Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Cijela jedna nova glava, kojom se prvi put u zakonu definira i regulira rad putem digitalnih platformi, kao da je ostala neprimjećena u raspravama o izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR) koje su ovih dana upućene u javno savjetovanje. Više se raspravljalo o članku koji propisuje da poslodavac ima pravo (ne i obavezu!) posjetiti zaposlenika koji radi od kuće (a s njegovim dopuštenjem i uz dogovor) kako bi provjerio uvjete u kojima radi!

A ta nova glava, ako bude usvojena u ovom obliku, itekako mijenja način na koji posluju razne digitalne platforme. Umjesto samostalnih suradnika, partnera ili kako ih već koja tvrtka zove, ljudi koji obavljaju poslove za dostavljačke, prijevozničke i druge razne servise trebali bi postati – zaposlenici, s kojima se sklapa ugovor o radu i koji imaju sva prava iz radnog odnosa.

Partneri bi trebali postati zaposlenici, sporno je – čiji

Rad putem digitalnih platformi ZOR definira kao:

Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme je, u smislu ovoga Zakona, naplatan rad kojeg na temelju ugovornog odnosa fizička osoba obavlja za digitalnu radnu platformu, korištenjem digitalne tehnologije, odnosno na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji između sudionika određenog posla.

A definirana je i pretpostavka za utvrđivanje radnog odnosa:

Ako se u postupku provedenom sukladno općem propisu koji uređuje porezno-pravni sustav te posebnim propisima koji uređuju porez na dohodak, utvrdi da je primitak za obavljeni rad određene fizičke osobe koja obavlja poslove korištenjem digitalne radne platforme ili agregatora, u pojedinom kvartalu kalendarske godine veći od 60% bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom, smatra se da je između te fizičke osobe i digitalne radne platforme ili agregatora, sklopljen ugovor o radu.

Tko se ne slaže, na njemu je da dokaže suprotno.

Zakon spominje i agregatore, odnosno pravne osobe koje posreduju između digitalnih platformi i, najčešće, vozača i dostavljača. I definira da su ili digitalna platforma ili agregator poslodavci onome tko obavlja rad putem digitalne platforme. Ako je taj poslodavac agregator, digitalna platforma nije lišena odgovornosti, već solidarno odgovara da se poštuju sve obaveze prema radniku.

Iako od osnivanja u rujnu 2021. Sindikat radnika digitalnih platformi zagovara zakonsku regulaciju statusa i podržavaju da se platformski rad napokon zakonski uredi, ovim zakonskim prijedlogom nisu zadovoljni jer smatraju da će biti “mrtvo slovo na papiru”:

Jest da se prvi put u nekom zakonu spominju pojmovi platformski rad i agregatori, ali samo njihovo spominjanje ne znači ama baš ništa. Potrebne su kontrole i platformi i agregatora, kako bi se utvrdila ispravnost njihovog rada, no mi sumnjamo da će ih itko kontrolirati.

Najveća primjedba sindikata je upravo uvođenje agregatora kao poslodavca, za što smatraju da se odmiče od pretpostavke radnog odnosa s digitalnom radnom platformom i ne donosi poboljšanje uvjeta radnika. Iako je u zakonu propisano da platforma solidarno suodgovorna za to da agregatori rade po propisima te radnik ima pravo od nje tražiti svoje, u sindikatu navode kako je platformama ostavljen manevarski prostor da se od te odgovornosti izvuku.

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Bolt: Taksi prijevoz je već dobro reguliran

Na molbu da komentiraju zakonsko reguliranje rada putem digitalnih platformi iz Ubera odgovaraju kako se nadaju da će konačno rješenje naći načina da njihovi partneri zadrže ono što žele – fleksibilno radno vrijeme i slobodu te ponavljaju – uobičajenu Uberovu poziciju:

Sloboda i fleksibilnost temeljna su obilježja naše platforme koje naši vozači uvijek ističu kao ključnu prednost u radu s nama. Vozači partneri na Uberu u svakom trenutku imaju mogućnost izbora radnog vremena i lokacije s koje žele raditi, a mi se uvijek trudimo ponuditi im najbolje uvjete uz solidnu mogućnost zarade i zaštitu, poštujući sve zakonske regulative.

Direktor Bolta za Hrvatsku, Tomislav Lukačević, naglašava da nije sav platformski rad isti te podsjeća da prijevozničke platforme u Hrvatskoj nikad nisu angažirale fizičke osobe te da su, od liberalizacije taksi tržišta 2018. godine, svi koji voze za platforme registrirani prema tom zakonu kao pravne osobe, upisani u nacionalni registar prijevoznika i imaju sve zakonski propisane dozvole:

Ovaj prijedlog zakona izjednačava sve oblike platformskog rada, a u praksi postoji velika razlika. Prema ovim izmjenama zakona platformski rad bi bio i onaj preko popularnih servisa za freelancere, poput Toptala ili Upworka. Hoće li i te tvrtke morati potpisati ugovore o radu s osobama iz Hrvatske koje putem njih dolaze do klijenata?

Taksi prijevoz je već dovoljno reguliran i naši vozači su ili pravne osobe ili takozvani agregatori koji već zapošljavaju ljude koji voze za njih.

Međutim, spomenuti sindikat radnika digitalnih platformi osnovan je, među ostalim, jer su ti radni odnosi u praksi ponekad uređeni na štetu radnika koji nisu nužno prijavljeni na puno radno vrijeme (a rade i više), nisu redovito plaćeni i generalno nemaju prava i uvjete koje bi kao zaposlenici trebali imati. Lukačević kaže da se takvi slučajevi mogu rješavati boljim nadzorom i primjenom postojećih propisa te da nije potrebno uvoditi nove zakone i procedure.

Količina posla i zarade ne smije ovisiti o algoritmu

Uvjeti rada te prepuštenost na milost i nemilost algoritmu koji ih kažnjava za odbijanje kratkih vožnji ili uzimanje nekoliko slobodnih dana još je jedna od stvari na koje je upozoravao sindikat, ali često i radnici sami.

Nova glava zakona kao obaveze digitalne platforme ili agregatora propisuje i:

  • upoznavanje radnika s organizacijom rada i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu,
  • osigurati dostupnost i transparentnost podataka o donošenju odluka te
  • imenovati osobu koja će nadzirati sigurnost i radno opterećenje radnika i na zahtjev radnika preispitati odluke koje je automatski donio sustav.

Iz sindikata poručuju kako sumnjaju da će se išta od toga dogoditi u stvarnosti (opečeni dosadašnjim iskustvom vozača koji nemaju kontakt-osobu kojoj bi se obratili, nego komuniciraju isključivo s aplikacijom!). I nisu daleko od istine, što se tiče otkrivanja načina donošenja odkuka,  jer se od nekih platformi čuje da ne namjeravaju pokazivati svoje algoritme jer su poslovna tajna i zaštićeno intelektualno vlasništvo.

Što se tiče uvjeta rada, Lukačević komentira kako u Boltu osluškuju vozače i partnere te pokušavaju donijeti odluke kojima će većina biti zadovoljna:

Nikad nisu svi zadovoljni, ali u kontaktu smo s vozačima i drago nam je što je većina zadovoljna. Anketirali smo vozače i njima je važno da zadrže fleksibilnost.

Glovo će se uključiti u javnu raspravu, sindikati već jesu

Iz Glova poručuju da pozdravljaju napore hrvatske Vlade, posebice Ministarstva rada, da definira regulatorni okvir za platformski rad te da će svoj komentar dati kroz javno savjetovanje. Dodaju da bi se određene mjere mogle poboljšati u korist samozaposlenih radnika, ali i upozoravaju na moguće negativne posljedice:

Prerano je procjenjivati kakvi će biti učinci dok se ne odobri konačni nacrt zakona, ali ono što se može vidjeti iz ovih prijedloga je da bi neželjene posljedice zakona mogle biti manji prihod za dostavljače i povećanje cijena za potrošače.

Javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o radu traje do 11. kolovoza, usvojena verzija zakona trebala bi stupiti na snagu s početkom 2023. godine, osim članka 53. koji uređuje rad putem digitalnih platformi, a koji bi trebao stupiti na snagu 1.1.2024.

Sindikati su već krenuli u iznošenje svojih primjedbi, a Glovo će se, kao što su najavili, također uključiti. Iz Ubera i Bolta odgovaraju da još razmišljaju kako da prijedlozima pomognu napraviti zakon koji je u interesu svima, bilo to kroz javno savjetovanje ili nekim drugim putem.

Ista situacija odvija se i na razini EU

Treba dodati da se istovremeno radi i na definiranju i regulaciji platformskog rada na razini Europske unije. Europska komisija u prosincu prošle godine objavila je prijedlog direktive za poboljšanje uvjeta rada platformskih radnika, a koja ide u smjeru nedvosmislenog utvrđivanja radnog statusa (odnosno, ukidanja fiktivne samozaposlenosti) i ostvarivanja svih prava iz radnog odnosa.

Procjenjuje se da radnika koji rade putem digitalnih platformi u Europi ima oko 28 milijuna. Za Hrvatsku ne postoje precizni podaci – spominje se brojka od 30 do 40 tisuća, dok europska agencija Eurofound u jednom istraživanju navodi da se oko 10% stanovništva Hrvatske okušalo u nekom obliku platformskog rada.

Usuglašavanje zemalja članica o konačnoj verziji direktive još traje, a upravo Hrvatska je tražila da se u europsku direktivu uvrste i posrednici, odnosno upravo ti sporni agregatori.

Kakva god direktiva na kraju bila i kad god bila usvojena,  Hrvatska će je, kao članica EU, morati ugraditi u svoje zakone.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis M.

    Denis M.

    01. 08. 2022. u 11:48 am Odgovori

    Pohvalno je što se pokušava pravno regulirati nove oblike rada ali u praksi nisu dobro posložili model. Dostavljači i taksisti ionako rade preko posrednika ili vlastitih firmi u kojima su zaposleni pa ne mogu niti imaju potrebe biti zaposlenici aplikacije za dostavu ili prijevoz. Osim toga ako netko želi danas raditi 2 sata sutra ništa a prekosutra pet sati nema načina da bude zaposlenik aplikacije za dostavu. Što se tiče toga da će strane platforme za rad poput Toptala potpisivati ugovor o radu sa našim programerima to nije niti teoretski moguće niti im to vjerojatno pada na pamet.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Tvrtke i poslovanje

Istraživanje korisničkog iskustva: Jeste li spremni čuti što trebate napraviti?

Ako se pravilno postavi, kao ključna poslovna funkcija, UX istraživanje može pomoći u diverzifikaciji portfelja proizvoda, usluga i korisnika, otkrivanju različitih vrijednosti vaše ponude, implementiranju novih trendova i strategija, a mogao bi vam ukazati i na neiskorištene prilike za širenje i inoviranje. Ako vam to nije dovoljno, čitajte dalje, i otkrijte kako to rade najveće tvrtke na svijetu...

Što ste propustili

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.

Startupi

Nađite bug na Daytoni – i osvojite nagradu iz fonda od 60.000 dolara

Developeri koji Daytoni do kraja godine pomognu poboljšati Daytonine značajke ili prijaviti bugove, mogu osvojiti i solidnu financijsku nagradu.