Prije će Vlada uvesti porez na rad od doma nego zaista privući digitalne nomade i zadržati domoroce!

Prije će Vlada uvesti porez na rad od doma nego zaista privući digitalne nomade i zadržati domoroce!

Jedva čekam da Vlada po uzoru na Deutsche Bank zaključi da je rad od doma luksuz pa - dok digitalnim turistima daje privilegije samo da posjete Jadran - domaćima uvede porez od 5 posto.

“Otkad je HDZ preuzeo Deutsche banku?” pitanje je jednog komentatora u domaćoj Facebook grupi povodom tvrdnji analitičara Deutsche Banke da rad od doma, odnosno na daljinu, treba – oporezivati.

Rad na daljinu je prije samo godinu dana u Hrvatskoj bila rijetkost koju su prakticirali prvenstveno freelanceri u tehnološkoj i kreativnoj industriji, dok je pojam digitalnog nomada bio gotovo nepoznat uz iznimku nekoliko meetupa i Netokracijine rubrike posvećenoj toj temi, kao i osvješćivanja pojedinaca poput Tomislava Pancirova.

Onda je došla 2020. i nismo imali više izbora nego raditi od doma.

Srećom, za razliku od mnogih industrija u digitalnoj industriji to je značilo samo ostati kod kuće i otvoriti laptop. Da, mnogi nisu imali uvjete za rad kod kuće, ali bilo je puno lakše nastaviti raditi bez riskiranja vlastitog zdravlja ili zdravlja svojih bližnjih nego što je to slučaj s radnicima u uslužnoj industriji ili proizvodnim pogonima.

Zapravo, više od 60 posto onih koji su radili od kuće za vrijeme lockdowna je u anketi Moj Posao provedenoj u lipnju izjavilo da žele nastaviti raditi izvan ureda.

Vjerujem da je u tehnološkoj i digitalnoj industriji taj postotak još veći sudeći po brojnim razgovorima koje sam vodio s kolegama – i da većini odgovara da barem dio vremena rade od kuće ili na daljinu.

Odmaknuti se od ureda da se možete koncentrirati na kreativan rad ili pak raditi na moru tijekom ljeta prednost je koja sama po sebi itekako ima smisla.

Još i štedite! Ne morate trošiti na prijevoz i možete kuhati kod kuće!

Zvuči kao luksuz!

Rad od doma nije nešto na što smo se imali vremena pripremiti pa su mnogima ured kuhinjski stolovi i kauč.

Porez od 5% na rad na daljinu nećete ni osjetiti!

Upravo tako dolazimo do zaključka analitičara Deutsche Banke koji su istaknuli kako radom od doma takvi radnici ne doprinose ekonomiji kroz plaćanje u restoranima, plaćanjem javnog prijevoza i sličnog, pri čemu strateg Luke Templeman zaključuje kako “godinama trebamo porez na radnike na daljinu. COVID je samo pokazao koliko je to očito!”.

Naravno, Deutsche Bank ignorira da to što rade od doma, ne znači da radnici na daljinu prestaju biti potrošači. Primjerice, mnogi su i prije naručivali gablec odnosno marendu u ured, a sad ga naručuju – kod kuće.

Iz Deutsche Banke opravdavaju uvođenje takvog poreza kao izraz solidarnosti i način da se stvore fondovi za milijune radnika koji će ostati bez posla. Za Njemačku takav prijedlog još možda ima smisla s obzirom na to da se radi o zemlji koja dugoročno gleda na zaštitu svojih strateških interesa, poput zaštite strateških njemačkih tvrtki od preuzimanja u doba pandemije.

Bojim se samo što će se dogoditi kad netko u Vladi pročita o prijedlogu Deutsche Banke i nastavno na munjevitu reakciju povodom digitalnih nomada, predloži “solidarnost” i domaćim digitalcima – i porez!

Dapače, Vlada bi teoretski mogla uvesti takav porez – sve što je sprečava je potpuno nerazumijevanje ekonomije, digitalne industrije i želja za olakšavanjem rada poslodavcima, zaposlenicima i freelancerima.

Uvjeti za digitalne turiste

Nedavni prijedlog Zakona o strancima pokazuje koliko Vlada apsolutno ne razumije kako se pozicionirati poput Estonije koja nije uvela nomadsku vizu olako, već kao dio dugogodišnje strategije pretvaranja te zemlje u platformu za digitalne tvrtke kojom se privlači talent i kapital.

U prijedlogu Zakona o strancima digitalni nomad je definiran kao:

Državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske.

Ukratko: Dođi raditi iz Hrvatske gdje imamo divno more i potroši malo više para u restoranu, ali nemoj ni slučajno dijeliti svoje znanje ili iskustvo kroz suradnju s hrvatskim tvrtkama i startupima kojima godinama nedostaju talenti u području marketinga, dizajna i razvoja digitalnih proizvoda!

Ali Ivane, reći će iz Vlade, slične uvjete ima Estonija.

Uz e-Residency nećete postati državljani Estonije niti njezini porezni obveznici, ali ćete dobiti druge bitne mogućnosti koje ima i građanin Estonije, kao što je otvaranje bankovnih računa i registracija poduzeća.

Da, kao što za razliku od Hrvatske ima i puno povoljnije uvjete za otvaranje tvrtke kroz e-Residency program što potiče trajno vezivanje svog poslovanja uz Estoniju umjesto hrvatskog modela koji prvenstveno potiče isključivo privremeni boravak turista koji slučajno rade na laptopu.

Koga briga za dugoročni razvoj (digitalne) ekonomije, dok imamo noćenja

Zašto ne bismo potaknuli strane digitalce da u vrijeme kad im tvrtke omogućavaju da rade od bilo gdje – da se presele u Hrvatsku, ali istovremeno i dio svog vremena ili znanja ulože u naše gospodarstvo? Ne bi li ih to više povezalo s hrvatskom kulturom, ljudima, industrijom, zajednicom i potaknulo da ne budu nomadi koji će sljedeće godine samo otići u Singapur, nego ostati u Istri, Dalmaciji, Slavoniji…?

Zato što Vlada želi turiste.

Vjerujem da rad od doma kao i digitalno nomadstvo su zaista način rada koji nije samo trend, ali moram se složiti s Liderovim urednikom Miodragom Šajatovićem koji povodom sporosti Vlade u podršci razvoju domaće autoindustrije piše:

Na kraju treba biti pošten pa priznati da aktualna Vlada ipak ima snage i volje protežirati jedan sektor – zakonodavstvo za pomodarsko privlačenje tzv. digitalnih nomada preko noći je prilagođeno. Što će nama autoindustrija, imamo mi turizam.

Digitalno nomadstvo nije privremeni trend, zbog čega smo prvi meetup na tu temu radili još prije 2 godine, ali za Vladu je lagana mjera kojom dobivaju ono što znaju – turiste – dok istovremeno ne rješavaju probleme koji bi trajno olakšali rad digitalcima koji žele raditi u Hrvatskoj, bilo da su Hrvati ili stranci!

Ako u najboljem slučaju Vlada zaista maksimalno olakša rad digitalnih nomada, postavlja se pitanje odnosa prema vlastitim građanima: poduzetnicima i freelancerima.

Zamislite da Vlada olakša poslovanje iz Hrvatske što bi potaknulo ne samo digitalne nomade koji su odlučili posjetiti zemlju da u njoj ostanu, već bi podržala domaće freelancere i poduzetnike i potaknula gospodarstvo.

Nakon ovakve 2020. vjerujem u nemoguće, ali ne vjerujem da Vlada planira olakšati poslovanje kako već postojećih hrvatskih digitalnih tvrtki, tako i digitalnih nomada koji bi možda, potencijalno htjeli ostati.

Upravo suprotno.

Tko može platiti luksuz rada od doma?

U prošloj kolumni sam se pitao hoće li Vlada zaista dati bolje uvjete poslovanja strancima nego domaćim digitalcima, ali sad je očito da nitko, niti strani digitalni nomadi niti hrvatski digitalci i tehnološke tvrtke – neće dobiti dobre uvjete poslovanja.

Vlada će ih samo “regulirati”, kao što bi se mogla sjetiti ne olakšati rad od doma, nego ga… regulirati. Hoće li u takvim uvjetima digitalni nomadi poželjeti uložiti u hrvatsko gospodarstvo, postati državljani da ih se oporezuje, jer rade od doma?

Naravno da ne! Doći će sezonski i pobjeći glavom bez obzira dok im tvrtka posluje iz Estonije.

Na žalost, za razliku od digitalnih nomada koji će nakratko posjetiti hrvatsku za vrijeme turističke sezone dok im tvrtka posluje iz Estonije, hrvatski freelanceri i radnici neće imati luksuz… normalnog poslovanja koji uživaju digitalni turisti.

Ne, luksuz će nam još ispasti to što u ova pandemična vremena možemo koliko toliko normalno raditi od doma. Vlada, umjesto razmišljanja kako dugoročno dovesti strana ulaganja, stručnjake i studente te zadržati digitalne domoroce, u sve goroj situaciji ima vremena isključivo za – reguliranje nomada, a ne bi me čudilo, ni oporezivanje digitalaca.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Leon

    Leon

    21. 11. 2020. u 10:52 pm Odgovori

    Digitalni nomadi su upitni za buducnost cijena jer postoji vjerojatnost da ce cijena proizvoda i usluga skociti ukoliko ih dode veliki broj. To nisu turisti koji ce ostati par tjedana nego cijelu godinu, tako da bih ja svakog digitalnog nomada racunao kao dolazak 20-30 turista u smislu rasta cijena proizvoda/nekretnina. Ali svakako ako su vec tu, treba iskoristiti njihovo znanje i utjecaj na sirenje i jacanje hrvatske IT industrije.

    Sto se tice ovog poreza – nemam rijeci. Ni ja se ne bih iznenadio da se kod nas tako nesto uvede.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.