Poduzetnici, koliko dobro poznajete mogućnosti umanjenja poreznih davanja?

Kad govorimo o poreznim olakšicama, uglavnom se one odnose na porez na dobit, no nedavno je donesena i mjera kod zapošljavanja djelatnika mlađih od 30 godina pri čemu tvrtka za takvog djelatnika ne plaća doprinose na plaću čak 5 godina (a isti iznose 17,2%) ako osobu zaposlite na neodređeno vrijeme. To nikako nije zanemariv postotak, već značajno pojeftinjenje troška rada. Koristim priliku da podsjetim poduzetnike na ovu mogućnost jer sam iznenađena koliko ljudi u biti ne zna za to, a mjera je posebno zanimljiva ICT tvrtkama jer takve mahom zapošljavaju mlade ljude. Posebna prednost ove mjere je što ne zahtijeva gotovo nikakvu administrativno-birokratsku proceduru te je vrlo jednostavna u primjeni i provedbi.

Zanimljivo je kako se pojedini programi i mjere odmah “uhvate” i svi su za njih čuli, a neke gotovo nikad. Stoga ću kratko proći kroz nekoliko mogućnosti smanjenja poreza na dobit, a detaljnije ću o tome govoriti i na nadolazećem CISEx Fridayu koji će se održati 20. 11.

Reinvestiranje dobiti

Danas gotovo svi poduzetnici znaju za mogućnost reinvestiranja dobiti i mnogi su to koristili u prethodne dvije godine. Riječ je o mogućnosti definiranoj Zakonom o porezu na dobit gdje tvrtka, ako poveća temeljni kapital za ostvarenu dobit, na taj iznos dobiti ne plaća porez na dobit, no ne može ni isplatiti tu dobit (odnosno i može, ali tada će opet prije isplate platiti i porez na dobit). Od ove godine imamo dodatne ograničavajuće okolnosti pa će sada ovu mjeru moći koristiti samo oni poduzetnici koji su imali ulaganje u dugotrajnu imovinu (nabavljenu od strane trećih) i koji neće smanjivati broj zaposlenika dvije godine. Takvi će poduzetnici moći provesti povećanje temeljnog kapitala iz ostvarene dobiti maksimalno do iznosa ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Reinvestiranje dobiti zahtijeva reviziju financijskih izvješća, kao i javnog bilježnika i troškove Sudskog registra pa se i za manju tvrtku ti troškovi mogu popeti bez većih problema na cca 20.000 kuna. Dodatno, ova mjera ima jedan značajni nedostatak, a to je da se akontacije poreza na dobit obračunavaju na cjelokupnu ostvarnu dobit u prethodnoj godini, neovisno o tome što je dio reinvestiran pa je plaćeno manje poreza. To, naravno, utječe na likvidnost tvrtke.

Državna potpora za istraživačko-razvojne aktivnosti

Ova potpora bila je aktualna od 2007. godine do 31. 12. 2014. kad je istekao zakonski okvir, a novi još nije donesen, iako je u najavi za prosinac ove godine. Često sam pisala o ovoj temi pa sada neću duljiti, naročito jer trenutno nije aktualna, ali je želim naglasiti da je imate negdje u vidu kad bude opet moguće aplicirati. Naime, od svih poreznih olakšica, ovu smatram daleko najboljom jer postavlja najmanje uvjeta i nosi najmanje rizika. Riječ je o potpori koju je dodjeljivalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s Ministarstvom financija, za istraživačko-razvojne projekte. Potpora funkcionira na način da imate pravo smanjiti poreznu osnovicu na kraju godine za sve ostvarene troškove R&D projekta (najviše su to troškovi plaća) pa možete imati dobit, ne platiti porez te istovremeno isplatiti tu dobit. Stoga, pratite ponovno otvaranje mjere i moja je topla preporuka svima koji mogu aplicirati da isto učine.

Zakon o poticanju ulaganja

Do 2. 10. 2015. ovaj Zakon je nosio naziv Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja, a sada imamo novi koji se zove Zakon o poticanju ulaganja (ovo samo kao informacija da možete guglati).

Ovo je posebno interesantna tema na koju ću staviti naglasak na predavanju 20. 11. jer je riječ o “staroj” mjeri koju ICT tvrtke nisu prepoznale, a koja je itekako za njih dostupna i izdašna. Više je razloga za takvu situaciju, a osnovni razlog je što je do prije nekoliko godina u biti ovaj Zakon zahtijevao vrlo visoke investicije u dugotrajnu imovinu, što ICT tvrtke nisu imale. No, unatrag nekoliko godina, ti minimalni pragovi su se smanjili pa je tako, primjerice, za mikro tvrtku uvjet korištenja poticajnih mjera i stope poreza na dobit od 10% ulaganje od 50.000 eura u dugotrajnu imovinu i otvaranje tri nova radna mjesta u razdoblju od godine dana. Za male, srednje i velike tvrtke minimalno ulaganje u dugotrajnu imovinu je 150.000 eura i zapošljavanje pet ljudi, ali kroz tri godine. Unutar samog Zakona ima više različitih poticajnih mjera, od kojih su ICT tvrtkama najinteresantnije:

• Porezni poticaji (porezna stopa od 10%, 5% ili 0%, ovisno u ispunjenju uvjeta)
• Poticaji za nova radna mjesta (grantovi po radniku, do 9.000 EUR-a po zaposleniku)
• Poticaji za istraživanje i razvoj (bespovratno 20% na dugotrajnu imovinu koja se koristi isključivo za R&D i oprema je visoke tehnologije)

Bitno je reći da su ICT tvrtke u pravilu prihvatljivije te ih se tretira uslugama poslovne podrške koje su zakonom obuhvaćene. Zakon je prilično kompleksan pa je i to razlog što nema više prijava, naročito manjih tvrtki, stoga se vidimo na CISEx Friday gdje ću konkretnije pojasniti mogućnosti unutar ove mjere, što sve može biti prihvatljvi trošak i koliko u biti izdašne ove potpore mogu biti.

Čemu se možemo nadati u budućnosti?

Vjerujem da nam iduće godine nose dosta dobrih vijesti oko poreznog rasterećenja pogotovo kad govorimo o visoko tehnološkim tvrtkama, inovacijama i poznatoj buzzword kategoriji startupa. Ovaj optimizam ne proizlazi iz nedavnih parlamentarnih izbora, nego iz inicijative EU koja intenzivno sa zemljama članicama radi upravo na modelu poreznih olakšica za navedeni eko sustav, a koje bi onda bile u provedbi u svim državama članicama. Spominju se olakšice za poslovne anđele, VC fondove, ali i za same inovativne tvrtke i slično. Također, prije nekoliko mjeseci je nešto slično ugrađeno i u prijedlog Zakona o poticanju malog gospodarstva koji, na žalost, nije vidio svjetlo dana prije raspuštanja Sabora. Kako se ICT udruge i udruženja pomalo bude ovih dana, ujedinjene oko Strategije pametne specijalizacije, neka i ovo bude područje fokusiranja i lobiranja u idućem razdoblju.