Hoće li hrvatski digitalni puk - poduzetnici i freelanceri, imati koristi od vize za digitalne nomade?

Hoće li hrvatski digitalni puk – poduzetnici i freelanceri, imati koristi od vize za digitalne nomade?

Najava uvođenja vize za digitalne nomade pokazuje koliko je važnije "regulirati" poslovne turiste kao PR kampanju od olakšavanja poslovanja domaćim digitalnim nomadima i tehnološkim profesionalcima.

Lakoća kojom je najavljena viza za “digitalne nomade” najbolje govori o prioritetima hrvatske vlade kad je u pitanju olakšavanje poslovanja – za strance – i za građane.

Premijer Andrej Plenković prošli je tjedan na Twitteru najavio kako će Hrvatska biti jedna od prvih zemalja na svijetu koja će zakonski regulirati boravak “digitalnih nomada”, nakon sastanka s osnivačem WebPowera Jan de Jongom.

Tako lako?

Dok se Glas poduzetnika kroz sve medije mora probijati kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje u koronakrizi, i dok se brojne druge udruge i aktivisti godinama bore za olakšavanje poslovanja, sad smo u tren oka pokrenuli pitanje stranaca koji dolaze raditi na Jadran – jer su turisti?!

Situacija je nekima bila tako apsurdna da su se s njom i našalili, poput Hrvoja Balena, suosnivača prvog privatnog tehničkog sveučilišta u Hrvatskoj, Algebre, koji se već godinama pokušava izboriti za studentske vize (o čemu je govorio u Netokracija Podcastu) kako bi strani studenti mogli studirati, i poput digitalnih nomada, trošiti novac u Hrvatskoj:

Dapače, za razliku od “nomada” koji vjerojatno neće raditi za hrvatske tehnološke tvrtke, studenti bi za hrvatsko gospodarstvo mogli biti potrebna injekcija visokoobrazovane imigrantske energije koja je pomogla razvoju ekonomijama poput američke.

Nemojte me krivo shvatiti.

Netokracija je još prije nekoliko godina pokrenula temu digitalnog nomadstva, ali tada ni u poslovnoj zajednici, a kamoli državi, za toga nije bilo previše interesa. Usred pandemije i ograničenja putovanja, dobro stojeći digitalni nomadi su od niše postali turistički potencijal koji Hrvatskoj treba.

Pa super – možda kažete, s obzirom to na da je privlačenje digitalnih nomada taktika koju su zemlje poput Barbadosa upotrijebile kako bi u vrijeme pandemije i krize privukle što više turista. Imajući na umu da smo otvorili granice kao i dobar dio Europe kako nam turizam ne bi propao, Plenkovićeva najava nikoga zapravo ne treba čuditi.

Dapače, očito u hrvatskoj vladi postoje prioriteti.

Možda pokrene šire gospodarske promjene

Možda otvorena tema “digitalnog nomadstva” pokazuje kako su u svom novom mandatu, Plenković i njegova vlada primorani baciti se na promjene poput uvođenja vize za digitalne nomade?

Na Twitteru i LinkedInu je među tehnološkom i poslovnom zajednicom uvođenje vize odmah naišlo na podsmjeh. Kako li će se strani digitalni nomad iznenaditi kad ga traže žig i JOPPD obrazac, spominju!

To se ne bi dogodilo, zar ne?

U svakoj šali pola istine, a izbor premijerovih riječi, da će “regulirati boravak” mislim da dovoljno govori o načinu kako se gleda na digitalno nomadstvo. Kao rješenje za ovogodišnji izazov (turizam), a ne dugogodišnji problem (pokretanje gospodarstva).

Previše me to podsjeća na one najbliže digitalnim nomadima u Hrvatskoj, freelancere. Nakon što su uvedeni paušalni obrti kako bi se barem malo olakšalo poslovanje slobodnih zanimanja, zbog velikih nameta su ih mnogi iskorištavali kao alternativu zapošljavanju.

Vlada, umjesto da shvati i riješi problem velikih nameta ususret krize (evo nas!), ipak se htjela baciti na njihovo ograničavanje o kojemu smo govorili u Netokracija Podcastu. No, od tada je situacija s paušalnima prilično jenjala s vremenom, a danas o tome tek sporadično čujemo.

Bitno je “regulirati”, jer to Vlada radi, umjesto da i domaće poduzetnike i digitalne nomade, kako bi rekao suosnivač Glasa poduzetnika, Hrvoje Bujas:

…pusti da rade.

Povlaštena klasa digitalnih nomada i hrvatski puk

Iako mi je drago što je de Jongovo otvoreno pismo polučilo barem susret s premijerom na ovu temu, bojim se da će cijela inicijativa završiti prvenstveno kao zakašnjela promotivna kampanja HTZ-a za sljedeću turističku sezonu. Godinu dana nakon što su Barbados i Gruzija učinile isto.

‘Remotely from Georgia’ je gruzijski program digitalnog nomadstva.

Ali hajde, ipak je Hrvatska bliži golf teren njemačkom ili skandinavskom digitalnom nomadu, zar ne?

Digitalni nomadi iz zemalja Europske unije već mogu prilično nesmetano putovati i raditi širom unije – što je i njena poanta, tako da u najboljem slučaju država može to iskoristiti kao PR potez, a u najgorem smisliti način da im naplati boravak. Pristojba za digitalnog nomada, molim.

Ako u najboljem slučaju Vlada zaista maksimalno olakša rad digitalnih nomada, postavlja se pitanje odnosa prema vlastitim građanima: poduzetnicima i freelancerima.

Zašto za njih nema sluha? Zašto su nameti toliki, a poslovanje otežano? Zašto umjesto nomadske vize kao Estonija, ne možemo uvesti estonsko e-prebivalište? Dok u Estoniji i stranci mogu lako poslovati, u Hrvatskoj to ne mogu ni Hrvati.

Bilo kakvim dodvoravanjem strancima koji rade u Hrvatskoj, a bez istih ili većih benefita za hrvatske freelancere i poduzetnike, Vlada će poslati jasan znak da je javna tajna – kako je bolje živjeti i poslovati u inozemstvu, a samo živjeti u Hrvatskoj – točna:

  • Poslujte kroz tvrtku u inozemstvu s klijentima širom svijeta;
  • U Hrvatskoj budite zbog “work life” balansa, dobre hrane i Jadrana kakav je nekad bio.

Ove godine je, primjerice, puno više gostiju iz Srbije provelo ljetovanje na Jadranu, jer im je Crna Gora blokirala ulaz iz političkih razloga, a Grčka zbog brige oko koronavirusa. Jedva čekam susret Vučića i Plenkovića u kojem dogovaraju olakšanje poslovanja srpskih digitalnih nomada (Srbija ima jaku outsourcing industriju kao što možete čitati na Netokraciji Srbija) – zbog turizma, a istovremeno se hrvatskim poduzetnicima i dalje otežava poslovanje općenito.

Hoće li nam sljedeće godine biti lakše u Hrvatsku doći raditi kao digitalni nomad koji je morao iz Hrvatske iseliti kako bi mogao (za inozemstvo) raditi po povoljnijim uvjetima? Moglo bi biti, ako ispadne da je digitalnim nomadima lakše poslovati u Hrvatskoj nego hrvatskim građanima. Ako zarađujete eure ili dolare, a trošite ih tijekom hrvatske turističke sezone, to će se cijeniti. Samo nemojte zaboraviti svoju digitalno-nomadsku vizu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Emil

    Emil

    02. 09. 2020. u 1:30 pm Odgovori

    Odličan članak, u sridu. Ova inicijativa je uspjela jer je inicijator stranac pa se vladajućima to učinilo kao zgodna PR prilika. Za to vrijeme domaći freelanceri i startupaši potucaju se po svijetu jedni zarađujući kruh a drugi žicajući investiciju koju u Hrvatskoj niti nakon 20 godina jalovih obećanja ne mogu dobiti. Možda da promijenimo imena i prezimena u strana pa vlast uoči priliku za dobar PR i usliši naše zahtjeve.

  2. Leon

    Leon

    10. 10. 2020. u 6:36 am Odgovori

    Cudno kako se niste uhvatili cinjenice koju bi morali ako ozbiljno pisete o tome. Zasto je ok da digitalni nomadi mogu zivjeti godinu dana u Hrvatskoj bez da placaju porez Hrvatskoj, dok domaci IT radnici koji rade za strane kompanije daju i preko 50% place kroz poreze i doprinose. Iako ce i digitalni nomadi placat neke poreze, ako recimo dolaze iz SAD-a placat ce puno manje pa i oko 20%. Sto znaci da ce u tom slucaju za isti posao i primanja domaci radnik placati 30% vece poreze. Ovo nije u skladi ni s ustavom. Ali nazalost puno toga nije u nasoj drzavi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...