom Sofascore Torneo napravili globalnu platformu gdje bilo tko može unositi rezultat, prođe neku verifikaciju i mi ga guramo van. U ovom trenu Sofascore ima više informacija od AI-ja. AI se mora nakvačiti na nas.
IBB: Vi ste zapravo source of truth koji bi AI trebao referencirati.
Ivan: Upravo tako. I za niže lige to radimo fenomenalno. Imamo najviše utakmica na svijetu u ovom trenu, a krajnji cilj je da gdje god se nešto igra sa sucem na terenu, bude u Sofi.
Mit o juniorima, i founderi koji su zaboravili kako su počeli
IBB: Otvara se i pitanje novih foundera i juniora. Gdje su nam novi founderi koji će gurati nove firme?
Ivan: Mislim da su se tu lončići malo pobrkali. Founderi koje spominjemo, kad su krenuli, pojma nisu imali. Išli su po forumima, čeprkali u mraku. Ako si imao problem, tri dana si ga rješavao i u trećem danu shvatio da si krivo postavio permission foldera.
IBB: A danas?
Ivan: Stekao se dojam da junior kad izađe s faksa zna sve, a zaboravilo se da su ti isti founderi tada bili juniori koji pojma nisu imali. Danas junior ima alata više nego što je moguće. Sve treba vratiti na osobnu razinu. Ako si cijeli studij gledao serije, tržište te ne treba. Ako si istraživao AI toolove, prišao vlasniku kafića i ponudio mu besplatnu web stranicu, imaš puno više mogućnosti nego što smo mi imali.
Produktivnost po zaposleniku: ispod 100k eura nije održivo
IBB: Što nam nedostaje na razini cijele zajednice?
Ivan: Produktivnost po zaposleniku. Hrvatska IT trenutno ima premali prihod po zaposleniku. Ispod smo sto tisuća eura, a morali bismo biti barem dvjesto tisuća da možemo razvijati. Razvodnili smo se s previše agencijskog načina rada gdje se mali fee na radni sat dobivao. Produktne firme koje mogu napraviti multiplu puta deset, puta sto, one se najčešće stvaraju u većim kolektivima, a ne u moru pojedinaca.
IBB: Što konkretno predlažeš?
Ivan: Moramo se više povezati – IT s fakultetima, s drugim strukama. Na fakultetima ima fenomenalnih ljudi koji promišljaju koji su sljedeći problemi. Ako spojimo IT industriju s njima, možemo dobiti to da naš prihod poraste. Nećemo moći razvijati dok prodajemo radni sat za maržu od trideset posto.
Investicije: uzeti kapital samo kad računica ima smisla
IBB: Trebaju li naše firme više vanjskog kapitala da bi se nosile s globalnim AI igračima?
Ivan: To je odluka foundera, vidi li on vidi što će s tim milijunima. Sofascore neće uzimati investiciju samo da uzme investiciju. Ako nađemo poslovni model da veliko ulaganje možemo vratiti nazad, da, uzet ćemo. Ako uložiš deset da dobiješ jedanaest, postoji mogućnost da smo spremni razgovarati. Ali prvo moramo naći tu računicu.
IBB: A izlaz? Exit?
Ivan: Super stvar je da imaš dovoljno ideja koje želiš razviti. Zlatko i ja još uvijek vidimo potrebe. Postoji još uvijek potreba da napravimo neke stvari koje na svijetu ne postoje. Nismo raspoloženi za zamicanje.
Gemini je asistent. Claude je alat.
IBB: Što ti koristiš od AI alata?
Ivan: Na homescreenu mi je Google Gemini i Claude. S Grokom radim analizu tržišta, on mi daje objektivnu usporedbu Sofascorea s konkurentima, bez filtera. Tih trideset dolara mjesečno mi daje lijepu analizu.
IBB: A Claude?
Ivan: Čim je malo kompleksniji zadatak, kažem sebi: “Idemo ovo napraviti s Claudom.” I Lovable sam koristio za nekoliko jednostavnih web stranica, dobio sam nešto brzo, bez tjedana čekanja na dizajnera i programera.
IBB: Dakle, alati nisu isti.
Ivan: Svaki ti daje nešto drugačije. Sad točno znam što ću pitati Geminija, a što Claudea. Ako je općenitije pitanje, Gemini. Ako želim raditi, Claude. Gemini je asistent. Claude je alat.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.