
Rimac pripremio Vladi ‘šalabahter’ za razvoj automobilske industrije – još kad bi stisnuli na gas
Premijer Vlade s ministrima financija, gospodarstva, regionalnog razvoja i fondova, rada te obrazovanja, uz lokalne dužnosnike, sastao se danas s Matom Rimcom, u pogonu u Svetoj Nedjelji kako bi raspravili prilike i prepreke koje se nalaze pred potencijalom razvoja automobilske industrije u Hrvatskoj.
Nakon niza investicija u Rimac Automobile i širenja na nekoliko domaćih lokacija, visoki dužnosnici Hrvatske prepoznali su potencijal automobilske industrije. Predstavnici Vlade RH napokon su zakoračili u pogon Rimac Automobila, inicijativom Mate Rimca koji je danas imao priliku u svome pogonu u Svetoj Nedjelji raspraviti s njima potencijale koje imamo, a ne iskorištavamo.
Rimac je premijeru Andreju Plenkoviću i pet ministara predstavio studiju koju su pripremali dvije godine te konkretne smjernice i sljedeće korake za privlačenje investitora automobilske industrije u Hrvatsku. Dvojica predstavnika IT Porsche AG, Hyundai Motor Group te Porsche Engineeringa, kompanije koje imaju 4 puta veći BDP od Hrvatske, bili su dobar pokazatelj da se investitore može privući. Ali s velikim naporom kako smo nedavno saznali…
Za početak, koji su potencijali?
Dvije godine prikupljanja podataka, znanja i informacija pretočile su se u prezentaciju spremnu da vladajućima objasne zašto ima smisla ovu državu učiniti poželjnom za strani kapital.
Rimac je tako odmah u otvaranju susreta krenuo s usporedbama, a ništa ne govori bolje od brojki sličnih nam država. Počevši od Slovačke, koja je svoju automobilsku industrija počela razvijati 2006. da bi već 2016. proizvodila više od milijun auta godišnje. Više od 80 tisuća ljudi u Slovačkoj danas radi na proizvodnji auta tvrtki kao što su Kia, PSA Peugeot i Volkswagen što im je zaradilo i status države s najvećim brojem proizvedenih auta na tisuću stanovnika – njih 198.

Ipak, brojka zaposlenih van uskog proizvodnog procesa raste i do 300 tisuća. No, najvažnije, barem za vladajuće, upravo je činjenica da je automobilska industrija značajno utjecala na rast BDP-a Slovačke zadnjih godina te čini 13% ukupnog bruto domaćeg proizvoda.
Slovački susjedi, Česi, Mati su također poslužili kao primjer, posebno kada je u pitanju porast standarda države i BDP-a po glavi stanovnika te je naveo da “kad bismo samo primijenili isti pristup kao spomenute države, mogli bi vidjeti porast BDP-a i za 5%”.
Premijer Plenković nije tu imao puno riječi osim zahvale na pozivu i Matinom dobrom primjeru drugih sličnih nam država u razvoju, a koje su iskoristile svoju priliku. Srećom, o konkretnoj strategiji privlačenja automobilske industrije znalo se nešto više nakon sastanka i prezentacije.
“Hrvatska je toga vrijedna”
U naknadnom obraćanju medijima premijer Plenković se, između ostaloga, spomenuo i brojki ispisanih na velikom platnu, a koje Rimac Automobile zbilja čine tehnološkom tvrtkom svjetske klase. Činjenica je da iz pogona Svete Nedjelje i Velikog Trgovišća izlazi C_Two, auto s najvećim ubrzanjem na svijetu koji postiže 100 km/h za 1,9 sekundi, ali isto tako i baterije kojima treba samo sat vremena da se napune do punog kapaciteta što električnom vozilu omogućuje prijelaz okvirno 550 kilometara prije sljedećeg punjenja. A sve to pristizat će još i brže u distribuciju nakon što uspostave i linijsku proizvodnju na više lokacija, a čiji se puni razvoj očekuje u naredne tri do četiri godine.

Konačno, ključne brojke su u kapitalu, a bez ikakve ‘vladine’ strategije, Mate i njegov tim privukli su strani kapital svjetskih tvrtki kao što su Hyundai, Kia i Porsche. Ipak, kako simpatično kaže Thomas Schemera, izvršni potpredsjednik odjela za proizvode Hyundai Motor Group: “Croatia is worth it”. Naravno, obojica predstavnika slažu se da Rimac Automobili imaju veliki potencijal, a Lutz Meschke, zamjenik predsjednika i član Izvršnog odbora Porsche AG, ističe da vjeruju u tvrtku i da će ju podupirati koliko god mogu, kako u tradicionalnim znanjima industrije iz koje dolaze, tako i koliko mogu u tehnološkom aspektu koji utječe na razvoj automobila budućnosti.
Kada je riječ o konkretnijim detaljima što je potrebno napraviti, naglasak Meschkea i Rimca, a usmjeren Vladi, stavio se na nove stručne kadrove, odnosno na adekvatno obrazovanje novih talenata koji bi mogli preuzeti razvoj takve industrije u Hrvatskoj.
O “sinergiji suradnje”, i jedinstvenoj prilici da se svi akteri koji su bili prisutni razgovaraju o ovako važnoj temi za razvoj gospodarstva, spomenuo se i Rimac komentirajući kako “pravi rast može doći samo kroz strane investitore: suradnjom, razmjenom iskustva i stručnim vodstvom”.
Može biti dobra strategija, ali stiže li izvršenje?
No kada su okupljeni predstavnici Vlade upitani o nekim konkretnim detaljima kako će privući investitore i koji je plan za dalje, Plenković je samo potvrdio kako “nastoje ostvariti sve one preduvjete da Hrvatska postane poželjna za strane ulagače”, a uglavnom aktiviranjem povezanih resora.
Mate Rimac je pak bio jasan i otvoren kada je u pitanju što nam je trenutni problem, objašnjavajući da ćemo ga riješiti samo aktivnim radom, a ne raspisanom strategijom:
Teško je rad dvije godine i 100 i više slajdova pretočiti u neke kratke zaključke, no što smo prošli ovdje – glavna je poruka da se države natječu na otvorenom tržištu jednako kao i firme. Investitori isto tako uzimaju u obzir poslovnu klimu države u kojoj bi ulagali. No, po mnogo toga, Hrvatska bi zapravo trebala biti primamljiva ulagačima. Problem je što se nikada nije tome dalo dovoljno truda niti se komuniciralo. Kako prije nismo imali investicije, tako će nam sporije dolaziti i prve. To će biti maraton, i realizacija sigurno ne dolazi tek preko noći.
Iako je i Mate naglasio u svom obraćanju kako ljudi u Hrvatskoj još uvijek previše očekuju od države, spominjući se da je on svoje investitore i kupce, kao i neke stručnjake, našao van države, ipak zaključuje da je najbitnija riječ u svakom slučaju: proaktivnost.
Koja god poanta se vama možda iz svega iskristalizirala, sigurno je da Rimac Automobili, kao tvrtka, koja je i u svojim kriznim razdobljima uspjela doći do investicija, neće imati problema s privlačenjem stranog kapitala, no ako govorimo o industriji, i prilika i problem koji tu postoje itekako traže očekivanja od države.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
La Linea
28. 06. 2019. u 6:51 pm
Istinu o Rimcu koju hrvatski mediji ne smiju objaviti možete pročitati ovdje:
https://www.docdroid.net/dJuaxMG/rimac.docx
La Linea
28. 06. 2019. u 7:01 pm
As of October 2018, Rimac and Greyp number 429 full-time employees, or 482 with external collaborators and students.
https://www.rimac-automobili.com/en/press/news/rimac-grows-to-450plus-employees
Stvarne brojke iz službenog izvješća:
Dobit: -22.052.184 kn
Prosječna plaća: 4.637 kn
Broj zaposlenih: 316
https://i.ibb.co/vs7Qjhf/014mjnl.jpg
https://i.ibb.co/5K1Dgd1/02qzjqi.jpg
lazo pešut
28. 06. 2019. u 9:01 pm
Nevjerojatna pamet zrači iz Hrvatskih političara. Oni očekuju da će perjanice svjetske automobilske industrije razvijati Hrvatsku auto industriju kao konkurenciju vlastitim interesima. Prekrasno glupo. Da nije smiješno mogli bi svi početi plakati nad tako ”briljantnom” idejom razvoja hrvatske auto industrije.