Većina sadržaja koji brendovi danas kreiraju vrijedi - nula

Većina sadržaja koji brendovi danas kreiraju vrijedi – nula

Shagorika Heryani pomogla je u transformaciji digitalnih kanala Bharti Airtela, jednog od četiri najveća pružatelja usluga mobilnih i telekomunikacijskih usluga na svijetu, te je zaslužna za to što je Airtel Indija danas jedan od najcjenjenijih digitalnih brendova. Da, riječ je o telekomu, onoj ne baš omiljenoj vrsti brenda, a kako je postigla da jedan takav brend da korisnicima dodatnu vrijednost na društvenim mrežama kroz sadržaj i odnos pun povjerenja te gdje drugi brendovi griješe, otkriva za Netokraciju uoči sutrašnje Algebrine konferencije ‘Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere’.

shagorika

Shagorika Heryani trenutno radi u marketinško-konzultantskoj tvrtki BB&A i pomaže brendovima da pronađu nove inspirativne smjerove poslovanja pri uključivanju tehnoloških promjena, prihvaćanju novih poslovnih modela i promjena u životnim navikama potrošača. Kod brendova kao što su telekomi, aktivnost na društvenim mrežama nešto je što se podrazumijeva, posebice ako se putem njih pruža i neka vrsta korisničke podrške, za što Shagorika smatra da je danas neophodno. No, time se brendovi otvaraju čestim manjim ili većim PR krizama – isplati li se uopće tako “otvaranje”?

Pružanje usluga korisnicima i interakcija s njima na jednostavan i bezbolan način – to je cilj svake službe za korisnike. U svijetu gdje prosječan korisnik provodi 100 minuta na dan na društvenim mrežama i u kojemu očekuje da brendovi budu dostupni na svakoj većoj platformi, nezamislivo je na njima ne biti prisutan. Odlična je to prilika za brendove da negativne situacije pretvore u pozitivne, ako se dobro nose s njima, a što se preko društvenih mreža može itekako amplificirati i izgraditi reputaciju brenda kao onog koji je spreman pomoći i brine o svojim korisnicima.

Služba za korisnike putem društvenih mreža korisna je za brendove jer im nudi vrijedan uvid u to što određene grupe korisnika muči i što se može napraviti da bi se ti problemi predvidjeli čak i prije no što do njih dođe – ili barem da ih se učinkovitije riješi. Ukratko, današnji korisnici traže dosta pažnje i brige, očekuju direktnu, transparentnu interakciju s brendom na društvenim mrežama, ali podrška korisnicima putem društvenih mreža daje velik povrat uloženog, smatra Shagorika.

Najveća PR kriza, po mom mišljenju, bila bi da brendovi ignoriraju potrebe korisnika.

A zanimljiv je i podatak koji je iznijela – 80% tvrtki tvrdi da ima odličnu službu za korisnike, dok to isto smatra tek 8% korisnika.

Može li automatizacija zamijeniti ljudski dodir?

Je li djelomična automatizacija ključna da se taj jaz u percepciji smanji?

Za bilo koji brend s velikom bazom korisnika i višestrukim digitalnim kanalima, automatizacija je važna za određene zadatke. Primjerice, korisnici mogu kontaktirati brend u bilo koje doba dana iz raznih dijelova svijeta, a automatizacija s dobrim skriptama omogućuje da brže odgovore korisnicima. Također, može se koristiti za procesuiranje korisničkih podataka kako bi im se, primjerice, slali personalizirani popusti ili poruke na posebne datume, poput rođendana. No, odlična služba za korisnike i dalje treba imati toplinu, inteligenciju i ljudsku interakciju.

Jedan od novijih trendova u automatizaciji su chatbotovi, koji bi, prema Shagorikinom mišljenju, mogli značajno utjecati na prve kontakte s korisnicima – od prikupljanja osnovnih informacija do odgovaranja na određena osnovna pitanja. No, ne treba misliti da će oni zamijeniti službu za korisnike – rješavanje kompleksnijih situacija i izgradnja emotivne veze i dalje nije moguća bez ljudskog dodira.

Vratimo se osnovama

A sada odgovor na pitanje od milijun dolara – što žele nove generacije korisnika? Individualni pristup? Snapchat? Što?

Mislim da se marketingaši znaju zanijeti šarenim novim igračkama. Važno je razumjeti osnove toga što korisnici žele i primijeniti to znanje uz prikladnu i aktualnu tehnologiju.

Osnove se odnose na rješavanje korisničkih problema, davanje dodatne vrijednosti prije guranja prodaje, suradnju s korisnicima i iskrenu brigu za njih. Postoji bezbroj kreativnih načina na koje brendovi mogu interpretirati ove osnove i napraviti od njih jedinstvenu priču.

A korisnici u tu priču moraju povjerovati, zbog čega je sadržaj koji im se plasira ključan, o čemu će sutra Shagorika i pričati u kongresnom centru Antunović. Kako kaže:

Ekonomska vrijednost sadržaja koji ne zaokuplja pažnju korisnika ili ne stavlja brend u fokus je – nula. A većina sadržaja koji se danas kreira vrijedan je upravo toliko. Marketingaši si moraju postaviti jedno jedino pitanje – zaokupljaju li moje aktivnosti pažnju mojih korisnika i provode li oni dovoljno vremena na tom sadržaju? Ako je odgovor ne, nešto se krivo radi.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Startupi i poslovanje

Davor Runje i Hajdi Ćenan predstavili airtAI; bankama pomažu učiti o našim transakcijama

Danas je predstavljen airtAI, domaći fintech startup čije se rješenje temelji na umjetnoj inteligenciji, a usmjereno je na manje banke koje žele bolje procijeniti potrebe svojih korisnika. Ususret predstavljanju, ekskluzivno za Netokraciju detalje otkriva CEO, Hajdi Ćenan.

Prikaz

Što znači biti junior, što middle, a što senior u hrvatskoj tehnološkoj industriji?

Tri programerske pozicije - 100 definicija što obuhvaćaju. Ususret objavi matrice senioriteta development agencije Bornfight, iskoristili smo priliku razgovarati s nekoliko članova domaće IT zajednice ne bi li rasvijetlili što bi mogao biti standard za juniorski, middle ili seniorski posao programera. Evo što smo saznali...