Koliko poznajete mogućnosti umanjenja poreznih davanja?

Poduzetnici, koliko dobro poznajete mogućnosti umanjenja poreznih davanja?

Često možemo čuti prigovore poduzetnika na visoke porezne namete u gospodarstvu, što je apsolutno točno. No, istovremeno, iz iskustva rada s velikim brojem poduzetnika, moram reći da tvrtke nisu dovoljno upoznate s mogućnostima umanjenja poreznih davanja, a koje su na raspolaganju pod određenim uvjetima.

tatjana_1naslovna

Kad govorimo o poreznim olakšicama, uglavnom se one odnose na porez na dobit, no nedavno je donesena i mjera kod zapošljavanja djelatnika mlađih od 30 godina pri čemu tvrtka za takvog djelatnika ne plaća doprinose na plaću čak 5 godina (a isti iznose 17,2%) ako osobu zaposlite na neodređeno vrijeme. To nikako nije zanemariv postotak, već značajno pojeftinjenje troška rada. Koristim priliku da podsjetim poduzetnike na ovu mogućnost jer sam iznenađena koliko ljudi u biti ne zna za to, a mjera je posebno zanimljiva ICT tvrtkama jer takve mahom zapošljavaju mlade ljude. Posebna prednost ove mjere je što ne zahtijeva gotovo nikakvu administrativno-birokratsku proceduru te je vrlo jednostavna u primjeni i provedbi.

Zanimljivo je kako se pojedini programi i mjere odmah “uhvate” i svi su za njih čuli, a neke gotovo nikad. Stoga ću kratko proći kroz nekoliko mogućnosti smanjenja poreza na dobit, a detaljnije ću o tome govoriti i na nadolazećem CISEx Fridayu koji će se održati 20. 11.

Reinvestiranje dobiti

Danas gotovo svi poduzetnici znaju za mogućnost reinvestiranja dobiti i mnogi su to koristili u prethodne dvije godine. Riječ je o mogućnosti definiranoj Zakonom o porezu na dobit gdje tvrtka, ako poveća temeljni kapital za ostvarenu dobit, na taj iznos dobiti ne plaća porez na dobit, no ne može ni isplatiti tu dobit (odnosno i može, ali tada će opet prije isplate platiti i porez na dobit). Od ove godine imamo dodatne ograničavajuće okolnosti pa će sada ovu mjeru moći koristiti samo oni poduzetnici koji su imali ulaganje u dugotrajnu imovinu (nabavljenu od strane trećih) i koji neće smanjivati broj zaposlenika dvije godine. Takvi će poduzetnici moći provesti povećanje temeljnog kapitala iz ostvarene dobiti maksimalno do iznosa ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Reinvestiranje dobiti zahtijeva reviziju financijskih izvješća, kao i javnog bilježnika i troškove Sudskog registra pa se i za manju tvrtku ti troškovi mogu popeti bez većih problema na cca 20.000 kuna. Dodatno, ova mjera ima jedan značajni nedostatak, a to je da se akontacije poreza na dobit obračunavaju na cjelokupnu ostvarnu dobit u prethodnoj godini, neovisno o tome što je dio reinvestiran pa je plaćeno manje poreza. To, naravno, utječe na likvidnost tvrtke.

Državna potpora za istraživačko-razvojne aktivnosti

Ova potpora bila je aktualna od 2007. godine do 31. 12. 2014. kad je istekao zakonski okvir, a novi još nije donesen, iako je u najavi za prosinac ove godine. Često sam pisala o ovoj temi pa sada neću duljiti, naročito jer trenutno nije aktualna, ali je želim naglasiti da je imate negdje u vidu kad bude opet moguće aplicirati. Naime, od svih poreznih olakšica, ovu smatram daleko najboljom jer postavlja najmanje uvjeta i nosi najmanje rizika. Riječ je o potpori koju je dodjeljivalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s Ministarstvom financija, za istraživačko-razvojne projekte. Potpora funkcionira na način da imate pravo smanjiti poreznu osnovicu na kraju godine za sve ostvarene troškove R&D projekta (najviše su to troškovi plaća) pa možete imati dobit, ne platiti porez te istovremeno isplatiti tu dobit. Stoga, pratite ponovno otvaranje mjere i moja je topla preporuka svima koji mogu aplicirati da isto učine.

Zakon o poticanju ulaganja

Do 2. 10. 2015. ovaj Zakon je nosio naziv Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja, a sada imamo novi koji se zove Zakon o poticanju ulaganja (ovo samo kao informacija da možete guglati).

Ovo je posebno interesantna tema na koju ću staviti naglasak na predavanju 20. 11. jer je riječ o “staroj” mjeri koju ICT tvrtke nisu prepoznale, a koja je itekako za njih dostupna i izdašna. Više je razloga za takvu situaciju, a osnovni razlog je što je do prije nekoliko godina u biti ovaj Zakon zahtijevao vrlo visoke investicije u dugotrajnu imovinu, što ICT tvrtke nisu imale. No, unatrag nekoliko godina, ti minimalni pragovi su se smanjili pa je tako, primjerice, za mikro tvrtku uvjet korištenja poticajnih mjera i stope poreza na dobit od 10% ulaganje od 50.000 eura u dugotrajnu imovinu i otvaranje tri nova radna mjesta u razdoblju od godine dana. Za male, srednje i velike tvrtke minimalno ulaganje u dugotrajnu imovinu je 150.000 eura i zapošljavanje pet ljudi, ali kroz tri godine. Unutar samog Zakona ima više različitih poticajnih mjera, od kojih su ICT tvrtkama najinteresantnije:

  • Porezni poticaji (porezna stopa od 10%, 5% ili 0%, ovisno u ispunjenju uvjeta)
  • Poticaji za nova radna mjesta (grantovi po radniku, do 9.000 EUR-a po zaposleniku)
  • Poticaji za istraživanje i razvoj (bespovratno 20% na dugotrajnu imovinu koja se koristi isključivo za R&D i oprema je visoke tehnologije)

Bitno je reći da su ICT tvrtke u pravilu prihvatljivije te ih se tretira uslugama poslovne podrške koje su zakonom obuhvaćene. Zakon je prilično kompleksan pa je i to razlog što nema više prijava, naročito manjih tvrtki, stoga se vidimo na CISEx Friday gdje ću konkretnije pojasniti mogućnosti unutar ove mjere, što sve može biti prihvatljvi trošak i koliko u biti izdašne ove potpore mogu biti.

Čemu se možemo nadati u budućnosti?

Vjerujem da nam iduće godine nose dosta dobrih vijesti oko poreznog rasterećenja pogotovo kad govorimo o visoko tehnološkim tvrtkama, inovacijama i poznatoj buzzword kategoriji startupa. Ovaj optimizam ne proizlazi iz nedavnih parlamentarnih izbora, nego iz inicijative EU koja intenzivno sa zemljama članicama radi upravo na modelu poreznih olakšica za navedeni eko sustav, a koje bi onda bile u provedbi u svim državama članicama. Spominju se olakšice za poslovne anđele, VC fondove, ali i za same inovativne tvrtke i slično. Također, prije nekoliko mjeseci je nešto slično ugrađeno i u prijedlog Zakona o poticanju malog gospodarstva koji, na žalost, nije vidio svjetlo dana prije raspuštanja Sabora. Kako se ICT udruge i udruženja pomalo bude ovih dana, ujedinjene oko Strategije pametne specijalizacije, neka i ovo bude područje fokusiranja i lobiranja u idućem razdoblju.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.