Bosna i Hercegovina ima tek 4000 programera, a sve ih više odlazi u inozemstvo

Može li IT industriji Bosne i Hercegovine pomoći bolja edukacijska infrastruktura?

Nedostatak developera je globalni problem, ali za Dunavsku dolinu, zemlje Srednje i Istočne Europe, taj je problem mnogo veći. Za države koje su izašle iz tranzicije ili su još u toj kategoriji, izvozni potencijal IT industrije znači priliku da krenu putem rasta i razvoja – da uhvate korak s vremenom, u korak s takozvanim Zapadom. Hrvatska ima svojih problema s poduzetništvom i IT industrijom. Svjesni smo svi cijene iseljavanja, nedostatka poticaja i generalno sporog državnog aparata, no svjesni smo i da mnogo toga polazi od pojedinca. Tako da kada pričamo o situaciji s ICT kadrovima na Balkanu, trebamo pričati o tome kako da izgradimo zajednicu stručnjaka sposobnih da nose razvoj – ako ne zemlje, onda barem sebe i tvrtki u kojima će raditi (pa makar i u Estoniji).

U susjednoj Bosni i Hercegovini također ne cvjetaju ruže, ali se pomalo okopava oko grma ne bi li one u skoroj budućnosti procvale. Developera i ovako ima malo, a istraživanje o razvoju IT sektora u Kantonu Sarajevu pokazuje da IT kompanije u BiH još i iseljavanjem gube iskusne stručne kadrove spremne raditi na implementaciji kompleksnih projekata, kao i tim lidere koji vode i koordiniraju implementaciju IT projekata. Zamjena za izgubljeni kadar ne postoji na tržištu, nego ju je potrebno stvoriti ponovnim investiranjem novca i vremena.

Obrazovni sustav se trudi koliko može, alim kao i u Hrvatskoj, tek se pomalo prilagođava tržištu. Srećom, zajednica se razvija i potiče razmjenu znanja i van obrazovnog sustava. Bit Alliance, udruženje najvećih softverskih kompanija u Bosni i Hercegovini, pokrenulo je na lokalnoj razini inicijativu za stvaranje mreže BitLab edukacijskih centara za djecu i mlade. Za one nešto starije, također ima prilika u razvoju i prekvalifikaciji karijere, a jedna se otvorila upravo nedavno. U Banjaluci se aktivirao ogranak međunarodne škole programiranja SmartNinja, koja je mnogim europskim državama već poznata unazad par godina, pa ju nije zaobišla ni jedna Danska s vrhunskom obrazovnom infrastrukturom.

O trenutnoj IT klimi i “developerskoj situaciji” u BiH: kako nastaje jedan IT-evac, je li ih zbilja potrebno tražiti s povećalom te s kakvom pozadinom stižu na radna mjesta, razgovarala sam s Vladimirom Cordom, menadžerom SmartNinje za BiH, ali i stručnjakom iz bosanskohercegovačkog IT sektora, Goranom Gašićem, CEO-om tvrtke WaySeven.

BiH nije u nedostatku programera, već ih skoro pa i nema

Često se balkanske zemlje hvataju za IT kao zlatni gral koji bi mogao te zemlje u tranziciji izvući na put tehnološkog napretka. Kako iz BIT Alliance ilustrativno ističu, obrazovanjem 1000 novih programera Bosna i Hercegovina bi mogla uprihoditi, primarno iz izvoza, više od 90 milijuna konvertibilnih maraka godišnje. Ipak – nedostaje kadra, kako u svijetu, tako i kod nas. Prema posljednjim istraživanjima, Hrvatskoj nedostaje IT-evaca za oko 2 tisuće radnih mjesta, a procjene su da u BiH trenutno radi samo između 4000 do 4500 programera. Iako je deficit zabrinjavajući, podjednako je alarmantan i podatak da broj IT stručnjaka koji su napustili Bosnu i Hercegovinu u proteklih 12 mjeseci premašuje ukupan broj studenata upisanih na sve fakultete koji studiraju na informatičkim smjerovima u Kantonu Sarajevo.

Situacija nije idealna, ali IT je najunosnija izvozna grana. Kao i sve države u razvoju, i BiH bi se rado kladila na taj uspjeh, no to ne ide bez pravog poticaja, potvrđuje i Vladimir:

IT industrija sigurno neće izvući BiH iz krize, niti se treba oslanjati na jednu industriju kao slamku spasa, ali može biti važan faktor budućeg razvoja s obzirom na njen izvozni potencijal. Industrija i pojedinci koji rade u IT sektoru u Bosni i Hercegovini imaju vrlo malo sistemskih mehanizama na koje se mogu osloniti. Usprkos tome, ona bilježi primjetan rast i u broju zaposlenih i u izvozu i samim tim i potreba za programerima iz godine u godinu je sve veća. No, ipak manjak sistemske podrške u ovom slučaju onemogućava da IT industrija ostvari puni potencijal.

Kako i objašnjava Goran iz WaySevena, deficit se dogodio kao prirodan proces s obzirom na ubrzan tehnološki razvoj u svijetu, koji BiH nije mogla popratiti:

Zadnjih 20 godina, u razvijenim zemljama i više, IT industrija je na svjetskoj razini doživjela ekspanziju. Poprilično smo nespremno dočekali taj val rasta potrebe za IT stručnjacima. Međutim, možemo se angažirati da ga iskoristimo na pravi način pa tako i educiramo ljude koji će za nekoliko godina značajno doprinijeti lokalnom i globalnom razvoju.

Može li bolje od zadovoljavajućeg?

WaySeven, kao i većina softverskih tvrtki u BiH, orijentirala se na outsourcing razvoja softvera. Razlog tome leži u činjenici da razvijanje vlastitih proizvoda i/ili usluge mnogo više ovisi o poduzetničkoj klimi te treba dobru “sistemsku podršku” ističe Vladimir, kako od države, tako i od investicijske i startuperske zajednice:

Za sad takav sistem funkcionira sve bolje i bolje, ali pravi potencijal je u razvoju vlastitih proizvoda – kojeg nema bez sistemske podrške.

Ipak, skoro 40-ak IT tvrtki u BiH se vrlo dobro drži i kad je samo outsourcing u pitanju pa i WaySeven trenutno ima tri otvorene prijave za softver inženjere i interna. Za promjenu, lijepo je čuti kako uvijek imaju otvorene pozicije za osobe koje su spremne raditi, učiti i graditi svoje znanje i karijeru u IT industriji:

Proširenje tima je konstantan proces, tako da mi uvijek tražimo nove članove koji mogu doprinijeti našem daljem razvoju i rastu. Za sada možemo reći da je tempo kojim prijave pristižu na našu adresu zadovoljavajući.

Ako uzmemo u obzir da u BiH trenutno radi oko 4 tisuće programera i da 60-ak tvrtki u BiH okvirno nosi sveukupnu IT industriju, možemo zaključiti da se tržište donekle zadovoljilo s onim što ima. Ipak, to ne znači da je stagnacija rješenje, činjenica je da se industrija ima priliku širiti jer, kako i Goran kaže, za dobre programere uvijek ima pozicija.

Kako doći do programera u Bosni i Hercegovini?

Ima li Bosna i Hercegovina mogućnosti osposobiti IT kadar koji odgovara potrebama tržišta? Na to pitanje možemo spekulativno odgovoriti, ali možemo i pogledati što se trenutno nudi pa krenuti od toga u razmatranje. Nema spekulacija oko toga da formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini nije prilagođeno tržištu, i to iz dva razloga, objašnjava Vladimir:

Prvi je da nema dovoljan broj mladih uključenih u IT studije, a drugi je da studijski programi nisu prilagođeni potrebama tržišta. Rezultat je da formalno obrazovanje ne ispunjava trenutne zahtjeve IT kompanija.

Ali s tim se tržište zadovoljilo. S obzirom na mala ulaganja u tehnološku zajednicu i poduzetništvo, nije čudno da postoji mali broj upisanih studenata na IT usmjerenja i da su zapravo najidealnija opcija za ulazak u svijet programiranja par fakulteta i internet. Kroz WaySeven je prošlo mnogo IT stručnjaka različitih pozadina, od kojih se većina zadržala. Danas ih je tamo ukupno 20 i većina ih je formalno obrazovana, priča mi Goran:

Uglavnom možemo reći da većina zaposlenih dolazi s iskustvom. Ljudi iz naše industrije su generalno proaktivni i samoinicijativni, dodatno, industrija u kojoj se nalaze je živa i zahtijeva konstantan rad i nadogradnju. Tako da obično srećemo kombinaciju samoinicijativnog razvoja kompetencija i radnog iskustva. Konkretno kod nas većinu tima čine formalno obrazovani inženjeri.

Ipak, jedna opcija nije jedino rješenje, pogotovo ako se s vremenom nije znalo prilagoditi potrebama tržišta. Zato je izvrsno čuti da BiH dobiva još jednu priliku i u okviru SmartNinja međunarodne škole programiranja. SmartNinja škole mogu se naći diljem Europe, od Španjolske i Portugala pa do Njemačke i Austrije. Netokracija je također prepoznala potencijal takve edukacije pa je uz netokratsku inicijativu, u svibnju 2017., Hrvatska dobila svoju SmartNinja inačicu. Konačno je krenula i daljnja aktivnost na balkanskom području pa sada i Banja Luka ima priliku obučavati programerske ninje. Vjerujemo da će ih biti jer prijave za prvi tečaj kreću već za 3 dana.

Sve to potvrđuje da se ulaganjem u edukaciju mogu pokrenuti stvari, objašnjava Vladimir:

Kao odgovor na taj problem, pojavilo se nekoliko neformalnih edukacija iz programiranja, bilo da su organizirane od strane IT kompanija, škole programiranja ili online tečajevi. Oni koje zanima IT, a ne žele provesti četiri godine u krutom sistemu formalnog obrazovanja, potrebna znanja traže kroz navedene metode učenja. Osnovni izazov za one koji se žele okrenuti programiranju je odakle krenuti, tako da postojanje ovih edukacija koje mogu da vas navigiraju kroz kompleksni svijet programiranja su sjajno rješenje i odlična su mjesta za prekvalifikaciju i početak nove karijere.

Ulaganje u bolju budućnost (države) kreće od pojedinca

Kako prenosi Bit Alliance, s 12 tisuća programera, bosanskohercegovačka IT industrija ostvarila bi više od 500 milijuna KM prihoda i gotovo bi se izjednačila s izvozom trenutno najjače privredne grane u BiH, drvnom industrijom. Pitate se kako BiH može doći do tih 12 tisuća. Pa usporedbe radi, oni navode kako u gradu Temišvaru u Rumunjskoj, koji je po broju stanovnika približan Sarajevu, obrazovni sustav godišnje educira 7 tisuća IT stručnjaka. Znači, može se, a tog mišljenja je i Goran:

Iskreno, nisam siguran da postoji državni aparat koji nije trom, ali slažem se da je kod nas ta karakteristika izražena. Ispred nas je ogromna prilika da ovaj val rasta potreba za IT kadrom iskoristimo za ekonomski razvoj. Međutim, naša reakcija je spora, troma i neodlučna.

Većina zajednice je svjesna da je nedostatak IT kadra u velikoj mjeri povezan s nedostatkom ulaganja u IT, ali najviše uz slabosti obrazovne infrastrukture. Standardizirani tečajevi mogu biti dobra odskočna daska u slučaju kada se formalne institucije ne mogu prilagoditi. Iako Hrvatska ima razvijeniju IT industriju i veći broj IT stručnjaka, nismo ni mi daleko od “nespremne situacije” po pitanju uređenosti obrazovne strukture i prilagođenosti tržištu. Možda je zato SmartNinja Hrvatska imala priliku procvjetati – jer znanje se očito traži. Tako je Netokracija kao nositelj hrvatske organizacije, uspjela na programerski put izvesti 200 osoba u nešto više od godinu i pol dana. Nadamo se uskoro i još više s prvim jesenskim tečajevima koji kreću već početkom sljedećeg tjedna.

Kako zaključuje i Goran, potreba i potražnja za obrazovanjem IT kadra je ogromna, i svako znanje im može samo pomoći. Specijalizirani tečajevi su po tome u prednosti jer se upravo fokusiraju na praktičan rad i idu u korak sa zahtjevima tržišta, dodaje Vladimir:

SmartNinja iz godine u godinu unapređuje svoj program da bi bio konkurentan i udovoljio potrebama i predavača i korisnika. Također, programi i tečajevi koje nudimo su prilagođeni različitim nivoima znanja, dostupni su i početnicima i onima koji već imaju iskustvo u IT sektoru i žele samo da nadograde svoja znanja na učinkovit način.

Za one koji žele znati više…

Goran dvije stvari uvijek preporučuje i cijeni, ali ne bi ih nužno nazvao savjetima. Navodi kako znanje jest bitan faktor, ali nije jedini:

Ako postoji želja i ustrajnost sve se može naučiti. Ono što moje kolege i ja na prvom mjestu cijenimo kod ljudi s kojima imamo zadovoljstvo da radimo je želja za doprinosom i konstantnim razvojem. Dodatno, smatram da je svako ulaganje vremena i truda za razvoj kompetencija vezanih za IT industriju odličan način da trenutno, a imajući u vidu trend razvoja IT industrije, i dugoročno povećamo našu vrijednost i postanemo konkurentniji na tržištu rada.

A za sve one koji se odluče za karijeru programera i Vladimir je pronašao koju riječ mudrosti dodajući da u to uđu promišljeno, planski i da slušaju sebe:

Da prije odabira razmisle koja vrsta učenja im odgovara i naprave malo istraživanje koje edukacije su im dostupne. Nekom će više odgovarati online tečaj, a nekom opet rad u učionici s instruktorom. Pri odabiru edukacije treba voditi računa tko su predavači i koliko praktičnog iskustva će dobiti. IT kompanije biraju na osnovu praktičnog rada koji možete da prikažete, ne na osnovu diploma. Samim tim, mogućnost rada na konkretnim projektima tijekom edukacije je od ključne važnosti.

ponuda

Komentari

  1. Darko

    Darko

    28. 08. 2018. u 7:57 pm Odgovori

    Dobra inicijativa ali ima tu više grešaka. Prvo nije točno da u RH fali 2000 programera, na Moj posao nema više od 20-30 ponuda za IT posao u bilo kojem trenutku. Što se tiče perspektive programera kod nas se uglavnom ‘štrika’ jeftini softver za strance. To teško da će poboljšati ekonomiju bilo koje zemlje na Balkanu. Nema samostalnih komercijalnih projekata koje donose pravu dobit, nema ideja i kreativnosti a nema ni financijera za perspektivne startupe.

    Što se tiče škole programiranja ideja je ok ali nema šanse da se išta ozbiljno nauči u tih par mjeseci. Dobit će se gomila polupriučenih programera koji teško da će moći doprinositi u nekoj IT firmi. Nama trebaju kvalitetni kadrovi a ne priučeni da oprostite amateri.

    I da se ljudi ne zavaravaju, za iole ozbiljniju osposobljenost za programiranje potrebne su godine svakodnevnog učenja i vježbanja, i to uključuje puno više međusobno zavisnih tehnologija nego što su one ponuđene na tečaju. Npr javascript nemaš šanse dobro naučiti za 3 mjeseca, a i ako naučiš sa tim ne možeš ništa jer ti treba znanje dodatnih zavisnih tehnologija.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      29. 08. 2018. u 8:41 am Odgovori

      Da, dobra je inicijativa, uistinu. Ljudi se ne bi trebali zavaravati, to je sigurno. No, ako nekome prilike ne nude mogućnost da upisuje formalne obrazovne IT studije, i samo 3 mjeseca mogu značiti propusnicu „za dalje“. Jedan tečaj ne isključuje mogućnost za daljnje usavršavanje. Dapače. Nema tu nikakvih grešaka, samo stav. Onaj tko želi napredovati vidjet će propuste i prilike da radi na sebi, onaj tko ne želi, naći će izliku u drugim stvarima. Tako i u ovom slučaju, nazvati neke stvari greškama samo upućuje na površnost. HR ne fali programera koliko ima oglasa online, mislim da bi to trebalo biti jako očigledno. A što se tiče perspektive programera, ona u ovom tekstu postoji, sugovornici su je posebno istaknuli komentirajući „problematiku outsourcinga“ odnosno „štrike jeftinog softvera za strance“. Hvala na čitanju 😊

  2. Ante

    Ante

    29. 08. 2018. u 10:00 am Odgovori

    Ja isto ne kužim tko plasira takve priče da u HR fali na tisuće programera. Pa gdje su oglasi? Znam da neke firme ne objavljuju oglase, nego traže preko raznih veza i poznanstava, preko fakulteta i sl. Ali ako vlada neki ogroman deficit, onda ne vidim razloga da firme ne objavljuju nigdje natječaje. Pogledajte samo koliko ima objavljenih natječaja u gradovima koji su veličine kao dva Splita ili kao pola Zagreba (Dublin, Liverpool, Manchester, Glasgow…). Samo za .NET programere ima par stotina natječaja u svakom od tih gradova pa to pomnožite s brojem poznatih platformi. Gdje su ti silni natječaji kod nas?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Afera Orašar: Samo hrvatski mediji od baleta mogu napraviti dramu

Cijeli cirkus koji se digao oko kupovine ulaznica za Orašara najmanje govori o Hrvatskom narodnom kazalištu i njegovom sustavu za kupovinu ulaznica, a najviše o domaćim medijima.

Digitalni mediji

RedViewMedia postao većinski vlasnik oglašivačke platforme Linker (Media)

Platforma za otkrivanje sadržaja, Linker.hr, postaje Linker Media, nakon investicije oglašivačke agencije RedViewMedia. Agencija je preuzela 51% vlasništva platforme, a Diana Dumanić, direktorica RV-a, pridružila se u upravu Linker Medije uz dosadašnjeg partnera/suosnivača Branimira Prskala.

Intervju

Di si bio ’97.? Ekipa iz HINLA-e organizirala je prva hrvatska esport natjecanja

Možda niste nikada čuli za HINLA-u, ali ovo natjecanje iz Hrvatske jedno je od prvih punopravnih esport natjecanja u čitavoj Europi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Startup vs. startup: OmoLab i Silver Monitor dokazuju da je najbolje rješavati probleme iz okoline

OmoLab razvija alate koji olakšavaju, poboljšavaju i potiču čitanje osoba s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. Silver Monitor pametna je narukvica i softverska platforma za praćenje zdravlja starijih pacijenata. A njihovi osnivači, Petar Reić i Tihana Petričević, nakratko su napustili uloge startupera i našli se u ulozi novinara.

Novost

Vojska SAD-a imat će svoj esport tim.

Jeste li kad igrali Call of Duty ili Counter Strike i razmišljali kako bi bilo super da to radite zapravo, a ne samo u igri? E, pa sad možete. Super?

Startupi i poslovanje

3D printana golferica Prudence visoka je 1.90m i dolazi iz Zagreba

Koliko sati treba da biste napravili 3D printanu osobu od dva metra? Znaju iz Mikrotvornice gdje su stvorili Prudence, golfericu koja je jedna od najvećih 3D printanih skulptura na ovim prostorima.

Kolumna

Cijelu svoju digitalnu karijeru dugujem(o) igrama poput Warcrafta 3

Otac mi je jednom dobroćudno predvidio da neću zauvijek igrati “igrice”. Nisam tada kao tvrdoglav klinac mogao pretpostaviti koliko će biti u pravu - i koliko će upravo te igre usmjeriti moj život i karijeru.

Intervju

Heureka! Jeftinije.hr postao dio najveće CEE grupe ecommerce platformi za usporednu kupovinu

Platforme poput jeftinije.hr omogućuju pronalazak Best Buy proizvoda za svakoga, ali i veću transparentnost cijena na tržištu. Otkrivamo znači li ulazak u grupaciju Heureka nužno i poboljšanje takvog iskustva.

Startupi i poslovanje

Productive: Kako Infinumov softver za vođenje agencije, uz silnu konkurenciju, uspijeva rasti

Kako izgleda stvarati SaaS proizvod i kako to uspijeva timu koji razvija Productive, Infinumov spinoff?