Puna kuća digitalnog nomadstva: Prvi Digitalni Nomadi otkrili što su mitovi, a što istina o radu na daljinu

Idealiziranje digitalnog nomadstva otišlo je tako daleko, do egzotičnih plaža i tropskih krajeva, da se mnogi ni ne usude pomisliti kako bi upravo oni mogli započeti svoj radni tjedan van ureda tvrtke, bez obzira bilo to iz co-working prostora u Osijeku, stana na Vrbanima ili vikendice na Pašmanu. Na prvom Digitalni Nomadi Meetupu otkrivamo kako je moguće postati i ostati digitalni nomad u kontekstu hrvatske digitalne ekonomije.

Foto: Luka Travaš

S obzirom na broj prijavljenih sudionika, dan prije prvog meetupa Digitalni Nomadi, učinilo nam se kako su teme rada na daleko i digitalnog nomadstva dosta popularne. Početak susreta 27. veljače u HUB385, pokazao je da je interes i veći nego se isprva činilo, jer se unatoč niskim temperaturama, dvorana napunila u rekordnom roku.

Više od 100 stručnjaka, već uhodanih digitalnih nomada i onih koji bi htjeli krenuti njihovim stopama, okupili su se da saznaju koje su (ne)mogućnosti hrvatskog digitalnog nomada u radu na daljinu.

Kroz proteklih nekoliko godina, Netokracija je u suradnji s kolegama iz Vipneta otkrivala priče o hrvatskim i regionalnim digitalnim nomadima, pa je Tomislav Pancirov, danas nezavisni marketinški strateg, također istaknuo kako su mu naše priče i kolumnisti prvi uspjeli otvoriti oči da krene nomadskim putem. Nakon dobrih temelja, mislimo da je sada došlo pravo vrijeme da počnemo i stvarati zajednicu oko te (očito mnogima) relevantne teme, a tako smo i došli do ideje za susret digitalnih nomada.

U suradnji s Vipnetom, Netokracija je organizirala dva panela – od kojih se prvi, odnosio na temu otkrivanja stvarne situacije rada na ‘daljinu’, a drugi na uspješna iskustva hrvatskih digitalnih nomada.

Foto: Luka Travaš
Ivan Skender, glavni direktor digitalne transformacije iz Vipneta, u uvodu je poručio kako digitalni nomadi “unose nove vidike na ono što mi imamo interno”.

Na prvom panelu imali smo priliku čuti upravo Tomislava Pancirova, marketinškog stratega koji je i sam na Netokraciji pisao o tome zašto je postao digitalni nomad; Berislava Grgičaka, digitalnog nomada i glavnog trenera za Netokracijinu SmartNinja školu programiranja; Luku Kladarića, samoprozvanog kaos menadžera i promotora rada na daljinu te osnivača tvrtke Sekura Collectivea; Ivana Kovačevića, direktora digitalnog odjela Bruketa&Žinić&Greya, gdje su nedavno redizajnirali platformu People Finder za povezivanje zaposlenika Grey grupe, te Mariju Sivački, voditeljicu digitalnog korisničkog iskustva u Vipnetu koja radi na novoj MojVip 2.0 aplikaciji u remote suradnji s Infinumom.

Drugi panel, u nešto opuštenijoj atmosferi – što se prije bližio kraj panelima i početak druženja uz pivu – obilježio je svojevrsni ‘digitalni domar’ i jednom davno nomad, Luka Sučić, izvršni direktor u vodećem zagrebačkom coworkingu Hub385, uz njega digitalni nomad, dizajner i stand-up komičar Tomislav Kozačinski te Kristijan Iličić, travel nomad s preko 200 tisuća Facebook fanova.

…tko je digitalni nomad u hrvatskoj digitalnoj ekonomiji?

Idealna slika digitalnog nomada prikazuje ‘ured’ na plažama Balija – ili Murtera. On ili ona isporučuju svoju zadnju verziju projekta dok na ležaljci piju kokosovu vodu, love solidnu internetsku mrežu, a pogledom – i druge prilike.

Iako bismo voljeli da je stvarnost digitalnog nomada kao s neke stock fotografije, digitalno nomadstvo, pogotovo u Hrvatskoj, daleko je od toga. To nužno ne znači da kao takvo ne postoji ili je manje uspješno, ali ga je važno definirati u kontekstu hrvatske digitalne ekonomije.

Mnogo toga kod nas ne funkcionira prema receptu zapadnog tržišta. Netokracijin osnivač, Ivan Brezak Brkan, u uvodnom dijelu istaknuo je razlike u definicijama i na primjeru pojma startupa:

Ako gledamo na startupe kao što postoje u Silicijskoj dolini, startup se odnosi na početnu fazu razvoja poslovanja tvrtke dok se kod nas startup odnosi na bilo koju mladu tvrtku koja se bavi novim tehnologijama i lovi neku investiciju, jer bez investicije ne možeš ništa.

Foto: Luka Travaš
Ivan Brezak Brkan: “Startup u Hrvatskoj ne mora biti isto što je u svijetu, ista je situacija i s digitalnim nomadima.”

Iako se možemo igrati s terminima – ‘Silicijska dolina Mediterana‘, takav scenarij nije nužno izvediv ni poželjan za hrvatsku scenu, naglašava Ivan. Slično tako ni poimanje idealiziranog životnog stila digitalnog nomada nije najbolji način da opišemo što se zbilja događa s radom na daljinu općenito, ali i konkretno u Hrvatskoj.

Digitalno nomadstvo: Raditi ono što voliš i od kud te volja

Kozačinski i Sučić slažu se oko opisa digitalnog nomada kao slobodnjaka kojemu nije bitno od kuda radi, a Ivan Kovačević koji je prošao u karijeri dvije velike korporacije, prisjeća se dana kada su se ti slobodnjaci zvali i vanjski konzultanti. Bez obzira na nazive koje koristimo, nomadstvo je uvijek vezano uz neku ideju suradnje na daljinu, što potvrđuje i Luka Sučić svojom definicijom digitalnog nomada:

Nije usidren na jednom mjestu i nije vezan radnim vremenom od devet do pet. U svakom slučaju, nije mu bitno odakle radi.

Foto: Luka Travaš

Za neke digitalne nomade koji su se okupili na panelima, rad na daljinu počeo je još od ranih dana. Travel nomad Kristijan Iličić navodi da se nomad u njemu budio s prvim višetjednim putovanjima s bratom, no za Tomislava Kozačinskog nomadstvo je počelo kao jedna vrsta revolta:

Moje nomadstvo je počelo s frustracijom. Bio je petak, sve smo riješili do 2, svi kolege super raspoloženja, projekt gotov – i ja sam si tada mislio ‘pa zašto ne bi išli doma‘, što sam i predložio na kraju. Direktorica je na to rekla ‘…plaćamo te da stojiš do pet, ostat ćeš do pet’. I ostao sam, skrolao sam po fejsu do 5, a u ponedjeljak sam došao jednako sretan na posao, ovaj put s otkaznim pismom.

Sretan je bio i Berislav Grgičak kada je prešao u nomadstvo jer je napokon počeo raditi ono što ga najviše ispunjava – istraživati:

Počeo sam kao slobodnjak jer želim raditi ono što volim, a volim testirati nove stvari, što je u ‘standardnim’ tvrtkama uvijek bilo malo teže izvedivo.

Za Luku Kladarića put do nomadske karijere bio je manje teatralan nego onaj Tomislava Kozačinskog, ali jednako spontan. Srećom njemu su poslodavci iz Britanije tada rekli: ‘ne vidimo razliku u tvojoj isporuci, slobodno si ti radi od doma‘.

Primjeri ovih, danas uspješnih digitalnih nomada, koji imaju godine iskustva rada na daljinu, dobra su referenca o tome kako je prvi korak naizgled vrlo lagan, no ono što mu prethodi itekako određuje uspješnost prijelaza i napredak koji će uslijediti, ili neće.

“Više radim, ali manje se umaram”

Foto: Luka Travaš

Jednako brzo kao što su se sudionici oba panela složili što bi za njih značilo biti digitalni nomad, brzo su iz svog iskustva potvrdili i činjenicu da je za takav pothvat potreban određeni background. Tomislav Pancirov koji je otišao u slobodnjačke vode nakon nekoliko godina agencijskog iskustva, to također objašnjava:

Ne trebaš napraviti neku ogromnu aplikaciju ili izvanredan projekt, važno je da ostanete dosljedni sebi i onom što znate. Ne trebate raditi cijeli spektar usluga, ali barem u svom području morate biti odlični.

Kristijan Iličić koji je još davnih dana prodao svoj ‘croportal’ izdavačkoj kući za koju je potom i počeo raditi, pa i došao do pozicije direktora digitalnog razvoja, navodi kako mu je taj prijelaz u nomadstvo, iznimno olakšalo 10 godina iskustva u srodnoj industriji kao i kontakti koje je ostvario kroz taj period.

Iako se ovo mogu učiniti kao izvanredni primjeri, oni su potvrda da postoje osnove koje predodređuju onaj prvi korak svakog digitalnog nomada – a to su:

  • specifičan set znanja i vještina koje možete prodati i
  • kontakt lista koja će vas dovesti do potencijalnih kupaca.

Poslovi uglavnom stižu ovisno o tome kako se i vi prilagodite tržištu. Primjerice, Tomislav Pancirov se pola godine prije odlaska u digitalno nomadstvo posvetio osobnom brandingu oko kojeg je i danas iznimno angažiran:

Danas više radim, ali manje se umaram. U tjedan dana, osim svih projekata, radim i na sadržaju za svoj blog, pripremam YouTube videa, podcast i edukacije.

Dok Berislav ističe da većinu poslova trenutno dobiva preko freelance platformi, uglavnom od stranih klijenata, ali dio posla dolazi od dobrih preporuka i networkinga.

“Organizacija je poanta u svakom pogledu, bez obzira da li netko piše na tvrtkinoj ili privatnoj tastaturi.”

Ne možemo očekivati da će sve ići kako treba te se potrebno u mnogim situacijama prilagoditi, objasnio je Pancirov komentirajući kako su ga često, unatoč ideji rada na daljinu, sastanci sputavali i više nego prije:

Sastanci su postali zapravo neko ograničenje koje je na kraju ispalo jednako naporno kao i tipičan rad za tvrtku. Većina standardnih sastanaka nije toliko produktivna koliko bi mi to voljeli, pa tjedni briefinzi uglavnom ispadnu kao neka druženja. U jednom trenutku sam odlučio povući crtu da budem totalno remote i od tada sam dostupan samo za sastanke u hitnim situacijama i završnim fazama.

Unatoč pravilima dostupnosti koje si svatko može postaviti po vlastitim preferencijama, za neke stvari, kako objašnjava Luka Kladarić, nema shortcuta:

U firmi koja dobro hendla remote radnika – sve je negdje zapisano, u neke bilješke, trackere, u krajnjem slučaju – u chat. Bilo koji developerski ured trebao bi moći funkcionirati remote. Firma koja se priprema za takve stvari, lakše će se i prilagoditi u izvanrednim situacijama, primjerice da netko polomi obje noge na skijanju…

Foto: Luka Travaš
“Proaktivnom komunikacijom stječe se sigurnost s obje strane, a rad remotely često potiče inovativnost,” istaknula je Marija Sivački, voditeljica digitalnog korisničkog iskustva u Vipnetu.

O pripremi tvrtke za rad na daljinu, uvid smo dobili i iz Brukete&Žinić&Greya od Ivana Kovačevića. Ivan trenutno s kolegama radi na People Finder aplikaciji koja će služiti čitavoj Grey grupi u 99 zemlja za preko 8 tisuća zaposlenika:

Poanta People Findera je da možemo vrlo lako i efikasno pronaći ljude za neki naredni projekt. Željeli smo efikasno i brzo otkriti koje su stvarne potrebe ljudi i kako iskoristiti znanja koja postoje na različitim udaljenim lokacijama.

Iako je njihova udaljenost bila tek nekoliko kilometara, voditeljica digitalnog korisničkog iskustva u Vipnetu koja radi na novoj MojVip 2.0 aplikaciji u suradnji s Infinumom, ističe da postoje dva najbitnija aspekta koja su bitna da se klijent osjeća sigurno u suradnji na daljinu:

  • Prvi kontakt uživo i
  • proaktivna komunikacija iz dana u dan (neovisno o kanalu).

Svaki nomad “treba u komunikaciji biti eksplicitan” i klijentu podnositi redovite izvještaje

Kako ističe Marija Sivački, njihov razvoj Moj Vip aplikacije u suradnji s Infinumom, iako su se nalazili u istom gradu, bio je uglavnom na daljinu. Upravo zato komunikacija nije izostajala prije svake značajnije promjene:

Svakodnevno smo imali standup, jednom tjedno refinement session, a svaka dva tjedna sprint review.

Kada u pitanju nije cijeli developerski tim nego pojedinac stvari nisu mnogo drugačije, komunikacija je uvijek srž razumijevanja, a samim time i efikasnog poslovanja.

Berislav objašnjava kako on uvijek voli preduhitriti svog klijenata:

Prije nego mi klijent sam pristupi pitanjem kako napreduje projekt, volim biti korak ispred njega. Jako je bitno izvještavati o napretku kako bi klijent bio siguran u tvoj angažman i učinkovitost.

Luka Kladarić se također slaže koliko je važno da ljudi redovito komuniciraju pošto se u radu na daljinu izgubi spontana razmjena informacija kao kod fizičke prisutnosti, stoga naglašava kako svaki digitalni nomad treba biti posebno eksplicitan dok komunicira s klijentima.

Before going remote try this…

Foto: Luka Travaš

Osim ovih, nazovimo ih teoretsko-profesionalnih zahtjeva rada na daljinu, svaki digitalni nomad u praksi mora imati i odgovarajuću ‘opremu‘. Ovisno o kakvoj vrsti posla je riječ, naravno.

Kristijan Iličić kao pravi travel nomad, uvijek sa sobom nosi osnovni paket koji uključuje fotoaparat, GoPro i stabilizator, ali neka oprema je vezana i uz trenutnu radnu lokaciju:

Gdje god da prvo dođem, prvo si osiguram internet vezu, kupujem sim karticu. Nakon toga ide networking – nakon što se smjestim, uvijek mi je glavni cilj povezati se s ljudima.

Digitalni nomad u svom radu na daljinu može biti i slobodnjak kojemu je stalno prebivalište jedna adresa ili malo šira regija. Nisu Bangkok ili Bali jedine opcije, pa kako kaže Kozačinski, on je bio digitalni nomad i u Đakovu, a Luka Sučić se prisjeća svojeg automobilskog nomadstva koje se protezalo od Austrije do Albanije.

Co-working, co-living i ostalo co-, iznimno je korisno svakom digitalnom nomadu koji se nađe u novom gradu, regiji, državi. Kao što je istaknuo Kristijan, najbitnija je internetska veza, pa i Luka Sučić potvrđuje kako su digitalni nomadi HUB385 izvrsni gosti:

U stvari su dosta nezahtjevni, dok god je internet stabilan i dok god je prisutna zajednica, njima je dobro. Nema tu nekih ogromnih pravila i prohtjeva – želim da mi osiguraš ovo i ovo. Osnove su već tu i to je većini dovoljno.

Osnovna oprema, utvrđene vještine i znanja te otvorenost za nove prilike i poznanstva recept su za siguran start, ali i sami digitalni nomadi ističu koliko je važno biti fleksibilan i spreman riskirati, a time i pravodobno reagirati na promjene.

Zahtjevan put do nezahtjevnog nomada

Foto: Luka Travaš
Kristijan Iličić: “Iz mog iskustva, stvarnost digitalnog nomadstva je itekako moguća, ali teška.”

Kristijan ističe da je on imao sreće zbog tadašnjeg posla, iskustva i rada s medijima koji su mu pomogli da u početku sve budu jednostavnije i uspješnije, no osim toga – navodi koliko je bilo važno da je oduvijek bio u pokretu, na nekom putovanju.

Tomislav Kozačinski ističe da on nije imao takva iskustva ni kontakte iz industrije, pa se snalazio sam, pitchevima u Londonu primjerice došao je do prvog klijenta nudeći free usluge konzultacija.

Iako ima svoje velike prednosti, digitalno nomadstvo dolazi uz niz odgovornosti, što je jednostavno pojasnio i Berislav:

Raditi za sebe ili raditi za firmu – sve je to isto. Ograničenje je taj neki loš osjećaj u početku.

Ako savjesno i predano guraju naprijed, digitalni nomadi mogu postati itekako vrsni stručnjaci koji mnogima mogu ‘otvoriti oči’ o radu na daljinu. Marija Sivački je tako u zaključku panela izjavila:

Kad smo radili remote, često su se problemi rješavali sami od sebe.

Jer kako smo čuli i od panelista, nekada uistinu nije potrebno sastančiti svaki dan, često je i kontraproduktivno. Držati radnika na oku da ne bi zabušavao? Tko hoće zabušavati, objašnjava Luka Kladarić, radi to i u tvrtki. Ustalom, rezultati su uvijek dobro mjerilo, a digitalni nomadi donose rezultate već niz godina ne samo za sebe, nego i za sve druge koji sjede trenutno u tvrtkinom uredu, mijenjajući iz temelja poimanje o radu i radnim odnosima. Zaključuje Kladarić:

Idemo u dobrom smjeru, u zadnjih 5-6 godina svijest o radu na daljinu i digitalnom nomadstvu je u svijetu iznimno porasla. Stvari idu svojim prirodnim tokom na bolje.

A Netkoracija će ih nastaviti podupirati kao i do sada – pa nakon ovakvog odaziva, sigurni smo – i uskoro na sljedećem meetupu.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Vodič za e-Vozačku da ne čekaš (kao mi) u redu u MUP-u

Sustav e-Vozačka, za predaju zahtjeva za novu vozačku dozvolu putem interneta, radi pristojno, ali i pokazuje da korisničko iskustvo i komunikacija mogu i moraju biti bolji. U suprotnom - šalter!

Tehnologija

Apple je pokazao kako više nema ništa za pokazati – čeka li ga Nokijin scenarij?

Sjednite, djeco, da vam ispričam priču o vremenu prije mog vremena. Bijaše to godina 1998., četvrtaste kutije protetičkih boja vrtjele su Windowse 95 ili 98, bilo je to vrijeme disketa, telefonskih slušalica koje se dižu i dial-up interneta koji puca kada se to dogodi.

Internet marketing

Ella Dvornik i Charles Pearce pokreću platformu za europske influencere – Manijak

Porazgovarala sam s Ellom Dvornik i Charlesom Pearceom o njihovom zajedničkom projektu, platformi za influencere i brendove koji s njima žele surađivati - Manijak.

Što ste propustili

Internet marketing

Poznati su dobitnici najvećeg SoMo Borca do sada

Weekend Media Festival jučer je završio dodjelom SoMo nagrada za najbolje digitalne projekte i kampanje.

Nesortirano

Može li igranje igara od nas napraviti bolje kolege, partnere i prijatelje?

Developer, filmaš i umjetnik Onat Hekimoglu na Weekend Media Festivalu govorio je o temi o kojoj ne slušamo često - ozbiljnim igrama.

Mobilno

Zašto zaključavate kućna vrata, ako nećete zaštititi svoje podatke online?

Na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu od Alana Delića iz Diverta dobili smo pet savjeta o tome kako se zaštititi online.

Startupi i poslovanje

Poznati timovi koji će se na Idea Knockoutu natjecati za mjesto na CES-u

Sve je spremno za ovogodišnji Idea Knockout, a za put u Vegas borit će se 20 timova.

Startupi i poslovanje

Domaća aplikacija Beyond Seen Screen postala ExRey i stigla na Android uređaje

Nakon rebrandinga, Beyond Seen Screen postaje ExRey, a beta verzija aplikacije koja pretvara pasivno gledanje videa u aktivno dostupna je na Google Playu.

Intervju

Splitski Locastic otvoreno o povratku u esport nakon pauze (i naučenih lekcija)

Locastic je mrtav, živio Locastic? Splitska tvrtka iz drugog pokušaja nastoji postati regionalna sila u igri CS:GO.