Prije će Vlada uvesti porez na rad od doma nego zaista privući digitalne nomade i zadržati domoroce!

Prije će Vlada uvesti porez na rad od doma nego zaista privući digitalne nomade i zadržati domoroce!

Jedva čekam da Vlada po uzoru na Deutsche Bank zaključi da je rad od doma luksuz pa - dok digitalnim turistima daje privilegije samo da posjete Jadran - domaćima uvede porez od 5 posto.

“Otkad je HDZ preuzeo Deutsche banku?” pitanje je jednog komentatora u domaćoj Facebook grupi povodom tvrdnji analitičara Deutsche Banke da rad od doma, odnosno na daljinu, treba – oporezivati.

Rad na daljinu je prije samo godinu dana u Hrvatskoj bila rijetkost koju su prakticirali prvenstveno freelanceri u tehnološkoj i kreativnoj industriji, dok je pojam digitalnog nomada bio gotovo nepoznat uz iznimku nekoliko meetupa i Netokracijine rubrike posvećenoj toj temi, kao i osvješćivanja pojedinaca poput Tomislava Pancirova.

Onda je došla 2020. i nismo imali više izbora nego raditi od doma.

Srećom, za razliku od mnogih industrija u digitalnoj industriji to je značilo samo ostati kod kuće i otvoriti laptop. Da, mnogi nisu imali uvjete za rad kod kuće, ali bilo je puno lakše nastaviti raditi bez riskiranja vlastitog zdravlja ili zdravlja svojih bližnjih nego što je to slučaj s radnicima u uslužnoj industriji ili proizvodnim pogonima.

Zapravo, više od 60 posto onih koji su radili od kuće za vrijeme lockdowna je u anketi Moj Posao provedenoj u lipnju izjavilo da žele nastaviti raditi izvan ureda.

Vjerujem da je u tehnološkoj i digitalnoj industriji taj postotak još veći sudeći po brojnim razgovorima koje sam vodio s kolegama – i da većini odgovara da barem dio vremena rade od kuće ili na daljinu.

Odmaknuti se od ureda da se možete koncentrirati na kreativan rad ili pak raditi na moru tijekom ljeta prednost je koja sama po sebi itekako ima smisla.

Još i štedite! Ne morate trošiti na prijevoz i možete kuhati kod kuće!

Zvuči kao luksuz!

Rad od doma nije nešto na što smo se imali vremena pripremiti pa su mnogima ured kuhinjski stolovi i kauč.

Porez od 5% na rad na daljinu nećete ni osjetiti!

Upravo tako dolazimo do zaključka analitičara Deutsche Banke koji su istaknuli kako radom od doma takvi radnici ne doprinose ekonomiji kroz plaćanje u restoranima, plaćanjem javnog prijevoza i sličnog, pri čemu strateg Luke Templeman zaključuje kako “godinama trebamo porez na radnike na daljinu. COVID je samo pokazao koliko je to očito!”.

Naravno, Deutsche Bank ignorira da to što rade od doma, ne znači da radnici na daljinu prestaju biti potrošači. Primjerice, mnogi su i prije naručivali gablec odnosno marendu u ured, a sad ga naručuju – kod kuće.

Iz Deutsche Banke opravdavaju uvođenje takvog poreza kao izraz solidarnosti i način da se stvore fondovi za milijune radnika koji će ostati bez posla. Za Njemačku takav prijedlog još možda ima smisla s obzirom na to da se radi o zemlji koja dugoročno gleda na zaštitu svojih strateških interesa, poput zaštite strateških njemačkih tvrtki od preuzimanja u doba pandemije.

Bojim se samo što će se dogoditi kad netko u Vladi pročita o prijedlogu Deutsche Banke i nastavno na munjevitu reakciju povodom digitalnih nomada, predloži “solidarnost” i domaćim digitalcima – i porez!

Dapače, Vlada bi teoretski mogla uvesti takav porez – sve što je sprečava je potpuno nerazumijevanje ekonomije, digitalne industrije i želja za olakšavanjem rada poslodavcima, zaposlenicima i freelancerima.

Uvjeti za digitalne turiste

Nedavni prijedlog Zakona o strancima pokazuje koliko Vlada apsolutno ne razumije kako se pozicionirati poput Estonije koja nije uvela nomadsku vizu olako, već kao dio dugogodišnje strategije pretvaranja te zemlje u platformu za digitalne tvrtke kojom se privlači talent i kapital.

U prijedlogu Zakona o strancima digitalni nomad je definiran kao:

Državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske.

Ukratko: Dođi raditi iz Hrvatske gdje imamo divno more i potroši malo više para u restoranu, ali nemoj ni slučajno dijeliti svoje znanje ili iskustvo kroz suradnju s hrvatskim tvrtkama i startupima kojima godinama nedostaju talenti u području marketinga, dizajna i razvoja digitalnih proizvoda!

Ali Ivane, reći će iz Vlade, slične uvjete ima Estonija.

Uz e-Residency nećete postati državljani Estonije niti njezini porezni obveznici, ali ćete dobiti druge bitne mogućnosti koje ima i građanin Estonije, kao što je otvaranje bankovnih računa i registracija poduzeća.

Da, kao što za razliku od Hrvatske ima i puno povoljnije uvjete za otvaranje tvrtke kroz e-Residency program što potiče trajno vezivanje svog poslovanja uz Estoniju umjesto hrvatskog modela koji prvenstveno potiče isključivo privremeni boravak turista koji slučajno rade na laptopu.

Koga briga za dugoročni razvoj (digitalne) ekonomije, dok imamo noćenja

Zašto ne bismo potaknuli strane digitalce da u vrijeme kad im tvrtke omogućavaju da rade od bilo gdje – da se presele u Hrvatsku, ali istovremeno i dio svog vremena ili znanja ulože u naše gospodarstvo? Ne bi li ih to više povezalo s hrvatskom kulturom, ljudima, industrijom, zajednicom i potaknulo da ne budu nomadi koji će sljedeće godine samo otići u Singapur, nego ostati u Istri, Dalmaciji, Slavoniji…?

Zato što Vlada želi turiste.

Vjerujem da rad od doma kao i digitalno nomadstvo su zaista način rada koji nije samo trend, ali moram se složiti s Liderovim urednikom Miodragom Šajatovićem koji povodom sporosti Vlade u podršci razvoju domaće autoindustrije piše:

Na kraju treba biti pošten pa priznati da aktualna Vlada ipak ima snage i volje protežirati jedan sektor – zakonodavstvo za pomodarsko privlačenje tzv. digitalnih nomada preko noći je prilagođeno. Što će nama autoindustrija, imamo mi turizam.

Digitalno nomadstvo nije privremeni trend, zbog čega smo prvi meetup na tu temu radili još prije 2 godine, ali za Vladu je lagana mjera kojom dobivaju ono što znaju – turiste – dok istovremeno ne rješavaju probleme koji bi trajno olakšali rad digitalcima koji žele raditi u Hrvatskoj, bilo da su Hrvati ili stranci!

Ako u najboljem slučaju Vlada zaista maksimalno olakša rad digitalnih nomada, postavlja se pitanje odnosa prema vlastitim građanima: poduzetnicima i freelancerima.

Zamislite da Vlada olakša poslovanje iz Hrvatske što bi potaknulo ne samo digitalne nomade koji su odlučili posjetiti zemlju da u njoj ostanu, već bi podržala domaće freelancere i poduzetnike i potaknula gospodarstvo.

Nakon ovakve 2020. vjerujem u nemoguće, ali ne vjerujem da Vlada planira olakšati poslovanje kako već postojećih hrvatskih digitalnih tvrtki, tako i digitalnih nomada koji bi možda, potencijalno htjeli ostati.

Upravo suprotno.

Tko može platiti luksuz rada od doma?

U prošloj kolumni sam se pitao hoće li Vlada zaista dati bolje uvjete poslovanja strancima nego domaćim digitalcima, ali sad je očito da nitko, niti strani digitalni nomadi niti hrvatski digitalci i tehnološke tvrtke – neće dobiti dobre uvjete poslovanja.

Vlada će ih samo “regulirati”, kao što bi se mogla sjetiti ne olakšati rad od doma, nego ga… regulirati. Hoće li u takvim uvjetima digitalni nomadi poželjeti uložiti u hrvatsko gospodarstvo, postati državljani da ih se oporezuje, jer rade od doma?

Naravno da ne! Doći će sezonski i pobjeći glavom bez obzira dok im tvrtka posluje iz Estonije.

Na žalost, za razliku od digitalnih nomada koji će nakratko posjetiti hrvatsku za vrijeme turističke sezone dok im tvrtka posluje iz Estonije, hrvatski freelanceri i radnici neće imati luksuz… normalnog poslovanja koji uživaju digitalni turisti.

Ne, luksuz će nam još ispasti to što u ova pandemična vremena možemo koliko toliko normalno raditi od doma. Vlada, umjesto razmišljanja kako dugoročno dovesti strana ulaganja, stručnjake i studente te zadržati digitalne domoroce, u sve goroj situaciji ima vremena isključivo za – reguliranje nomada, a ne bi me čudilo, ni oporezivanje digitalaca.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Leon

    Leon

    21. 11. 2020. u 10:52 pm Odgovori

    Digitalni nomadi su upitni za buducnost cijena jer postoji vjerojatnost da ce cijena proizvoda i usluga skociti ukoliko ih dode veliki broj. To nisu turisti koji ce ostati par tjedana nego cijelu godinu, tako da bih ja svakog digitalnog nomada racunao kao dolazak 20-30 turista u smislu rasta cijena proizvoda/nekretnina. Ali svakako ako su vec tu, treba iskoristiti njihovo znanje i utjecaj na sirenje i jacanje hrvatske IT industrije.

    Sto se tice ovog poreza – nemam rijeci. Ni ja se ne bih iznenadio da se kod nas tako nesto uvede.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Slavimo 15 godina Netokracije u 200. epizodi Netokracija Podcasta

Prošlo je 15 godina otkad smo pokrenuli mali blog koji je postao vodeći hrvatski tehnološki medij... koji su nam bili najdraži trenuci? U ovoj epizodi ispitujemo svakog člana Netokracije koji im je najveći top i flop prvih 15 godina!

Tvrtke i poslovanje

SaaStanak 2024: “Prodaja softvera temelji se na dvije strategije: boli i strahu”

Je li 1000 dolara za lead previše, hoće li nam klijenti oprostiti bugove zbog brzine...? Donosimo vam dvije priče koje otkrivaju tajne i strategije ključne za uspjeh u SaaS industriji.

Startupi

Upoznajte 20 odabranih timova ZICER-ovih akceleratorskih programa

Vodeći hrvatski startup hub ZICER predstavio je timove devetog ciklusa akceleracijskog programa Startup Factory, drugu generaciju Global Growth programa i timove sasvim novog Tech Transfer akceleratora.

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje dugogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...