Za Gideon Brothers sigurno ste čuli, a jeste li za "Sisters of Gideon"?

Za Gideon Brothers sigurno ste čuli, a jeste li za “Sisters of Gideon”?

Jedan od razloga uspjeha Gideon Brothersa svakako su žene koje u toj tvrtki rade. Šest inženjerki otkriva nam kako je tekao njihov karijerni put, čime ih je privukla robotika i zašto vole svoj posao u Gideonu.

Agneza Bosilj (Machine Learning Engineer), Marija Knežević Barić (Computer Vision Engineer), Marija Popović (Mechanical Design Engineer), Petra Abičić (Python Developer), Petra Maždin (Senior Robotics Engineer) i Valentina Zadrija (Senior Machine Learning Engineer) inženjerke su koje rade u dva tima Gideon Brothers tvrtke, osječkom i zagrebačkom, a ovo su njihove profesionalne priče.

Izbor studija nikad nije lak

Sklonost prema STEM području kod svih njih pojavila se već u ranoj dobi, ali unatoč tome izbor fakulteta nije im svima bio jednostavan jer su imale i druge interese.

Valentina priznaje da ju je privlačila i meteorologija, ali nije se puno dvoumila:

U školi su mi uvijek bolje išli prirodni predmeti: fizika, matematika, tehničko crtanje i programiranje. Onda sam u šestom razredu osnovne škole napisala prvi program u QBasicu i prvi sam put osjetila moć stvaranja nečeg novog.

Jako mi se svidio taj osjećaj. Znala sam da to hoću raditi svaki dan − za život. Studirala sam Računarstvo po FER-1 programu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a kasnije sam doktorirala na području umjetne inteligencije i računalnog vida na istom fakultetu.

Valentina u Gideonu dizajnira duboke neuronske mreže kako bi pomogla robotu razumjeti nalaze li se oko njega viličari, palete, ljudi, koje su prepreke na podu oko njega i gdje se ti objekti nalaze u 3D prostoru.

Na kraju je unatoč nedoumici kod svake od kolegica prevagnuo STEM smjer. Većina ih je završila zagrebački FER, osim Marije Popović kojoj je tijekom cijele srednje škole strojarstvo bilo na prvom mjestu, a Agneza je odabrala teorijsku fiziku na PMF-u.

Različiti putovi do Gideona

Očekivano, nijednoj posao u Gideon Brothersu nije prvi posao u životu. Marija Popović kaže da je tijekom fakulteta htjela isprobati što više različitih poslova, u struci i izvan nje, da zaključi što joj najviše odgovara i jedino je njoj Gideon prvi „pravi“ posao nakon fakulteta. Njezina imenjakinja Knežević Barić nastavila je s onim čim se na fakultetu bavila:

Kao studentica (na praksi i na diplomskom radu) bavila sam se područjem obrade signala u radiokomunikacijama. Nakon diplomiranja na prvom poslu nastavila sam u sličnom smjeru − radila sam na razvoju softverskog modema za obradu satelitskog signala.

Petra Abičić počela je karijeru u obrazovanju, ali…

Prije Gideona radila sam kao učiteljica matematike u osnovnoj školi te kao asistent matematike i informatike na fakultetu. Od početka studiranja sam se zapravo vidjela isključivo kao učiteljica/nastavnica. Volim djecu, cijelo vrijeme studiranja sam volontirala u udrugama za rad s djecom, no onda se dogodio zaokret karijere.

Petrin tim se bavi zadacima kao što su “update stacka”, razvoj aplikacije za pokretanje svih komponenti robotskog sustava te SWARM područjem.

Ništa manje zanimljiv put imala je Petra Maždin:

Posljednju godinu diplomskog bila sam u KU Leuvenu u Belgiji. Nakon Leuvena provela sam dvije i pol godine u CERN-u radeći kao softverski inženjer. Drugu godinu na CERN-u krenula sam razmišljati o doktoratu i da je tad vrijeme da se okušam ako već to želim. Naime, nedostajao mi je istraživački dio u poslu koji sam tada radila, a i robotika.

Dobila sam mjesto u Klagenfurtu. Nakon tri i pol godine super zanimljive teme, upoznavanja puno ljudi koji rade na sličnim temama u koordinaciji robotskih sustava, putovanja na konferencije itd. obranila sam svoju temu i bilo je vrijeme za nove izazove.

Mislite da robotika i strojno učenje nisu uzbudljivi? One će vas razuvjeriti

Valentina navodi kako je završila u inženjerskoj struci zato što joj se svidjelo graditi nove stvari.

Onda sam na trećoj godini FER-a shvatila da mogu dizajnirati sustave koji nisu statični, nego uče na temelju podataka u svojoj okolini, tzv. modele strojnog učenja. Jako mi se svidjelo da ti modeli imaju stvarnu primjenu – ako te auto sam vozi od posla do doma, to vrijeme možeš iskoristiti za čitanje, gledanje filmova i slično, a tko ne bi voljeo imati više slobodnog vremena u danu. 🙂

Kao i Valentinu, Agnezu u ovom području najviše inspiriraju mogućnosti primjene:

Kao znanstvenica susrela sam se sa strojnim učenjem, ali najzanimljivija mi je postala upravo njegova moć koju ima u razvoju alata koje ćemo koristiti u svakodnevnom životu, poput autonomnih robota.

Agneza s kolegama stručnjacima za strojno učenje rješava problem estimacije poze robota, cilj im je omogućiti robotima ne samo prepoznavanje objekata u njihovom okruženju već i određivanje njihovog međusobnog položaja u 3D prostoru.

Marija Popović im se pridružuje u tom razmišljanju, ali naglašava i važnost raznolikih mogućnosti i kreativnosti u istraživanju tehnoloških rješenja.

U robotici se koriste različite moderne vrste tehnologije te inovativnost igra veliku ulogu. I nama strojarima dopušta da budemo kreativni.

Kad razgovaramo o privlačnosti rada u robotici i strojnom učenju Marija Knežević Barić naglasak stavlja na vještine koje se pritom razvijaju:

Osim što je jako zanimljivo i jako izazovno, zasigurno je i jedno od najpoželjnijih zanimanja budućnosti. Mislim da, što god radili i čime god se bavili u budućnosti, znanja i vještine koje se mogu steći radom na projektima u ovom području uvijek će biti izuzetno korisne, tražene i cijenjene.

Marija trenutno radi u sklopu Stereo tima koji se bavi razvojem softvera za Vision Module na robotima. To uključuje razvoj različitih algoritama za obradu slike, procjenu dubine odnosno udaljenosti i slično.

Zašto baš Gideon Brothers?

Sposobne zaposlenike nikada nije jednostavno privući i zadržati, dapače, još je teže kad su u pitanju „zanimanja budućnosti“ gdje potražnja za kadrom daleko nadmašuje ponudu. Što je privuklo i zadržalo ove inženjerke u Gideonu?

Mogućnost suradnje sa stručnjacima u području strojnog učenja i robotike u Hrvatskoj, razvoj i primjena najaktualnijih tehnologija, vedra radna atmosfera, kaže Agneza.

Uz mogućnost povratka u Hrvatsku Petra Maždin kao motiv za zapošljavanje u Gideonu navodi i profesionalni razvoj:

Drugi je razlog činjenica da ću moći nastaviti primjenjivati znanje i alate s doktorata na sustav jako sličan onom na kojem sam radila prije, i to uz korištenje state-of-the-art tehnologija. To je uistinu rijetkost. Naime, sve tvrtke s kojima sam razgovarala većinom su koristile tehnologije koje su dosta zastarjele, ali su ih koristile jer su pouzdane. Gideon ide korak dalje te ulaže i vrijeme i novac u ljude da otkriju nove i bolje načine za postizanje svojih ciljeva.

Petrin posao se grana na dva dijela: R&D dio u kojem se bavi optimizacijom SWARM sustava kako bi pronašli optimalne načine za kooperaciju ljudi i robota u skladistu. Drugi dio se odnosi na analizu podataka i prilagodbu SWARM rješenja pojedinačnim kompanijama. Foto: D. Waschnig/AAU

Valentina također navodi vrlo specifičan razlog:

Htjela sam se nastaviti baviti umjetnom inteligencijom i računalnim vidom, a Gideon je jedna od rijetkih kompanija koja razvija cjelokupan autonomni stack za mobilne robote. Što to zapravo znači? Najprije trebamo robotu omogućiti da vidi svijet oko sebe, potom da ga razumije − da može napraviti mapu okoline i odrediti gdje se on nalazi u toj mapi, a sve to kako bi se mogao sigurno kretati i manipulirati drugim objektima.

Sve ističu dobru radnu atmosferu i mogućnost daljnjeg učenja kao dobre strane rada u Gideonu, što sumira Marija Popović:

Osim što puno radimo, puno se i smijemo i učimo jedni od drugih. Dobri kolege, ugodna radna atmosfera, zanimljivi zadaci i dobri mentori koji prenose svoje znanje su sve zbog čega sam tu.

Mechanical design tim kojeg je Marija dio zadužen je za konstrukciju svih robota. Od smišljanja koncepata, do razrade konstrukcije te poboljšanja. Ukratko – research and development.

Slično razmišlja i Valentina:

S ljudske strane, sviđa mi što su svi u Gideonu motivirani oko posla i spremni pomoći drugima. Razviti autonomne mobilne robote koji pomažu ljudima raditi fizički teške poslove je nešto što bi stvarno moglo činiti razliku i mislim da svi to osjećaju – to nas motivira.

Svojim sposobnostima razbijaju predrasude

U razgovoru s inženjerkama u „muškoj industriji“ još uvijek je, nažalost, nemoguće ne dotaknuti se predrasude da ovi poslovi nisu za žene i da ih one ne mogu dobro raditi, jer smo svjedoci da još uvijek ima muškaraca koji tako razmišljaju. No, dobra je vijest da se stvari, sudeći po razgovoru s ovim stručnjakinjama, kreću nabolje. Od njih šest tri su rekle da se nisu susrele s time, ali i one koje jesu to nije obeshrabrilo da se nastave baviti onim što vole i u čemu su dobre.

Jedna od onih koja je takvo ponašanje doživjela, Petra Maždin, naučila se nositi s tim:

Susretala sam se i s onima koji su me direktno ignorirali kad bih nešto predložila do onih koji nisu izravni, ali svojim ponašanjem pokazuju da podcjenjuju moje znanje i iskustvo. I dan danas na to nailazim. Ali to je nešto što me ne dira jer sam svojim akcijama i postignućima uvijek na kraju demonstrirala da je sumnja bila neopravdana.

Isti recept mladim inženjerkama dalje Valentina:

Mislim da na to treba mahnuti rukom i voziti dalje svoj film, to je zdrav stav. Moj savjet svima koji se nađu u takvoj situaciji jest: budite uporne i ne obazirite se na takve priče. Prije ili kasnije pokazat će se da su ti ljudi bili u krivu.

Ako su vas stručnjakinje iz Gideona inspirirale svojim znanjima, savjetima i iskustvima te biste voljeli raditi u jednom od rijetkih robotičkih timova u Hrvatskoj, vaša adresa su Gideonove stranice karijera. 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?