Većina sadržaja koji brendovi danas kreiraju vrijedi - nula

Većina sadržaja koji brendovi danas kreiraju vrijedi – nula

Shagorika Heryani pomogla je u transformaciji digitalnih kanala Bharti Airtela, jednog od četiri najveća pružatelja usluga mobilnih i telekomunikacijskih usluga na svijetu, te je zaslužna za to što je Airtel Indija danas jedan od najcjenjenijih digitalnih brendova. Da, riječ je o telekomu, onoj ne baš omiljenoj vrsti brenda, a kako je postigla da jedan takav brend da korisnicima dodatnu vrijednost na društvenim mrežama kroz sadržaj i odnos pun povjerenja te gdje drugi brendovi griješe, otkriva za Netokraciju uoči sutrašnje Algebrine konferencije ‘Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere’.

shagorika

Shagorika Heryani trenutno radi u marketinško-konzultantskoj tvrtki BB&A i pomaže brendovima da pronađu nove inspirativne smjerove poslovanja pri uključivanju tehnoloških promjena, prihvaćanju novih poslovnih modela i promjena u životnim navikama potrošača. Kod brendova kao što su telekomi, aktivnost na društvenim mrežama nešto je što se podrazumijeva, posebice ako se putem njih pruža i neka vrsta korisničke podrške, za što Shagorika smatra da je danas neophodno. No, time se brendovi otvaraju čestim manjim ili većim PR krizama – isplati li se uopće tako “otvaranje”?

Pružanje usluga korisnicima i interakcija s njima na jednostavan i bezbolan način – to je cilj svake službe za korisnike. U svijetu gdje prosječan korisnik provodi 100 minuta na dan na društvenim mrežama i u kojemu očekuje da brendovi budu dostupni na svakoj većoj platformi, nezamislivo je na njima ne biti prisutan. Odlična je to prilika za brendove da negativne situacije pretvore u pozitivne, ako se dobro nose s njima, a što se preko društvenih mreža može itekako amplificirati i izgraditi reputaciju brenda kao onog koji je spreman pomoći i brine o svojim korisnicima.

Služba za korisnike putem društvenih mreža korisna je za brendove jer im nudi vrijedan uvid u to što određene grupe korisnika muči i što se može napraviti da bi se ti problemi predvidjeli čak i prije no što do njih dođe – ili barem da ih se učinkovitije riješi. Ukratko, današnji korisnici traže dosta pažnje i brige, očekuju direktnu, transparentnu interakciju s brendom na društvenim mrežama, ali podrška korisnicima putem društvenih mreža daje velik povrat uloženog, smatra Shagorika.

Najveća PR kriza, po mom mišljenju, bila bi da brendovi ignoriraju potrebe korisnika.

A zanimljiv je i podatak koji je iznijela – 80% tvrtki tvrdi da ima odličnu službu za korisnike, dok to isto smatra tek 8% korisnika.

Može li automatizacija zamijeniti ljudski dodir?

Je li djelomična automatizacija ključna da se taj jaz u percepciji smanji?

Za bilo koji brend s velikom bazom korisnika i višestrukim digitalnim kanalima, automatizacija je važna za određene zadatke. Primjerice, korisnici mogu kontaktirati brend u bilo koje doba dana iz raznih dijelova svijeta, a automatizacija s dobrim skriptama omogućuje da brže odgovore korisnicima. Također, može se koristiti za procesuiranje korisničkih podataka kako bi im se, primjerice, slali personalizirani popusti ili poruke na posebne datume, poput rođendana. No, odlična služba za korisnike i dalje treba imati toplinu, inteligenciju i ljudsku interakciju.

Jedan od novijih trendova u automatizaciji su chatbotovi, koji bi, prema Shagorikinom mišljenju, mogli značajno utjecati na prve kontakte s korisnicima – od prikupljanja osnovnih informacija do odgovaranja na određena osnovna pitanja. No, ne treba misliti da će oni zamijeniti službu za korisnike – rješavanje kompleksnijih situacija i izgradnja emotivne veze i dalje nije moguća bez ljudskog dodira.

Vratimo se osnovama

A sada odgovor na pitanje od milijun dolara – što žele nove generacije korisnika? Individualni pristup? Snapchat? Što?

Mislim da se marketingaši znaju zanijeti šarenim novim igračkama. Važno je razumjeti osnove toga što korisnici žele i primijeniti to znanje uz prikladnu i aktualnu tehnologiju.

Osnove se odnose na rješavanje korisničkih problema, davanje dodatne vrijednosti prije guranja prodaje, suradnju s korisnicima i iskrenu brigu za njih. Postoji bezbroj kreativnih načina na koje brendovi mogu interpretirati ove osnove i napraviti od njih jedinstvenu priču.

A korisnici u tu priču moraju povjerovati, zbog čega je sadržaj koji im se plasira ključan, o čemu će sutra Shagorika i pričati u kongresnom centru Antunović. Kako kaže:

Ekonomska vrijednost sadržaja koji ne zaokuplja pažnju korisnika ili ne stavlja brend u fokus je – nula. A većina sadržaja koji se danas kreira vrijedan je upravo toliko. Marketingaši si moraju postaviti jedno jedino pitanje – zaokupljaju li moje aktivnosti pažnju mojih korisnika i provode li oni dovoljno vremena na tom sadržaju? Ako je odgovor ne, nešto se krivo radi.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Što znate o 30 milijuna vrijednom inkubatoru koji će 2020. postati zagorsko ICT središte?

U proljeće 2020. otvara se poslovno-tehnološki prostor Krapinsko-zagorske županije vrijedan 30 milijuna, a koji ima cilj postati centar inovacija te baza za daljnji razvoj poduzetništva u Zagorju.

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.