Prije će Vlada uvesti porez na rad od doma nego zaista privući digitalne nomade i zadržati domoroce!

Prije će Vlada uvesti porez na rad od doma nego zaista privući digitalne nomade i zadržati domoroce!

Jedva čekam da Vlada po uzoru na Deutsche Bank zaključi da je rad od doma luksuz pa - dok digitalnim turistima daje privilegije samo da posjete Jadran - domaćima uvede porez od 5 posto.

“Otkad je HDZ preuzeo Deutsche banku?” pitanje je jednog komentatora u domaćoj Facebook grupi povodom tvrdnji analitičara Deutsche Banke da rad od doma, odnosno na daljinu, treba – oporezivati.

Rad na daljinu je prije samo godinu dana u Hrvatskoj bila rijetkost koju su prakticirali prvenstveno freelanceri u tehnološkoj i kreativnoj industriji, dok je pojam digitalnog nomada bio gotovo nepoznat uz iznimku nekoliko meetupa i Netokracijine rubrike posvećenoj toj temi, kao i osvješćivanja pojedinaca poput Tomislava Pancirova.

Onda je došla 2020. i nismo imali više izbora nego raditi od doma.

Srećom, za razliku od mnogih industrija u digitalnoj industriji to je značilo samo ostati kod kuće i otvoriti laptop. Da, mnogi nisu imali uvjete za rad kod kuće, ali bilo je puno lakše nastaviti raditi bez riskiranja vlastitog zdravlja ili zdravlja svojih bližnjih nego što je to slučaj s radnicima u uslužnoj industriji ili proizvodnim pogonima.

Zapravo, više od 60 posto onih koji su radili od kuće za vrijeme lockdowna je u anketi Moj Posao provedenoj u lipnju izjavilo da žele nastaviti raditi izvan ureda.

Vjerujem da je u tehnološkoj i digitalnoj industriji taj postotak još veći sudeći po brojnim razgovorima koje sam vodio s kolegama – i da većini odgovara da barem dio vremena rade od kuće ili na daljinu.

Odmaknuti se od ureda da se možete koncentrirati na kreativan rad ili pak raditi na moru tijekom ljeta prednost je koja sama po sebi itekako ima smisla.

Još i štedite! Ne morate trošiti na prijevoz i možete kuhati kod kuće!

Zvuči kao luksuz!

Rad od doma nije nešto na što smo se imali vremena pripremiti pa su mnogima ured kuhinjski stolovi i kauč.

Porez od 5% na rad na daljinu nećete ni osjetiti!

Upravo tako dolazimo do zaključka analitičara Deutsche Banke koji su istaknuli kako radom od doma takvi radnici ne doprinose ekonomiji kroz plaćanje u restoranima, plaćanjem javnog prijevoza i sličnog, pri čemu strateg Luke Templeman zaključuje kako “godinama trebamo porez na radnike na daljinu. COVID je samo pokazao koliko je to očito!”.

Naravno, Deutsche Bank ignorira da to što rade od doma, ne znači da radnici na daljinu prestaju biti potrošači. Primjerice, mnogi su i prije naručivali gablec odnosno marendu u ured, a sad ga naručuju – kod kuće.

Iz Deutsche Banke opravdavaju uvođenje takvog poreza kao izraz solidarnosti i način da se stvore fondovi za milijune radnika koji će ostati bez posla. Za Njemačku takav prijedlog još možda ima smisla s obzirom na to da se radi o zemlji koja dugoročno gleda na zaštitu svojih strateških interesa, poput zaštite strateških njemačkih tvrtki od preuzimanja u doba pandemije.

Bojim se samo što će se dogoditi kad netko u Vladi pročita o prijedlogu Deutsche Banke i nastavno na munjevitu reakciju povodom digitalnih nomada, predloži “solidarnost” i domaćim digitalcima – i porez!

Dapače, Vlada bi teoretski mogla uvesti takav porez – sve što je sprečava je potpuno nerazumijevanje ekonomije, digitalne industrije i želja za olakšavanjem rada poslodavcima, zaposlenicima i freelancerima.

Uvjeti za digitalne turiste

Nedavni prijedlog Zakona o strancima pokazuje koliko Vlada apsolutno ne razumije kako se pozicionirati poput Estonije koja nije uvela nomadsku vizu olako, već kao dio dugogodišnje strategije pretvaranja te zemlje u platformu za digitalne tvrtke kojom se privlači talent i kapital.

U prijedlogu Zakona o strancima digitalni nomad je definiran kao:

Državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske.

Ukratko: Dođi raditi iz Hrvatske gdje imamo divno more i potroši malo više para u restoranu, ali nemoj ni slučajno dijeliti svoje znanje ili iskustvo kroz suradnju s hrvatskim tvrtkama i startupima kojima godinama nedostaju talenti u području marketinga, dizajna i razvoja digitalnih proizvoda!

Ali Ivane, reći će iz Vlade, slične uvjete ima Estonija.

Uz e-Residency nećete postati državljani Estonije niti njezini porezni obveznici, ali ćete dobiti druge bitne mogućnosti koje ima i građanin Estonije, kao što je otvaranje bankovnih računa i registracija poduzeća.

Da, kao što za razliku od Hrvatske ima i puno povoljnije uvjete za otvaranje tvrtke kroz e-Residency program što potiče trajno vezivanje svog poslovanja uz Estoniju umjesto hrvatskog modela koji prvenstveno potiče isključivo privremeni boravak turista koji slučajno rade na laptopu.

Koga briga za dugoročni razvoj (digitalne) ekonomije, dok imamo noćenja

Zašto ne bismo potaknuli strane digitalce da u vrijeme kad im tvrtke omogućavaju da rade od bilo gdje – da se presele u Hrvatsku, ali istovremeno i dio svog vremena ili znanja ulože u naše gospodarstvo? Ne bi li ih to više povezalo s hrvatskom kulturom, ljudima, industrijom, zajednicom i potaknulo da ne budu nomadi koji će sljedeće godine samo otići u Singapur, nego ostati u Istri, Dalmaciji, Slavoniji…?

Zato što Vlada želi turiste.

Vjerujem da rad od doma kao i digitalno nomadstvo su zaista način rada koji nije samo trend, ali moram se složiti s Liderovim urednikom Miodragom Šajatovićem koji povodom sporosti Vlade u podršci razvoju domaće autoindustrije piše:

Na kraju treba biti pošten pa priznati da aktualna Vlada ipak ima snage i volje protežirati jedan sektor – zakonodavstvo za pomodarsko privlačenje tzv. digitalnih nomada preko noći je prilagođeno. Što će nama autoindustrija, imamo mi turizam.

Digitalno nomadstvo nije privremeni trend, zbog čega smo prvi meetup na tu temu radili još prije 2 godine, ali za Vladu je lagana mjera kojom dobivaju ono što znaju – turiste – dok istovremeno ne rješavaju probleme koji bi trajno olakšali rad digitalcima koji žele raditi u Hrvatskoj, bilo da su Hrvati ili stranci!

Ako u najboljem slučaju Vlada zaista maksimalno olakša rad digitalnih nomada, postavlja se pitanje odnosa prema vlastitim građanima: poduzetnicima i freelancerima.

Zamislite da Vlada olakša poslovanje iz Hrvatske što bi potaknulo ne samo digitalne nomade koji su odlučili posjetiti zemlju da u njoj ostanu, već bi podržala domaće freelancere i poduzetnike i potaknula gospodarstvo.

Nakon ovakve 2020. vjerujem u nemoguće, ali ne vjerujem da Vlada planira olakšati poslovanje kako već postojećih hrvatskih digitalnih tvrtki, tako i digitalnih nomada koji bi možda, potencijalno htjeli ostati.

Upravo suprotno.

Tko može platiti luksuz rada od doma?

U prošloj kolumni sam se pitao hoće li Vlada zaista dati bolje uvjete poslovanja strancima nego domaćim digitalcima, ali sad je očito da nitko, niti strani digitalni nomadi niti hrvatski digitalci i tehnološke tvrtke – neće dobiti dobre uvjete poslovanja.

Vlada će ih samo “regulirati”, kao što bi se mogla sjetiti ne olakšati rad od doma, nego ga… regulirati. Hoće li u takvim uvjetima digitalni nomadi poželjeti uložiti u hrvatsko gospodarstvo, postati državljani da ih se oporezuje, jer rade od doma?

Naravno da ne! Doći će sezonski i pobjeći glavom bez obzira dok im tvrtka posluje iz Estonije.

Na žalost, za razliku od digitalnih nomada koji će nakratko posjetiti hrvatsku za vrijeme turističke sezone dok im tvrtka posluje iz Estonije, hrvatski freelanceri i radnici neće imati luksuz… normalnog poslovanja koji uživaju digitalni turisti.

Ne, luksuz će nam još ispasti to što u ova pandemična vremena možemo koliko toliko normalno raditi od doma. Vlada, umjesto razmišljanja kako dugoročno dovesti strana ulaganja, stručnjake i studente te zadržati digitalne domoroce, u sve goroj situaciji ima vremena isključivo za – reguliranje nomada, a ne bi me čudilo, ni oporezivanje digitalaca.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Leon

    Leon

    21. 11. 2020. u 10:52 pm Odgovori

    Digitalni nomadi su upitni za buducnost cijena jer postoji vjerojatnost da ce cijena proizvoda i usluga skociti ukoliko ih dode veliki broj. To nisu turisti koji ce ostati par tjedana nego cijelu godinu, tako da bih ja svakog digitalnog nomada racunao kao dolazak 20-30 turista u smislu rasta cijena proizvoda/nekretnina. Ali svakako ako su vec tu, treba iskoristiti njihovo znanje i utjecaj na sirenje i jacanje hrvatske IT industrije.

    Sto se tice ovog poreza – nemam rijeci. Ni ja se ne bih iznenadio da se kod nas tako nesto uvede.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.