Većina sadržaja koji brendovi danas kreiraju vrijedi - nula

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Većina sadržaja koji brendovi danas kreiraju vrijedi – nula

Shagorika Heryani pomogla je u transformaciji digitalnih kanala Bharti Airtela, jednog od četiri najveća pružatelja usluga mobilnih i telekomunikacijskih usluga na svijetu, te je zaslužna za to što je Airtel Indija danas jedan od najcjenjenijih digitalnih brendova. Da, riječ je o telekomu, onoj ne baš omiljenoj vrsti brenda, a kako je postigla da jedan takav brend da korisnicima dodatnu vrijednost na društvenim mrežama kroz sadržaj i odnos pun povjerenja te gdje drugi brendovi griješe, otkriva za Netokraciju uoči sutrašnje Algebrine konferencije ‘Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere’.

shagorika

Shagorika Heryani trenutno radi u marketinško-konzultantskoj tvrtki BB&A i pomaže brendovima da pronađu nove inspirativne smjerove poslovanja pri uključivanju tehnoloških promjena, prihvaćanju novih poslovnih modela i promjena u životnim navikama potrošača. Kod brendova kao što su telekomi, aktivnost na društvenim mrežama nešto je što se podrazumijeva, posebice ako se putem njih pruža i neka vrsta korisničke podrške, za što Shagorika smatra da je danas neophodno. No, time se brendovi otvaraju čestim manjim ili većim PR krizama – isplati li se uopće tako “otvaranje”?

Pružanje usluga korisnicima i interakcija s njima na jednostavan i bezbolan način – to je cilj svake službe za korisnike. U svijetu gdje prosječan korisnik provodi 100 minuta na dan na društvenim mrežama i u kojemu očekuje da brendovi budu dostupni na svakoj većoj platformi, nezamislivo je na njima ne biti prisutan. Odlična je to prilika za brendove da negativne situacije pretvore u pozitivne, ako se dobro nose s njima, a što se preko društvenih mreža može itekako amplificirati i izgraditi reputaciju brenda kao onog koji je spreman pomoći i brine o svojim korisnicima.

Služba za korisnike putem društvenih mreža korisna je za brendove jer im nudi vrijedan uvid u to što određene grupe korisnika muči i što se može napraviti da bi se ti problemi predvidjeli čak i prije no što do njih dođe – ili barem da ih se učinkovitije riješi. Ukratko, današnji korisnici traže dosta pažnje i brige, očekuju direktnu, transparentnu interakciju s brendom na društvenim mrežama, ali podrška korisnicima putem društvenih mreža daje velik povrat uloženog, smatra Shagorika.

Najveća PR kriza, po mom mišljenju, bila bi da brendovi ignoriraju potrebe korisnika.

A zanimljiv je i podatak koji je iznijela – 80% tvrtki tvrdi da ima odličnu službu za korisnike, dok to isto smatra tek 8% korisnika.

Može li automatizacija zamijeniti ljudski dodir?

Je li djelomična automatizacija ključna da se taj jaz u percepciji smanji?

Za bilo koji brend s velikom bazom korisnika i višestrukim digitalnim kanalima, automatizacija je važna za određene zadatke. Primjerice, korisnici mogu kontaktirati brend u bilo koje doba dana iz raznih dijelova svijeta, a automatizacija s dobrim skriptama omogućuje da brže odgovore korisnicima. Također, može se koristiti za procesuiranje korisničkih podataka kako bi im se, primjerice, slali personalizirani popusti ili poruke na posebne datume, poput rođendana. No, odlična služba za korisnike i dalje treba imati toplinu, inteligenciju i ljudsku interakciju.

Jedan od novijih trendova u automatizaciji su chatbotovi, koji bi, prema Shagorikinom mišljenju, mogli značajno utjecati na prve kontakte s korisnicima – od prikupljanja osnovnih informacija do odgovaranja na određena osnovna pitanja. No, ne treba misliti da će oni zamijeniti službu za korisnike – rješavanje kompleksnijih situacija i izgradnja emotivne veze i dalje nije moguća bez ljudskog dodira.

Vratimo se osnovama

A sada odgovor na pitanje od milijun dolara – što žele nove generacije korisnika? Individualni pristup? Snapchat? Što?

Mislim da se marketingaši znaju zanijeti šarenim novim igračkama. Važno je razumjeti osnove toga što korisnici žele i primijeniti to znanje uz prikladnu i aktualnu tehnologiju.

Osnove se odnose na rješavanje korisničkih problema, davanje dodatne vrijednosti prije guranja prodaje, suradnju s korisnicima i iskrenu brigu za njih. Postoji bezbroj kreativnih načina na koje brendovi mogu interpretirati ove osnove i napraviti od njih jedinstvenu priču.

A korisnici u tu priču moraju povjerovati, zbog čega je sadržaj koji im se plasira ključan, o čemu će sutra Shagorika i pričati u kongresnom centru Antunović. Kako kaže:

Ekonomska vrijednost sadržaja koji ne zaokuplja pažnju korisnika ili ne stavlja brend u fokus je – nula. A većina sadržaja koji se danas kreira vrijedan je upravo toliko. Marketingaši si moraju postaviti jedno jedino pitanje – zaokupljaju li moje aktivnosti pažnju mojih korisnika i provode li oni dovoljno vremena na tom sadržaju? Ako je odgovor ne, nešto se krivo radi.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Karijere

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.