Hoće li hrvatski digitalni puk - poduzetnici i freelanceri, imati koristi od vize za digitalne nomade?

Hoće li hrvatski digitalni puk – poduzetnici i freelanceri, imati koristi od vize za digitalne nomade?

Najava uvođenja vize za digitalne nomade pokazuje koliko je važnije "regulirati" poslovne turiste kao PR kampanju od olakšavanja poslovanja domaćim digitalnim nomadima i tehnološkim profesionalcima.

Lakoća kojom je najavljena viza za “digitalne nomade” najbolje govori o prioritetima hrvatske vlade kad je u pitanju olakšavanje poslovanja – za strance – i za građane.

Premijer Andrej Plenković prošli je tjedan na Twitteru najavio kako će Hrvatska biti jedna od prvih zemalja na svijetu koja će zakonski regulirati boravak “digitalnih nomada”, nakon sastanka s osnivačem WebPowera Jan de Jongom.

Tako lako?

Dok se Glas poduzetnika kroz sve medije mora probijati kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje u koronakrizi, i dok se brojne druge udruge i aktivisti godinama bore za olakšavanje poslovanja, sad smo u tren oka pokrenuli pitanje stranaca koji dolaze raditi na Jadran – jer su turisti?!

Situacija je nekima bila tako apsurdna da su se s njom i našalili, poput Hrvoja Balena, suosnivača prvog privatnog tehničkog sveučilišta u Hrvatskoj, Algebre, koji se već godinama pokušava izboriti za studentske vize (o čemu je govorio u Netokracija Podcastu) kako bi strani studenti mogli studirati, i poput digitalnih nomada, trošiti novac u Hrvatskoj:

Dapače, za razliku od “nomada” koji vjerojatno neće raditi za hrvatske tehnološke tvrtke, studenti bi za hrvatsko gospodarstvo mogli biti potrebna injekcija visokoobrazovane imigrantske energije koja je pomogla razvoju ekonomijama poput američke.

Nemojte me krivo shvatiti.

Netokracija je još prije nekoliko godina pokrenula temu digitalnog nomadstva, ali tada ni u poslovnoj zajednici, a kamoli državi, za toga nije bilo previše interesa. Usred pandemije i ograničenja putovanja, dobro stojeći digitalni nomadi su od niše postali turistički potencijal koji Hrvatskoj treba.

Pa super – možda kažete, s obzirom to na da je privlačenje digitalnih nomada taktika koju su zemlje poput Barbadosa upotrijebile kako bi u vrijeme pandemije i krize privukle što više turista. Imajući na umu da smo otvorili granice kao i dobar dio Europe kako nam turizam ne bi propao, Plenkovićeva najava nikoga zapravo ne treba čuditi.

Dapače, očito u hrvatskoj vladi postoje prioriteti.

Možda pokrene šire gospodarske promjene

Možda otvorena tema “digitalnog nomadstva” pokazuje kako su u svom novom mandatu, Plenković i njegova vlada primorani baciti se na promjene poput uvođenja vize za digitalne nomade?

Na Twitteru i LinkedInu je među tehnološkom i poslovnom zajednicom uvođenje vize odmah naišlo na podsmjeh. Kako li će se strani digitalni nomad iznenaditi kad ga traže žig i JOPPD obrazac, spominju!

To se ne bi dogodilo, zar ne?

U svakoj šali pola istine, a izbor premijerovih riječi, da će “regulirati boravak” mislim da dovoljno govori o načinu kako se gleda na digitalno nomadstvo. Kao rješenje za ovogodišnji izazov (turizam), a ne dugogodišnji problem (pokretanje gospodarstva).

Previše me to podsjeća na one najbliže digitalnim nomadima u Hrvatskoj, freelancere. Nakon što su uvedeni paušalni obrti kako bi se barem malo olakšalo poslovanje slobodnih zanimanja, zbog velikih nameta su ih mnogi iskorištavali kao alternativu zapošljavanju.

Vlada, umjesto da shvati i riješi problem velikih nameta ususret krize (evo nas!), ipak se htjela baciti na njihovo ograničavanje o kojemu smo govorili u Netokracija Podcastu. No, od tada je situacija s paušalnima prilično jenjala s vremenom, a danas o tome tek sporadično čujemo.

Bitno je “regulirati”, jer to Vlada radi, umjesto da i domaće poduzetnike i digitalne nomade, kako bi rekao suosnivač Glasa poduzetnika, Hrvoje Bujas:

…pusti da rade.

Povlaštena klasa digitalnih nomada i hrvatski puk

Iako mi je drago što je de Jongovo otvoreno pismo polučilo barem susret s premijerom na ovu temu, bojim se da će cijela inicijativa završiti prvenstveno kao zakašnjela promotivna kampanja HTZ-a za sljedeću turističku sezonu. Godinu dana nakon što su Barbados i Gruzija učinile isto.

‘Remotely from Georgia’ je gruzijski program digitalnog nomadstva.

Ali hajde, ipak je Hrvatska bliži golf teren njemačkom ili skandinavskom digitalnom nomadu, zar ne?

Digitalni nomadi iz zemalja Europske unije već mogu prilično nesmetano putovati i raditi širom unije – što je i njena poanta, tako da u najboljem slučaju država može to iskoristiti kao PR potez, a u najgorem smisliti način da im naplati boravak. Pristojba za digitalnog nomada, molim.

Ako u najboljem slučaju Vlada zaista maksimalno olakša rad digitalnih nomada, postavlja se pitanje odnosa prema vlastitim građanima: poduzetnicima i freelancerima.

Zašto za njih nema sluha? Zašto su nameti toliki, a poslovanje otežano? Zašto umjesto nomadske vize kao Estonija, ne možemo uvesti estonsko e-prebivalište? Dok u Estoniji i stranci mogu lako poslovati, u Hrvatskoj to ne mogu ni Hrvati.

Bilo kakvim dodvoravanjem strancima koji rade u Hrvatskoj, a bez istih ili većih benefita za hrvatske freelancere i poduzetnike, Vlada će poslati jasan znak da je javna tajna – kako je bolje živjeti i poslovati u inozemstvu, a samo živjeti u Hrvatskoj – točna:

  • Poslujte kroz tvrtku u inozemstvu s klijentima širom svijeta;
  • U Hrvatskoj budite zbog “work life” balansa, dobre hrane i Jadrana kakav je nekad bio.

Ove godine je, primjerice, puno više gostiju iz Srbije provelo ljetovanje na Jadranu, jer im je Crna Gora blokirala ulaz iz političkih razloga, a Grčka zbog brige oko koronavirusa. Jedva čekam susret Vučića i Plenkovića u kojem dogovaraju olakšanje poslovanja srpskih digitalnih nomada (Srbija ima jaku outsourcing industriju kao što možete čitati na Netokraciji Srbija) – zbog turizma, a istovremeno se hrvatskim poduzetnicima i dalje otežava poslovanje općenito.

Hoće li nam sljedeće godine biti lakše u Hrvatsku doći raditi kao digitalni nomad koji je morao iz Hrvatske iseliti kako bi mogao (za inozemstvo) raditi po povoljnijim uvjetima? Moglo bi biti, ako ispadne da je digitalnim nomadima lakše poslovati u Hrvatskoj nego hrvatskim građanima. Ako zarađujete eure ili dolare, a trošite ih tijekom hrvatske turističke sezone, to će se cijeniti. Samo nemojte zaboraviti svoju digitalno-nomadsku vizu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Emil

    Emil

    02. 09. 2020. u 1:30 pm Odgovori

    Odličan članak, u sridu. Ova inicijativa je uspjela jer je inicijator stranac pa se vladajućima to učinilo kao zgodna PR prilika. Za to vrijeme domaći freelanceri i startupaši potucaju se po svijetu jedni zarađujući kruh a drugi žicajući investiciju koju u Hrvatskoj niti nakon 20 godina jalovih obećanja ne mogu dobiti. Možda da promijenimo imena i prezimena u strana pa vlast uoči priliku za dobar PR i usliši naše zahtjeve.

  2. Leon

    Leon

    10. 10. 2020. u 6:36 am Odgovori

    Cudno kako se niste uhvatili cinjenice koju bi morali ako ozbiljno pisete o tome. Zasto je ok da digitalni nomadi mogu zivjeti godinu dana u Hrvatskoj bez da placaju porez Hrvatskoj, dok domaci IT radnici koji rade za strane kompanije daju i preko 50% place kroz poreze i doprinose. Iako ce i digitalni nomadi placat neke poreze, ako recimo dolaze iz SAD-a placat ce puno manje pa i oko 20%. Sto znaci da ce u tom slucaju za isti posao i primanja domaci radnik placati 30% vece poreze. Ovo nije u skladi ni s ustavom. Ali nazalost puno toga nije u nasoj drzavi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Hrvatski jednorog pokreće program za startupe: Infobip Startup Tribe!

Hrvatska se nalazi u idealnom momentu za ekspanzivni rast startup ekosustava, ističe Nikola Pavešić, voditelj Infobipova tima kojim žele pridonijeti rastu i razvoju startupa u Hrvatskoj, ali i diljem drugih lokacija gdje je Infobip prisutan.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Raiffeisen bank pomaže perspektivnim studentima digitalnog marketinga putem stipendije “Luka Mak”

Luka Mak imao je tu nevjerojatnu sposobnost da iskreno kaže svoje mišljenje, a da pritom baš nikoga ne povrijedi. Uvijek se trudio biti bolji, svaki je dan učio od drugih i učio druge te pomicao granice. Ako i tebe krase takve osobine – možda te čeka stipendija Luka Mak.

Startupi i poslovanje

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...

Video

Komentiramo EURO 2020 uz Nogometne Ikone!

EURO 2020 je tu, tko će kiksati, a tko iznenaditi? U novoj epizodi Netokracija Podcasta imamo malo netipičnu temu za nas, ali, naravno, iz digitalnog ugla uz pokretača Nogometnih ikona!

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.

Startupi i poslovanje

Pripremite se za investitore, u Hrvatsku stiže Fundraising Bootcamp

U suradnji s BIRD inkubatorom u Hrvatsku dolaze svjetski stručnjaci kako bi pomogli startupima osigurati kapital!

Startupi i poslovanje

Kako se suočiti s EU projektima? Tajne otkrivaju Rimac Automobili, Impuls savjetovanje, Tvornica snova i Hubbig

Što hrvatske tehnološke tvrtke i startupe očekuje u novom razdoblju EU financiranja, vrijedi li uštedjeti na vanjskim konzultantima te što možemo naučiti iz primjera velikih i malih projekata hrvatskih tvrtki, otkrili smo u završnici RockPapersGrowth konferencije.