E-građani E-stonije: Kako otvoriti tvrtku u Estoniji, a ostati u Hrvatskoj?

Burno je reagirala poduzetnička zajednica na prijedloge za devet zakona koji se tiču novog kruga najavljene porezne reforme. Posebno im je zasmetao Zakon o doprinosima, odnosno izmjena članka prema kojoj bi se povećala minimalna plaća direktorima i članovima uprave tvrtki. Mnogi poduzetnici prozvali su takvu obvezu kao “gušenje” poduzetničke klime koja će mnoge male i mikro poduzetnike odvesti u propast jer jednostavno nemaju tih minimalnih 10 tisuća kuna za isplatu direktorske plaće.

Na društvenim mrežama te sustavu za e-Savjetovanja, Vlada se našla na udaru komentatora pa se uskoro i ministar financija Zdravko Marić osvrnuo na problematiku navodeći da su ovim samo ciljali skupinu članova uprava i direktora koji su prijavljeni na trenutni minimalac, pola ili dio radnog vremena te koji time “zlorabe” sustav. Koliko će im to ciljanje uspjeti, upitno je. Ministar Marić sam ističe da imaju jednu kompleksnu situaciju od 175 tisuća članova uprave koji su u raznim iteracijama osiguranja ovisno o tome kako su prijavljeni i gdje – što samo za sebe govori kako će se Vlada dobro namučiti da bi spasila prave i“dovela u red” one neprave poduzetnike (“zlorabitelje”):

Za prave male i srednje poduzetnike, one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i vrijedno privređuju, odnosno bave se poduzetništvom u Hrvatskoj, neće biti nikakvog problema.

Nadajmo se da je tako. Ipak, za one kojima je, bez obzira na Vladino ciljanje, ovo bila kap koja je prelila čašu, postoje i druge opcije prije nego im potpuno prekipi da se odluče i iseliti. Ako ste i vi jedni od njih, bez brige. Možete ostati u Hrvatskoj – a dalje od njezinih poreznih reformi (donekle). Jedan od načina za to je otvaranje poduzeća u inozemstvu. Dosad su se kao najpopularniji i najjednostavniji pokazali sustavi u Estoniji, Bugarskoj i Velikoj Britaniji, ali iskustva ima raznih. Ono što smo primijetili, mnogima se kao jedno od bezbolnijih rješenja ispostavilo upravo estonsko.

U Europskoj smo uniji, dakle…

Kao građanin EU-a imate pravo osnovati vlastito poduzeće (čak i kao trgovac pojedinac) u bilo kojoj zemlji EU-a, Islandu, Norveškoj ili Lihtenštajnu, ali isto tako, osnovati društvo kći/podružnicu postojećeg poduzeća iz EU-a već registriranog u jednoj od zemalja EU-a. Ipak, za to se obično i morate zaputiti u tu državu kako bi u njihovim službenim institucijama mogli osnovati firmu. Naravno, ako želite izbjeći putne troškove, papirologiju i hodanje po šalterima, ima par država koje vam to i omogućuju.

Primjerice Estonija, gdje većinu procesa oko otvaranja poduzeća možete odraditi online. Putem njihovog sustava možete u par koraka postati e-državljanin Estonije. Time nećete postati državljani Estonije niti njezini porezni obveznici, ali ćete dobiti druge bitne mogućnosti koje ima i građanin Estonije, kao što je otvaranje bankovnih računa i registracija poduzeća (estonski pandan našem d.o.o. je OÜ). Estonija je napravila pravi biznis otvarajući pritok oazi svjetskog tržišta za sve one kojima domaća administracija otežava život i poslovanje. Iako porezi nisu manji od hrvatskih, jednostavnost otvaranja i održavanja poduzeća je mnogima prioritet.

Bugarska se također ispostavila kao jedno od rješenja (balkanskih). Posebno zgodno za državljane Bosne i Hercegovine ili Srbije koji žele legitimno poslovati s EU članicama. Ipak, bugarsko rješenje se ne diči skoro “beskontaktnim” pristupom jer ipak se morate pojaviti u službenom uredu s osobnim dokumentima i spremnom kemijskom za potpis. No, da je brzo, to  su potvrdili i mladi domaći inovatori iz startupa u:Plug koji su prije tri godine tamo osigurali investiciju, a sam proces otvaranja obrta koštao ih je 8 eura i 5 minuta vremena.

J.d.o.o. – može jednostavnije i bolje? Da, ako ste u Sloveniji

Naravno, ne bi imalo smisla pisati ovaj članak da se ne spomenemo našeg hrvatskog rješenja – Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. U j.d.o.o. nećemo ulaziti jer većina vas, vjerujem, da na j.d.o.o. želi samo zaboraviti. Ovom prilikom želim tek spomenuti da jednostavne i jeftine opcije za mikro i male poduzetnike također postoje i bez hrvatske administracije. Konkretnije, estonski FIE (samostalni poduzetnik), koji će vas koštati 13 do 30 eura, ovisno o tome hoćete li ga otvarati preko bilježnika. Vaš samostalni obrt registriran elektronski bit će stoga spreman za par sati i maksimalno 3 dana ako idete preko bilježnika.

Jedna od zgodnih opcija nalazi se i u susjedstvu – kod Slovenaca. Njihov s.p., odnosno samostojni podjetnik, nešto je kao obrt u Hrvatskoj i koristi ga većina freelancera, objašnjava mi Ana Eterović, urednica Netokracije Slovenija, koja se bavi poslovima na području marketinga i koja ima s.p. otvoren od 2010. godine. S.p. se može otvoriti u nekoliko minuta (nakon što nabavite porezni broj), preko interneta ili na točkama E-VEM po cijeloj Sloveniji – bez troškova prijave. Osim toga, ima i jednu zanimljivu iteraciju – popoldanski s.p. (popodnevni s.p.) koji može otvoriti umirovljenik ili zaposlena osoba kao dodatnu popodnevnu djelatnost. Ana mi između ostaloga objašnjava da joj država automatski priznaje 80% troškova (ne mora ih prikazivati), a samo od 20% prihoda plaća porez – konkretno od toga 4%:

Nisam u sustavu PDV-a (slovenski: DDV) jer moj promet u Sloveniji posljednjih 12 mjeseci ne premašuje 50.000 eura (op.a. u Hrvatskoj od 2018. je 300 tisuća kuna). Da jesam, svaki mjesec bih morala plaćati PDV na isti način kao i u Hrvatskoj – na žalost država uzima svoje, a ne pita te jesi li fakture uspio naplatiti. Svaki mjesec si plaćam doprinose i akontaciju poreza na dohodak, ovih 4% podijeljenih na 12 mjeseci.

Ističe i kako joj ne treba odvojeni poslovni račun za poslovanje, sve može raditi i preko osobnog računa te slobodno raspolagati novcem bez pravdanja jer je fizička osoba s djelatnošću, a ne pravna osoba. Ipak, unatoč svim ovim pogodnostima, ima i mana: za poslovanje odgovara osobno, vlastitom imovinom i jako teško može dobiti kredit. Banke su skeptične prema sp-ovima jer nema “sigurnosti”, objašnjava. Ipak, sp-ovi mogu i zapošljavati:

Visina plaće nigdje nije propisana (kao što se trenutno događa u Hrvatskoj). Ja, recimo, sebi ne moram nikakvu plaću prikazivati jer gleda se moj ukupni prihod, ali mogu nekoga redovno zaposliti i onda je to na isti način kao kod d.o.o. Inače, račune šaljem elektronskim putem svim klijentima, također poslujem bez pečata jer je u Sloveniji poslovanje bez pečata odavno omogućeno.

Ako vas za otvaranje poduzeća zanima konkretnije neka od drugih država EU (uz Island, Norvešku, Lihtenštajn ili Veliku Britaniju) uvijek možete provjeriti detaljnije informacije na stranici koja ima jedinstvene kontaktne točke. Tamo ćete pronaći informacije specifične za određenu državu: od toga koje su licence, prijave ili dozvole potrebne za pokretanje posla do informacija koje se stručne kvalifikacije i regularne profesije u toj državi priznaju.

Kako postati estonski e-državljanin?

No vratimo se mi do Estonije. Estonski e-državljanin možete postati u četiri koraka, a da pritom morate otići samo na jednu lokaciju putem čega se vaša prijava i konačno verificira. Kao prvo, trebate skupiti dokumente: kopiju osobne, digitalnu osobnu fotku, motivacijsku izjavu i Visu ili Mastercard za uplatu troškova prijave. Nakon što dobijete odobrenje na svoj email računajte da imate na Visi ili Mastercardu 100 eura za plaćanje troškova. Nakon toga vaša prijava odlazi na “razmatranje” što može potrajati 6 do 8 tjedana. Ako vam se prijava odobri, trebate skupiti paket u najbližem estonskom veleposlanstvu (za Hrvatsku to su Beč, Rim i Bukurešt) u koji ćete moći estonskoj administraciji dostaviti dokumente iz prijave i vaše otiske. IT stručnjak Luka Kladarić, prošao je već kroz čitav proces i bilo je potpuno bezbolno.

OK, postali ste estonski e-državljanin, uključili ste se i u Facebook grupu, no za poduzeće naravno ima još par koraka i troškova na koje morate računati. Prije svega, pazite i da odaberete originalno ime. Za otvaranje poduzeća trebat ćete dvije osnovne stvari: virtualnu adresu poslovanja i kontakt osobu u Estoniji. Naravno, najlakše je odabrati kompaniju koja to može rješavati za vas, tzv. service providers, kojih imate nekolicinu pa tako i cijena usluge varira od 50 do 100 eura. Neki djelitelji usluga vam osim tih nužnih stvari za otvaranje firme nude i opcije koje će vam pomoći i u daljnjem radu, kao što je savjetovanje o poreznom sustavu, vođenje knjigovodstva te poslovno mentorstvo pa neki nude čak i marketinšku podršku te otvaranje web stranice ili web shopa.

Slijedi registracija poduzeća i plaćanje, napokon dolazimo do konkretne cijene otvaranja poduzeća. Troškovi otvaranja poduzeća iznose vas 190 eura, no o tome koliko ćete morati uplatiti za temeljni kapital ovisi o razini poduzeća. Za društvo s ograničenom odgovornošću (estonski OÜ) to je minimalno 2500 eura, koje možete uplatiti i s odgodom na 10 godina, ali i ne morate ga uplatiti već možete dati izjavu da do tog iznosa osobno, kao osnivač, jamčite za tvrtku.

Poslovne oaze s većim porezima?

Što se tiče otvaranja bankovnog računa, on kao takav nije dio paketa e-državljanin jer, kako ističu i sami, banke kao dio privatnog sektora imaju pravo samostalno odlučiti kome žele omogućiti otvaranje računa, bio on e-državljanin ili ne. Tako su svima koji se odluče otvoriti poslovanje u Estoniji dostupne tri bankovne opcije:

• prijava bankovnog računa u Estoniji,
• prijava računa putem neke fintech kompanije ili
• prijava stranog računa za vaše estonsko poduzeće.

Neke od fintech kompanija su i partneri s već spomenutim djeliteljima usluga (service providers) pa možete proći i povoljnije, ali sve je to na kraju osobna preferencija. Ono oko čega nemate mnogo izbora su porezi (ili imate? :D). Što se tiče poreza i paušala koje ste sigurno obvezni platiti do kad god vam novci sjedaju u jednoj od država u inozemstvu, napomenimo prvo koje su to stope u pitanju. Spomenuli smo već primjer Slovenije pa je važno istaknuti da tamo za d.o.o porez na dobit iznosi 19%. U Hrvatskoj porez na dobit za poduzetnike koji ostvare ukupan prihod do 3 milijuna kuna, iznosi 12%, a preko toga, 18%. Za s.p. u Sloveniji koji se može usporediti s našim obrtom, godišnji paušalni dohodak iznosi 4% (od 20% oporezivog dijela) dok je u Hrvatskoj 19%. U Estoniji ćete pak za estonski FIE (ekvivalent s.p.-u) godišnje prijavljivati 20% poreza na dohodak. No, za estonski d.o.o. situacija je mnogo zanimljivija. Porez na dobit u Estoniji iznosi također 20% i plaća se samo ako se dobit isplaćuje – odnosno, zarada se ne oporezuje dokad god se ponovo investira u tvrtku.

Ono što vas, kao e-državljane (ali ne-rezidente) zanima je pitanje: trebam li ja plaćati Estoniji porez i doprinose? Postoje dvije opcije po kojoj se za ne-rezidente odnosno za e-državljanine s otvorenim poduzećem određuje gdje će se plaćati porezi: a) u državi gdje se vodi veći dio poslovanja ili b) u državi gdje se pribavlja većina zarade. Naravno, određena država može pozvati poduzetnika na obvezu plaćanja ako procjeni da upravo njoj taj porez duguje. U najkraćim crtama, ako svoje poslovanje obavljate većinom online i primate prihod iz cijelog svijeta, vaš estonski OÜ bio bi porezni obveznik Estoniji. Međutim, ako se vaša poslovna aktivnost fizički obavlja u drugoj zemlji, tamo ćete vjerojatno i plaćati porez.

Srećom, Estonija ima 57 sporazuma sa svim članicama EU i većim dijelom OECD članica, tako da se uspjeva izbjeći duplo oporezivanje. Puni popis možete naći ovdje.

Važno je istaknuti i osnovne stvari u vezi estonskih doprinosa, o kojima se više možete informirati u veoma jasnom članku voditeljice estonskog Poreznog ureda. Za početak, najvažnije je znati da vi kao fizička osoba niste obvezni Estoniji uplaćivati zdravstveno i mirovinsko, ali vaše poduzeće kao pravna osoba vas ipak veže uz estonske doprinose na druge načine. Vaša tvrtka je jedini obveznik poreza Estoniji dok vi, kao ne-rezident nemate obvezu, ako nemate trajno prebivalište, plaćati doprinose Estoniji ni za sebe ni za ne-rezidenta zaposlenika. Ipak, Estoniji morate platiti obvezne doprinose za socijalno osiguranje na bruto dohodak od zapošljavanja. Ne postoji određeni maksimum, ali minimalna obveza socijalnog osiguranja po zaposleniku mjesečno za 2018. godinu iznosi 155,10 eura. Ako vas zanimaju i stope PDV-a, uputite se ovdje.

Inače, kad postanete E-stonac, ne zaboravite se pohvaliti na Fejsu. 🙂