Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati - radnici s pravima

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

SAD, Italija, Španjolska, UK, Kanada, Australija… u svim tim državama u protekle tri godine, Uberovi vozači su prosvjedovali zbog uvjeta rada. Kao i u Hrvatskoj danas, od 7 do 10 sati, velik broj vozača Ubera isključio se iz prometa u znak protesta. Cijene su dvostruko porasle, kao i vrijeme odaziva…

Povod štrajku? Kašnjenje isplata koje im pristižu na tjednoj bazi. Razlog? Sustavno zanemarivanje zajednice vozača o kojoj navodno Uber veoma brine.

Iva Filipović, suosnivačica i tajnica novoosnovanog Sindikata radnika digitalnih platformi danas se obratila novinarima na medijskoj presici ispred Uberovog ureda u Zagrebu. Iako su im novci isplaćeni ovo jutro, štrajk su odlučili nastaviti do 10 sati na razini cijele Hrvatske, a primarno zato što smatraju kako odnos Ubera prema njima nije nimalo partnerski kakvim se nalaže da bi trebao biti:

Nama je žao da je do toga moralo doći, međutim, mi smo u takvom položaju prema Uberu da se doslovce osjećamo kao potpuni digitalni robovi. Oni konstantno naglašavaju da smo mi njihovi partneri, oni konstantno peru ruke od bilo kakve odgovornosti prema nama, što se tiče radničkih prava, a s druge strane naglašavaju da su socijalno osviješteni i kako brinu za svoju zajednicu.

Međutim, ako smo mi u partnerskom odnosu, kako je moguće da mi, njihovi direktni partneri, ne možemo stupiti u apsolutno nikakav kontakt s predstavnicima Ubera. Mi nismo dobili nikakvo obrazloženje što se događa, zašto novci nisu sjeli i kada budu.

“Ako smo partneri želimo imati otvoreni dijalog”

Ispred Uberovog ureda, Ivu Filipović i predsjednika SRDP-a nije dočekao nitko od predstavnika Ubera. Kada im inače treba pomoć nekoga od predstavnika, u uredu ih najčešće dočekaju studenti koji mogu riješiti osnovne probleme s aplikacijom, a za sve veće stvari preusmjeravaju ih na “nadležne službe”. Jedan od glavnih problema upravo je ta nemogućnost dijaloga koja bi trebala biti temelj partnerskog odnosa, ističu. Danas vozači Ubera s predstavnicima mogu razgovarati samo putem vozačeve aplikacije, a uglavnom dobivaju automatizirane poruke:

“Hvala vam na javljanju, svjesni smo problema, proslijedili smo vaš upit nadležnima. Hvala na strpljenju.”

U slučaju da se kasni s plaćama, Uberovi vozači tako su prepušteni sami sebi. Nemaju nikakvu informaciju što se događa, što se radi po pitanju isplate i kada se očekuje razrješenje situacije. Partnerski odnos daleko je od partnerskog, a kao radnici – prava nemaju. I to je problem koji prati tzv. gig ekonomiju još od samih početaka.

Welcome to the gig economy.

Mnogo prije nego što je bivša predsjednica djecu u Škabrnji podučila kako “ako nauče programirati” mogu živjeti u Hrvatskoj, a zarađivati negdje u Americi, uvriježilo se upravo suprotno. Iz Hrvatske mnogi IT stručnjaci i tvrtke, rade za one na Zapadu. I nitko se na to mnogo ne buni – uvjeti rada u toj industriji zavidni su, a standardi visoki.

No, takozvana gig ekonomija, ne znači med i mlijeko svakoj industriji. Iako naizgled donesi “revoluciju” tržištu rada u pojedinom području, u pozadini je često jednostavna premisa velikih tehnoloških kompanija – uštedjeti. Hoće li to biti na nižim plaćama ili na manjim davanjima državi, nebitno je – jer uostalom, najčešće se posljedice prevale preko leđa radnika.

Vozači Ubera danas u većini dijelova svijeta rade za Uber kao freelanceri odnosno samostalni poduzetnici. Argument kojim se Uber najčešće ograđuje od toga da su vozači njihovi zaposlenici tiče se činjenice da vozači voze svoja vlastita auta i sami određuju svoj raspored rada. Tako su u mnogim državama vozači Ubera pred zakonom samo njihovi “partneri” koji nemaju nikakvih radničkih prava poput plaćenog godišnjeg i roditeljskog dopusta, bolovanja, vikenda, sigurnog zaposlenja itd.

To da Uber ne želi preuzeti odgovornost prema “zajednici vozača” koji po mnogim kriterijima jesu njihovi radnici pitanje je koje se povlači još od radnih dana ove američke tvrtke (i ne samo nje), u nekoliko država gdje je neki tech gigant donio “revoluciju”. Ovaj put nezadovoljstvo je kulminiralo i u Hrvatskoj, zbog čega je u rujnu ove godine i osnovan Sindikat radnika digitalnih platformi s ciljem poboljšanja radnih uvjeta vozača Ubera i Bolta, dostavljača Glova i Wolta i radnika drugih digitalnih platformi koji operiraju po sličnom konceptu.

U Italiji vozači Ubera priznati kao radnici, a to je sljedeći korak i hrvatskima

Kako za H-alter ističe Iva Filipović, po čitavoj Europi se osnivaju sindikati ove vrste, a upravo su njihove aktivnosti tijekom zadnjih par godina omogućile da se dogode značajne promjene.

Uber i dostavljačke platforme u Italiji morale su priznati da su ljudi koji zarađuju putem njih njihovi radnici i preuzeti plaćanje doprinosa. U Londonu su se vozači izborili za pravo na godišnji i bolovanje, a mi ćemo 29. i 30. rujna stupiti u kontakt sa španjolskim Sindikatom zahvaljujući SSSH koji nas je spojio s njima. Europska unija planira izmjene Zakona rada putem digitalnih platformi, a izmjena našeg Zakona o radu također ide u tom smjeru.

Smatram da su platforme svjesne da neće moći zauvijek poslovati na ovaj način i da je pravi trenutak za osnivanje sindikata u Hrvatskoj. Radi se o novom tržištu koje je u ovih nekoliko godina pokazalo svoje prednosti i nedostatke, a nedostaci će se morati dovesti u red.

Daljnji plan hrvatskog SRDP-a jest također utjecati na državu kako bi se poduzele aktivne mjere oko istraživanja ovog slučaja. Krajnji cilj im je dokazati da su radnici i da platforme na sebe preuzmu plaćanje doprinosa državi u kojoj su prisutni.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    18. 10. 2021. u 4:25 pm Odgovori

    Ovi šta traže zaposlenje, kako će riješiti ako radiš za jednu platformu 7 sati tjedno a za drugu 10. Znači radiš za dvije platforme neredoviti broj sati. Kako sad, obje firme te moraju zaposlit. I kako riješiti broj radnih sati koje ja želim odraditi ako je manji od 8h dnevno. Osim toga Uber naplaćuje proviziju za pronađene vožnje, a porez plaća u zemlji gdje je registriran. Ljudi uopće ne razmišljaju kako riješiti problem, samo prigovaraju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?