Shawn DuBravac približio budućnost s na BFS-u

Shawn DuBravac na BFS: Nakon interneta stvari dolazi – internet s nama u središtu

Znate li da će automobili koji voze sami omogućiti da unutra smjestite stol, krevet ili manji 'jacuzzi'? Ili da bi vaša omiljena usluga za gledanje sadržaja na internetu mogla predložiti nešto novo za gledanje na temelju okruženja u kojemu se nalazite? Sve veća digitalizacija našeg analognog svijeta i sve više oslanjanja na senzore otvaraju nam svijet koji će biti još više prilagođen našim potrebama, a taj novi svijet nam je na Bug Future Showu približio Shawn DuBravac, jedan od vodećih ljudi CES-a u Las Vegasu.

Slike: Bug
Slike: Bug

Sa svakom novom godinom, sajam CES u Las Vegasu sve je veći i privlači sve više proizvođača elektronike željnih predstavljanja nečega novog. U tehnologiji se danas stvari razvijaju brzo i s njima se otvaraju nove mogućnosti, a njihovo bogatstvo koje je ranije ovog mjeseca bilo predstavljeno na 49. CES-u približio je Shawn DuBravac, jedan od vodećih ljudi sajma, koji je nedugo poslije njegova održavanja stigao u Zagreb i bio posebni gost ovogodišnjeg Bug Future Showa.

Budućnost je pred nama, ali kotači koji prema njoj vode već su dugo u zamahu. Danas se možemo osloniti na puno materijala s kojim ćemo nastaviti graditi, a predstavljajući trendove s CES-a, DuBravac je bacio pogled na svijet koji nam se otvara.

Sve je krenulo jednom davno

Jeste li znali da je potkraj 19. stoljeća trebalo osam godina da se provede popis stanovništva? Prije nego se za obradu podataka počelo služiti strojem, tako su stvari izgledale 1880. u SAD-u, ali vrata drugačijeg svijeta odškrinuo je Herman Hollerith, koji je za popis iz 1890. osmislio automatiziraniji i brži postupak obrade. Pritom je stvorio temelje tvrtke koja će udruživanjem s drugima kasnije prerasti u IBM.

Kako postići da neučinkoviti posao bude što jednostavniji – bila je ideja s kojom se krenulo u to vrijeme, a tim putem nastavilo se i s novim strojevima. Ipak, za neke je stvari trebalo biti strpljiv. Poslije prvog digitalnog računala iz 1942. godine, prošlo je 40 ili 50 godina da se sasvim udomaći u širem krugu korisnika, a iza prvog hard diska iz 1956., čekali smo sve do 90-ih kako bi spremanje podataka na računalima postalo sveprisutnim svugdje u svijetu.

Ljudi su se desetljećima navikavali na nove stvari i usmjeravali nas prema boomu kakav se zbiva unatrag nešto više od 10 godina. Poslije upoznavanja s Nintendovom Wii igraćom konzolom iz 2006. i prvim iPhoneom iz 2007., u igru su ušli senzori koji se sve češće počeli koristiti u potrošačkoj tehnologiji, a kako su s vremenom postojali sve jeftiniji, s njima su se mijenjale i naše navike i način kako gledamo na stvari.

Kako je došlo do selfieja?

“Senzorizacija” je danas toliko raširena da se s njome iz godine u godinu upoznajemo s nečime novim. Ako volimo uzeti pametni telefon u ruke i fotografirati samoga sebe, DuBravac je podsjetio da toga ne bi bilo bez dodatnog prednjeg senzora za fotografiju u uređaju, koji je pomogao da izvedemo ono što bi bilo gotovo nemoguće napraviti samo s dotadašnjim jednim senzorom. Ako želimo da se u igri zabilježi naš pokret, ni toga ne bi bilo bez senzora na koji se svojedobno prvi oslonio Nintendo sa svojom Wii konzolom.

Sa sve većom prisutnošću interneta, sve više digitalnih uređaja i sve većim brojem senzora, približavamo se svijetu koji je zagrebački gost opisao krugom u kojemu sve počinje s analognim, s našim prirodnim svijetom. Potom se prebacuje se u digitalno, a na kraju ponovno vraća u analogno, u naše prirodno okruženje.

Podaci koji nam mogu biti korisni već su svuda oko nas, a s građenjem puta prema sadašnjem bogatstvu mogućnosti, stižu novi načini kako ih možemo iskoristiti. Senzori se danas mogu smjestiti na dasku za surfanje, a s njima se mogu dobiti informacije o visini vala, brzini kretanja i najboljem položaju za surfanje dok se time bavimo. Senzorima možemo doznati što se u tom trenutku zbiva s našim malim djetetom, dobiti informaciju koja će doći do nas i potom reagirati u slučaju da je potrebna naša pomoć.

Sve veće okretanje – nama

bfs

Senzori će pomoći i da možemo pogledati ono što nam u tom trenutku najviše odgovara, za što se zagrebački gost poslužio primjerom Netflixa, koji je nedavno stigao u Hrvatsku, s objavom o svjetskom širenju upravo na CES-u:

Netflix se danas oslanja na osnovne podatke o korisniku, uzima u obzir što korisnik najčešće gleda i na temelju toga stvara preporuke što bi mogao pogledati. No, što bi bilo ako bi Netflix imao pristup vašem termostatu? Ili kamerama ili mikrofonima u vašem domu? Kada bi mogao znati koliko ljudi ondje ima? Što bi se dogodilo kada bi se Netflix mogao povezati s uređajem koji nosite i iz toga doznati u kakvom ste raspoloženju ili dobiti informaciju da ste pod stresom? Netflix bi mogao vidjeti što se zbiva i dati prijedlog na temelju toga. To bi moglo biti i nešto sasvim drugačije od onoga što inače gledamo, ali je u skladu s okruženjem u kojemu smo u tom trenutku.

Jacuzzi u automobilu

Sve jači razvoj tehnologije utječe na sve više naših navika, s promjenom načina kako smo naviknuti raditi stvari. Primjer s Netflixom pokazuje da smo u središtu pozornosti pritom upravo mi, s naglaskom na Internet of Me (internet mene) kao novi korak koji slijedi iza sadašnjeg interneta stvari. S internetom samo za nas, dolaze nove mogućnosti poput automobila koji voze sami i omogućuju nam da više ne moramo biti na prednjem sjedalu i za upravljačem.

Što ako bismo, umjesto toga, u auto smjestili stol, krevet, manji jacuzzi ili bazen? Način kako gledamo na stvari bit će sve drugačiji, pa i s pojmovima koje smo ranije prihvaćali sasvim drugačije. Poput vožnje.

Ako bacimo pogled na blisku budućnost, na nastavak 2016. godine, Shawn DuBravac najavljuje sve veći utjecaj digitalizacije:

Ako ulazimo u svijet s 50, 60 ili 70 milijardi predmeta koji su povezani, treba nam 1000 povezanih uređaja oko nas da te predmete spojimo u našim domovima, automobilima i drugdje.

Materijal za građenje drugačijeg svijeta već postoji, bilo da je riječ o automobilima koji voze sami ili povezanim kamerama i mikrofonima koje danas svrstavamo u internet stvari. Internet mene tek se treba udomaćiti, a s njime bismo mogli još više redefinirati vlastitu budućnost i način kako živimo i prihvaćamo svijet oko nas.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    29. 01. 2016. u 11:06 pm Odgovori

    Predavanje je bilo loše… Pogotovo ako se usporedi sa keynoteom prošle godine (David McWilliams), koje je doduše bilo izvanserijsko… Ovo je bilo loše. Loša prezentacija, prosječan govornik, a tema zapravo dosadna. Radi takvog predavanja, po mojem mišljenju, ne moraju iduće godine tražiti čovjeka iz SAD-a…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.