Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Osam i pol milijuna. Toliko je puta do sada objavljen sadržaj na Instagramu uz hashtag #womensupportingwomen, a uz #challengeaccepted može se pronaći gotovo šest i pol milijuna objava. Vjerojatno ste i sami naišli na crno-bijele selfije žena, a možda ste ih i sami objavili, nakon što vas je netko nominirao kao snažnu osobu i pozvao da objavite svoju fotografiju zbog toga.

Na prvi pogled, simpatičan trend, žene podržavaju jedne druge, nominiraju svoje prijateljice, kolegice, majke, sestre da postave – svoje – crno-bijele fotografije, koje redom izgledaju glamurozno, mistično, prekrasno.

I nema ništa lošega u osnaživanju žena – često sam i sama svjedok tome da je upravo ohrabrivanje, osnaživanje, poticanje nužno da bi se nešto pokrenulo, od donošenja ključnih životnih odluka, do jednostavnog kratkoročnog podizanja raspoloženja.

Zašto uopće objavljujemo selfije?

Objavljivanje selfija da bismo se osjećali bolje nije ništa neobično – u potrazi za onom dozom dopamina koja nam je potrebna, jer smo postali ovisni o tim malim “hitovima” zbog svake notifikacije na našem pametnom telefonu, svakog komentara ili lajka koji stigne nekoliko sekundi nakon što smo nešto objavili, oni su najjače oružje. U ljudskoj je prirodi ucrtano da nam je potrebna vanjska validacija, a lajk na naš selfie upravo je to – nekome se sviđamo, netko nas cijeni. Realno, drogiramo se u malim količinama, mnogo puta na dan.

I to je upravo jedan od razloga zašto je ovaj “izazov” toliko uspješan. U jednom potezu dobivamo nekoliko puta taj “hit” dopamina.

Kreće sve od onog trenutka kad nas netko javno ili putem privatne poruke nominira kao snažnu ženu, što nam je prvi znak vanjske validacije. U drugom objavljujemo taj pomno odabrani, filtrirani selfie, i već pršte prvi lajkovi, prvi komentari, prvi :top: emotikoni. U trećem nominiramo druge snažne žene da naprave isto što i mi, osjećamo se dobro jer će se zbog nas one osjećati dobro, s ponosom lajkamo njihove slike. A potom “skrolamo” kroz hashtag, vidimo lica drugih žena, nasmijana, snažna, vidimo influencere i slavne osobe, dobivamo taj osjećaj pripadnosti, za kojim žudimo. Idemo dalje kroz dan zadovoljne dozom dopamina i ostalih podražaja koje smo dobile iz ovog izazova.

No, zaboravljamo da su snažne žene daleko više od selfija i kratkoročnog “hita” dopamina.

Zašto ne možemo i jedno i drugo?

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan.

Teško je. Teško je pričati o teškim temama, teško je otvoriti se javnosti, podržati druge žene koje su se otvorile, podržati pokrete koji otvaraju teška pitanja, traumatične doživljaje, negativna iskustva. Primjer za to je pokret koji je otkrio kako se tretiraju #ženeujavnomprostoru, koji je samo u nekoliko dana prikupio mnoštvo priča iz Hrvatske i ostatka regije o slučajevima koji variraju od bezazlenog dobacivanja do zlostavljanja u javnosti.

Mediatoolkit
Najčešći pojam koji se spominjao uz hashtag #ženeujavnomprostoru jest – strah. U Turskoj je “crno-bijeli izazov” povezan sa zabrinjavajuće velikim brojem femicida. Nije li za osnaživanje žena bolje poticati poruke koje se tiču ovih teških tema, a ne banalizirati ih selfijima?

Kako je kolegi Ivanu rekla Marija Trcol, jedna od inicijatorica spomenute kampanje:

Žene su osvijestile koliko se boje i koliko su sličnih verbalnih i fizičkih napada prošle u životu, koliko nam je svima normalno nositi suzavce, planirati put do kuće obzirom na javnu rasvjetu i susjedstvo te koliko nas ubrzava korak kad čuje disanje ili hodanje muškaraca.

Možemo i jedno i drugo, reći će neki, i dijeliti bezazlene selfije i pružiti podršku ugroženima. I to jest istina – donekle. Naime, imam problem s time što mi se čini da ono prvo ono prvo banalizira ono drugo. Bilo što što uključuje selfije uvijek će biti daleko uspješnije od svakog ozbiljnog pokušaja aktivizma koji dugoročno djeluje i na položaj žena i na neravnotežu s kojom se i dalje susrećemo i na pravo, dugoročno osnaživanje žena, a ne hit dopamina zbog kojeg ćemo se kratkotrajno osjećati bolje.

Slučaj Pinar Gültekin iz Turske

Povezano je to i s ovim trendom, gdje su pojedinci iz Turske upozoravali da se “crno-bijeli izazov” tamo manifestirao na drugačiji način. Naime, tamo je kampanja dobila na zamahu nakon što je 27-godišnju Pinar Gültekin ubio bivši dečko. Detalji ubojstva su mučni, a njen je slučaj tek jedan od mnogih femicida u ovoj zemlji, koja je, ironično, prva država ratificirala takozvanu Istanbulsku konvenciju, da bi se njena vlada nedavno izjasnila protiv nje.

Crno-bijele fotografije dio su protesta u Turskoj kojima se želi ukazati na položaj žena, odnosno činjenicu da bi selfie svake od njih mogao jednog jutra završiti na naslovnicama svih medija kao primjer još jedne osobe koja je ubijena samo zato što je – žena.

Od svih inačica pokreta, najjači je onaj s najnejasnijom porukom

Pokret nije krenuo u Turskoj, kao što je s Instagramom i Facebookom potvrdila novinarka New York Timesa, Taylor Lorenz, koja je o cijelom pokretu i pisala prije nekoliko dana, ali uz tursku inačicu postoje i mnoge druge, poput one koja se odnosi na širenje svijesti o raku dojke ili pobune liječnika protiv toga da ih se naziva neprofesionalnima zbog njihovih osobnih stavova ili načina odijevanja, zbog čega su se mnogi slikali u kupaćim kostimima uz hashtag #MedBikini.

No, od svih tih pokreta, najpopularniji i najrašireniji je onaj koji puca široko s nejasnom porukom o osnaživanju žena i uključuje – vlastiti selfie.

Selfie nek bude samo to – selfie

Isprazno je to, kratkoročno zadovoljavajuće i uklanja pažnju s pravih problema. Ne moramo ići u Tursku da bismo takve probleme vidjeli – od hashtaga #ženeujavnomprostoru, koji se širi paralelno s ovim izazovom, do debate o kratkim hlačicama maloljetne pjevačice i neumjesnom komentaru voditelja na nacionalnoj televiziji i njenog oca, oružje i oruđe koje imamo na našim društvenim mrežama bolje je štedjeti da ga podignemo za takve trenutke jer isprazni selfiji samo popunjavaju prostor.

Ne treba vam – ne treba nam – izazov da objavite selfie. Ako se osjećate slatko, glamurozno, pa čak i ako se osjećate loše i treba vam vanjska validacija, ako vam treba taj dopamin – ma objavite taj selfie! Nema mi ljepšega nego kad vidim nasmijana lica svojih prijateljica, odmah dijelim te lajkove!

No, u dobu kad se svaki potez na društvenim mrežama secira, kad pretresamo sve dosadašnje dogme, mnogi glasovi koji pokušavaju poslati važne poruke prelako utihnu u svoj toj galami. I baš zato, selfie nek bude selfie, aktivizam nek bude aktivizam.

Osim ako ne želite aktivizmom obraniti pravo na svoj – selfie. 🙂

Komentari

  1. Kresimir Koncic

    Kresimir Koncic

    04. 08. 2020. u 4:50 pm Odgovori

    Super članak \m/ Doduše očit jer taj moment (gdje je ljudima važniji broj ”lajkova” od same problematike) je vidljiv na svim društvenim mrežama i od strane svih korisnika. Kako kaže Keith Jensen – “What Orwell failed to predict is that we’d buy the cameras ourselves, and that our biggest fear would be that nobody was watching.”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.

Sponzorirano

5 najzanimljivih komentara hrvatskih stručnjaka o stanju Europske Unije!

Hrvatski stručnjaci na panel raspravi Digital Brunch jučer su komentirali stanje Europske unije: kako EU može dodatno pomoći poduzetnicima i demokratskim procesima te što može učiniti da ojača protok ljudi, dobara i kapitala, samo su neke od stavki kojih su se dotakli.

Tehnologija

Apple jučer nije najavio novi mobitel, ali njegovi proizvodi barem više nisu skupi kao prije

Novi rujan, novi Apple događaj. Ovoga puta, možda bez mobitela, ali i dalje zanimljiv.

Novost

Employer branding i marketing kroz esport: Naučite kako doći do novih talenata i kupaca uz drugi Good Game ebook!

Kao što smo prošlog tjedna najavili, Good Game ebook dolazi u dva dijela - danas je dostupan i drugi! Tvrtka ste koja brine kako pristupiti novim generacijama? Ovo je verzija za vas.