Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Osam i pol milijuna. Toliko je puta do sada objavljen sadržaj na Instagramu uz hashtag #womensupportingwomen, a uz #challengeaccepted može se pronaći gotovo šest i pol milijuna objava. Vjerojatno ste i sami naišli na crno-bijele selfije žena, a možda ste ih i sami objavili, nakon što vas je netko nominirao kao snažnu osobu i pozvao da objavite svoju fotografiju zbog toga.

Na prvi pogled, simpatičan trend, žene podržavaju jedne druge, nominiraju svoje prijateljice, kolegice, majke, sestre da postave – svoje – crno-bijele fotografije, koje redom izgledaju glamurozno, mistično, prekrasno.

I nema ništa lošega u osnaživanju žena – često sam i sama svjedok tome da je upravo ohrabrivanje, osnaživanje, poticanje nužno da bi se nešto pokrenulo, od donošenja ključnih životnih odluka, do jednostavnog kratkoročnog podizanja raspoloženja.

Zašto uopće objavljujemo selfije?

Objavljivanje selfija da bismo se osjećali bolje nije ništa neobično – u potrazi za onom dozom dopamina koja nam je potrebna, jer smo postali ovisni o tim malim “hitovima” zbog svake notifikacije na našem pametnom telefonu, svakog komentara ili lajka koji stigne nekoliko sekundi nakon što smo nešto objavili, oni su najjače oružje. U ljudskoj je prirodi ucrtano da nam je potrebna vanjska validacija, a lajk na naš selfie upravo je to – nekome se sviđamo, netko nas cijeni. Realno, drogiramo se u malim količinama, mnogo puta na dan.

I to je upravo jedan od razloga zašto je ovaj “izazov” toliko uspješan. U jednom potezu dobivamo nekoliko puta taj “hit” dopamina.

Kreće sve od onog trenutka kad nas netko javno ili putem privatne poruke nominira kao snažnu ženu, što nam je prvi znak vanjske validacije. U drugom objavljujemo taj pomno odabrani, filtrirani selfie, i već pršte prvi lajkovi, prvi komentari, prvi :top: emotikoni. U trećem nominiramo druge snažne žene da naprave isto što i mi, osjećamo se dobro jer će se zbog nas one osjećati dobro, s ponosom lajkamo njihove slike. A potom “skrolamo” kroz hashtag, vidimo lica drugih žena, nasmijana, snažna, vidimo influencere i slavne osobe, dobivamo taj osjećaj pripadnosti, za kojim žudimo. Idemo dalje kroz dan zadovoljne dozom dopamina i ostalih podražaja koje smo dobile iz ovog izazova.

No, zaboravljamo da su snažne žene daleko više od selfija i kratkoročnog “hita” dopamina.

Zašto ne možemo i jedno i drugo?

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan.

Teško je. Teško je pričati o teškim temama, teško je otvoriti se javnosti, podržati druge žene koje su se otvorile, podržati pokrete koji otvaraju teška pitanja, traumatične doživljaje, negativna iskustva. Primjer za to je pokret koji je otkrio kako se tretiraju #ženeujavnomprostoru, koji je samo u nekoliko dana prikupio mnoštvo priča iz Hrvatske i ostatka regije o slučajevima koji variraju od bezazlenog dobacivanja do zlostavljanja u javnosti.

Mediatoolkit
Najčešći pojam koji se spominjao uz hashtag #ženeujavnomprostoru jest – strah. U Turskoj je “crno-bijeli izazov” povezan sa zabrinjavajuće velikim brojem femicida. Nije li za osnaživanje žena bolje poticati poruke koje se tiču ovih teških tema, a ne banalizirati ih selfijima?

Kako je kolegi Ivanu rekla Marija Trcol, jedna od inicijatorica spomenute kampanje:

Žene su osvijestile koliko se boje i koliko su sličnih verbalnih i fizičkih napada prošle u životu, koliko nam je svima normalno nositi suzavce, planirati put do kuće obzirom na javnu rasvjetu i susjedstvo te koliko nas ubrzava korak kad čuje disanje ili hodanje muškaraca.

Možemo i jedno i drugo, reći će neki, i dijeliti bezazlene selfije i pružiti podršku ugroženima. I to jest istina – donekle. Naime, imam problem s time što mi se čini da ono prvo ono prvo banalizira ono drugo. Bilo što što uključuje selfije uvijek će biti daleko uspješnije od svakog ozbiljnog pokušaja aktivizma koji dugoročno djeluje i na položaj žena i na neravnotežu s kojom se i dalje susrećemo i na pravo, dugoročno osnaživanje žena, a ne hit dopamina zbog kojeg ćemo se kratkotrajno osjećati bolje.

Slučaj Pinar Gültekin iz Turske

Povezano je to i s ovim trendom, gdje su pojedinci iz Turske upozoravali da se “crno-bijeli izazov” tamo manifestirao na drugačiji način. Naime, tamo je kampanja dobila na zamahu nakon što je 27-godišnju Pinar Gültekin ubio bivši dečko. Detalji ubojstva su mučni, a njen je slučaj tek jedan od mnogih femicida u ovoj zemlji, koja je, ironično, prva država ratificirala takozvanu Istanbulsku konvenciju, da bi se njena vlada nedavno izjasnila protiv nje.

Crno-bijele fotografije dio su protesta u Turskoj kojima se želi ukazati na položaj žena, odnosno činjenicu da bi selfie svake od njih mogao jednog jutra završiti na naslovnicama svih medija kao primjer još jedne osobe koja je ubijena samo zato što je – žena.

Od svih inačica pokreta, najjači je onaj s najnejasnijom porukom

Pokret nije krenuo u Turskoj, kao što je s Instagramom i Facebookom potvrdila novinarka New York Timesa, Taylor Lorenz, koja je o cijelom pokretu i pisala prije nekoliko dana, ali uz tursku inačicu postoje i mnoge druge, poput one koja se odnosi na širenje svijesti o raku dojke ili pobune liječnika protiv toga da ih se naziva neprofesionalnima zbog njihovih osobnih stavova ili načina odijevanja, zbog čega su se mnogi slikali u kupaćim kostimima uz hashtag #MedBikini.

No, od svih tih pokreta, najpopularniji i najrašireniji je onaj koji puca široko s nejasnom porukom o osnaživanju žena i uključuje – vlastiti selfie.

Selfie nek bude samo to – selfie

Isprazno je to, kratkoročno zadovoljavajuće i uklanja pažnju s pravih problema. Ne moramo ići u Tursku da bismo takve probleme vidjeli – od hashtaga #ženeujavnomprostoru, koji se širi paralelno s ovim izazovom, do debate o kratkim hlačicama maloljetne pjevačice i neumjesnom komentaru voditelja na nacionalnoj televiziji i njenog oca, oružje i oruđe koje imamo na našim društvenim mrežama bolje je štedjeti da ga podignemo za takve trenutke jer isprazni selfiji samo popunjavaju prostor.

Ne treba vam – ne treba nam – izazov da objavite selfie. Ako se osjećate slatko, glamurozno, pa čak i ako se osjećate loše i treba vam vanjska validacija, ako vam treba taj dopamin – ma objavite taj selfie! Nema mi ljepšega nego kad vidim nasmijana lica svojih prijateljica, odmah dijelim te lajkove!

No, u dobu kad se svaki potez na društvenim mrežama secira, kad pretresamo sve dosadašnje dogme, mnogi glasovi koji pokušavaju poslati važne poruke prelako utihnu u svoj toj galami. I baš zato, selfie nek bude selfie, aktivizam nek bude aktivizam.

Osim ako ne želite aktivizmom obraniti pravo na svoj – selfie. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Kresimir Koncic

    Kresimir Koncic

    04. 08. 2020. u 4:50 pm Odgovori

    Super članak \m/ Doduše očit jer taj moment (gdje je ljudima važniji broj ”lajkova” od same problematike) je vidljiv na svim društvenim mrežama i od strane svih korisnika. Kako kaže Keith Jensen – “What Orwell failed to predict is that we’d buy the cameras ourselves, and that our biggest fear would be that nobody was watching.”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.

Izrada web stranica

WordPressov prvi VIP partner u srednjoj i istočnoj Europi je – hrvatski Neuralab!

Zagrebačka digitalna agencija sad je među samo 30-ak svjetskih tvrtki koje su potvrdile svoj status u kvaliteti razvoja na sustavima koje koristi većina svjetskih web stranica i internetskih trgovina.

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.