Može li nas portal Dr.hr spasiti od guglanja simptoma i predugih čekanja na preglede?

Može li nas portal Dr.hr spasiti od guglanja simptoma i predugih čekanja na preglede?

Mihaela Grubišić Šeba tijekom pandemije susrela se sa zdravstvenim problemom za koji je, za početak, htjela dobiti savjet i odgovore na pitanja. Kako je do liječnika tad bilo dosta teško doći - a hrvatski zdravstveni sustav ni inače nije lako dostupan i pristupačan - odlučila je pokrenuti platformu koja bi spajala liječnike i pacijente.

Guglanje simptoma, samodijagnosticiranje, traženje savjeta nepoznatih ljudi na društvenim mrežama i forumima način je na koji danas mnogi pokušavaju riješiti zdravstvene neodumice i probleme. Jer na pregled specijalista bi trebali čekati mjesecima, izostati s posla, možda putovati u drugi grad ili “sjediti” na telefonu cijeli dan kako bi uspjeli doći do svog liječnika. Ili platiti pregled u privatnoj ordinaciji.

Čak trećina odlazaka liječniku odnosi se na pacijente koji ne trebaju ni pregled…

Mihaela Grubišić Šeba, osnivačica platforme Dr.hr, rješenje problema vidi u liječničkom savjetovanju na daljinu. Na ideju za nju Mihaela je došla početkom pandemije, a potaknuo ju je problem koji je ona imala – trebala je liječnički savjet, a do doktora je tada bilo jako teško doći:

Bila sam friška poduzetnica s dvoje male djece. Iako mi je suprug bio potpora, konstantno sam bila preopterećena i umorna i prvi put u životu sam se susrela s nesanicom. Nisam mogla spavati, i to ne jedan dan, nego tjednima. Htjela sam razgovarati s nekim liječnikom, čuti neki savjet, a do liječnika je tad bilo jako teško doći. Neprespavane noći izrodile su ideju za pokretanje portala Dr.hr.

Početak nije bio lagan, kaže – teško joj je bilo naći tvrtku koja bi platformu razvila, a i mnogi su bili skeptični koliko dobro netko tko nije zdravstvene struke može poznavati tu branšu u kojoj, još k tome, nema mjesta za greške. Mihaela je bila svjesna i skepse koju pacijenti pa i liječnici imaju prema medicini “na daljinu”:

Ljudi na prvu pomisle da se pregledi ne mogu raditi online. Pregledi doista i ne mogu, ali se zato mogu dobiti odgovori na cijeli niz pitanja koja ljude muče, a nemaju ili ne znaju koga pitati. Prema nekim podacima, čak trećina odlazaka liječniku odnosi se na pacijente koji ne trebaju ni pregled, ni dijagnostiku, već samo žele nešto pitati.

Tu su još i oni kojima su liste čekanja preduge, koji ne mogu izaći s posla da bi im netko pročitao nalaz ili dao savjet, koji nemaju dostupnog specijalista u svojim mjestima, a htjeli bi brzo doći do zdravstvene informacije. A i oni koji su svjesni da je pitanje prevencije bolesti puno puta važnije od liječenja.

Teže privući pacijente, nego liječnike

Portal je, kaže Mihaela, vrlo jednostavan za korištenje. Funkcionira po principu slobodnog tržišta – liječnici koji izvan radnog vremena žele pružati savjete putem platforme se registriraju, sami određuju cijene i dostupne termine, a pacijenti onda među njima biraju prema potrebama i mogućnostima.

Mihaela je u projekt krenula s puno entuzijazma i vjere u uspjeh, misleći kako će od ideje do lansiranja trebati otprilike tri mjeseca. Trebalo je puno više:

Prošle su pune dvije godine! Bilo je tu nebrojeno puno sastanaka, testiranja, modificiranja, komunikacije, konzultacija s nekim liječnicima … ali želja je bila napraviti koristan portal i za korisnike zdravstvenih usluga i za zdravstvene stručnjake. To sve uz još jedan posao, konzalting, s kojim sam i krenula u poduzetništvo.

A tek sad kad je platforma lansirana susreće se s još težim izazovom – promocijom i privlačenjem korisnika. Prva zaposlenica Dr.hr-a, voditeljica projekta Kristina Ferara Blašković, priznaje da je, između liječnika i korisnika, čak teže privući korisnike:

Portal smo pokrenuli kontaktirajući isključivo liječnike po preporuci i ponosni smo na sve zdravstvene stručnjake koji surađuju s nama, jer je riječ o izvrsnim liječnicima. Otvaranjem portala omogućili smo liječnicima koji žele na ovaj način pružati usluge da nam se jave i  svakim danom ih imamo sve više. Što nam nedvojbeno govori da su i oni svjesni toga da je to budućnost.

S korisnicima je druga priča, mnogima nije jasno da im portal omogućuje da sami ugovore savjetovanje i razgovaraju s liječnikom kojeg sami odaberu. Neki misle da im mi moramo ugovoriti savjetovanje kod liječnika. Nažalost, mnogima smeta što usluga nije besplatna jer ne shvaćaju da liječnici ulažu svoje vrijeme kako bi im pomogli i da za utrošeno vrijeme trebaju dobiti naknadu.

Što se cijene tiče, Kristina kaže da nju određuje svaki liječnik, u skladu sa svojim obrazovanjem, stručnošću i reputacijom, ali da su u skladu s tržišnim cijenama i platežnom moći. Mihaela dodaje i dio edukacije korisnika: u prvih nekoliko tjedana rada platforme shvatili su da trebaju naglašavati korisnicima da se radi o savjetovanju putem video poziva, odnosno interaktivnoj i dvosmjernoj komunikaciji s izabranim liječnikom, jer mnogima online savjetovanje automatski znači email ili chat.

Zašto nema e-zdravstvenih projekata u Hrvatskoj?

Telemedicina, odnosno mogućnost dobivanja zdravstvenih savjeta online, u 2022. godini – a posebno nakon svega što je pandemija koronavirusa promijenila – čini se, pomalo, kao otkrivanje tople vode. Neke tvrtke koje pružaju takve usluge u SAD-u, poput Teladoca, postoje već 20 godina, a čini se kao da u svim razvijeni(ji)m zemljama postoji bar jedan sličan zdravstveni startup. U Hrvatskoj baš i ne – osim aplikacije LittleDot u čujem razvoju je sudjelovao poznati pedijatar Milivoj Jovančević i koja je specijalizirana za roditelje koji trebaju zadravstveni savjet za dijete.

Mihaela kaže da nema konkretan odgovor zašto je tako jer smatra da e-zdravstvene usluge štede vrijeme i novac svima – pacijentima, liječnicima, a u konačnici smanjuju liste čekanja i štede novac i zdravstvenom sustavu. Svjesna je da je pred njom dug put i ne očekuje da projekt bude profitabilan još nekoliko godina, ali čvrsto vjeruje u njega:

Inovativnih ideja imamo na pretek, no sve to ovisi o interesu korisnika. Povrat investicije ne očekuje se u narednih nekoliko godina. Svjesni smo da je to proces i da korisnici moraju prihvatiti uslugu i dobro se upoznati s njom. Pred nama je još puno rada, dokazivanja i održavanja kvalitete, edukacije korisnika, kako bi portal postao održiv.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...