Razumjeti gamere, game dev i esport - otkud početi?

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Kad smo postavljali plan za preuzimanje ovog podcasta, pa makar (zasad) na jednu epizodu, znali smo da se nećemo raspravljati oko jedne konkretne teme, kao što inače rade naši glavni hostovi Mia i IBB.

U trideset minuta teško je pokriti mnogo toga kad morate pričati o gamingu općenito, no zato smo se fokusirali na nekoliko tema usko vezanih s gaming svijetom, a koje su dosad kroz, većinom, mainstream medije uglavnom obrađene površno ili senzacionalistički:

  • Video igre su štetne za djecu i mlade te potiču nasilje.
  • Za razliku od drugih IT poslova, razvoj “igrica” nije baš mukotrpan posao.
  • Esport nikad neće dostići brojke klasičnih sportova.

Glavni povod je dakako Reboot Infogamer, koji je u svom 8. izdanju prerastao i neke od najutjecajnijih europskih sajmova. Ove godine još veći prostor, kroz šest dana ugostio je više od 100 tisuća posjetitelja. Osim vodećih svjetskih brendova koji su na Infogameru izlagali, poput Sony PlayStationa, Konamija, Activisiona, Ubisofta, Asusa, Oculusa i mnogih drugih, kao dio Indie Games Festivala na sajmu ove godine svoje projekte izlagalo je na desetke indie developera iz cijelog svijeta.

Naravno bila su tu i Netokraciji poznata imena poput Gamepiresa koji su prošle godine punili naslovnice svojom SCUM uspješnicom, veterana iz Croteama, ali i Phageborn čiji izlazak početkom 2020. isčekujemo s nestrpljenjem. Bilo je tu još mnogo novih i starih imena, ali najboljom regionalnom igrom ove godine okrunjena je slovenska perjanica Mordhau, koja se u samo tjedan dana prodala u preko 500 tisuća primjeraka, a iza koje stoji razvojni studio Triternion.

Ne potiču nasilje, ali potiču vještine

Pa iako je, primjerice Mordhau, igra koja simulira srednjovjekovne viteške borbe s veoma eksplicitnim prikazom posljedica što će se dogoditi ako vas netko presiječe claymoreom, to ne znači da igra kao takva nužno potiče ikakvo slično nasilje u stvarnom svijetu.

Ipak, u medijima se voli isticati drugačije jer je jako primamljivo bilo (i još jest) prenositi sve što Trump izlane, a koji je upravo o posljedicama gaminga govorio prošle godine nakon nekoliko masovnih pucnjava u Americi, i šire. Tada nategnute poveznice s gamingom vjerojatno su Trumpu dale ideju kako bi spin na gaming bio dovoljno dobar odgovor za umiriti javnost – zašto netko odluči ubiti 50 ljudi.

Međutim, istraživanja pokazuju upravo suprotno od tvrdnje da gaming potiče nasilje. Štoviše, čak i istraživanje koje je naručila Bijela kuća nije pokazalo nikakve značajne poveznice da bi se potvrdila ta hipoteza.

S druge strane, kao gameri, Ivan i ja smo doživjeli posve suprotna iskustva od onoga što se o video igrama uglavnom prenosi. Osim što pomažu u vježbanju refleksa, rješavanju problema, strateškom razmišljanju i timskoj komunikaciji, video igre mnogima nude priliku da prožive stvari koje nikada ne bi imali prilike u stvarnome svijetu, jer su igre, za razliku od serija i filmova – interaktivne.

Za sve, naravno, postoji mjera i granica do koje je nešto benigno. Stoga je za djecu i mlade, bez obzira na žanrove igara, važno postaviti te granice što prije, za što je važno i da se roditelji informiraju.

Oko igrica, i esporta, itekako ima posla

Što treba za napraviti jednu igru? Jednu igru u koju se ne ulaže previše ambicija (niti plan) – vjerojatno ne mnogo toga. Jednu igru od koje želite zarađivati novac? Vjerojatno više nego što biste pretpostavili kad bi ciljali i na najviše.

Iako je potvrđeno najveća zabavna industrija na svijetu, na game dev, odnosno razvoj video igara još se gleda s podsmijehom, a ni esport ne zaobilazi stav: “Ma kakvo igranje igrica, što će ti to…”

Da ne duljimo, samo ću vas prije paljenja ove epizode ostaviti s ovom misli: Vama je možda zabavno koristiti Instagram, ali to sigurno ne znači da se developeri i dizajneri jednako zabavljaju dok ga razvijaju. Jednako tako se ni u game devu – ne igraju.

Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?