Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati - radnici s pravima

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

SAD, Italija, Španjolska, UK, Kanada, Australija… u svim tim državama u protekle tri godine, Uberovi vozači su prosvjedovali zbog uvjeta rada. Kao i u Hrvatskoj danas, od 7 do 10 sati, velik broj vozača Ubera isključio se iz prometa u znak protesta. Cijene su dvostruko porasle, kao i vrijeme odaziva…

Povod štrajku? Kašnjenje isplata koje im pristižu na tjednoj bazi. Razlog? Sustavno zanemarivanje zajednice vozača o kojoj navodno Uber veoma brine.

Iva Filipović, suosnivačica i tajnica novoosnovanog Sindikata radnika digitalnih platformi danas se obratila novinarima na medijskoj presici ispred Uberovog ureda u Zagrebu. Iako su im novci isplaćeni ovo jutro, štrajk su odlučili nastaviti do 10 sati na razini cijele Hrvatske, a primarno zato što smatraju kako odnos Ubera prema njima nije nimalo partnerski kakvim se nalaže da bi trebao biti:

Nama je žao da je do toga moralo doći, međutim, mi smo u takvom položaju prema Uberu da se doslovce osjećamo kao potpuni digitalni robovi. Oni konstantno naglašavaju da smo mi njihovi partneri, oni konstantno peru ruke od bilo kakve odgovornosti prema nama, što se tiče radničkih prava, a s druge strane naglašavaju da su socijalno osviješteni i kako brinu za svoju zajednicu.

Međutim, ako smo mi u partnerskom odnosu, kako je moguće da mi, njihovi direktni partneri, ne možemo stupiti u apsolutno nikakav kontakt s predstavnicima Ubera. Mi nismo dobili nikakvo obrazloženje što se događa, zašto novci nisu sjeli i kada budu.

“Ako smo partneri želimo imati otvoreni dijalog”

Ispred Uberovog ureda, Ivu Filipović i predsjednika SRDP-a nije dočekao nitko od predstavnika Ubera. Kada im inače treba pomoć nekoga od predstavnika, u uredu ih najčešće dočekaju studenti koji mogu riješiti osnovne probleme s aplikacijom, a za sve veće stvari preusmjeravaju ih na “nadležne službe”. Jedan od glavnih problema upravo je ta nemogućnost dijaloga koja bi trebala biti temelj partnerskog odnosa, ističu. Danas vozači Ubera s predstavnicima mogu razgovarati samo putem vozačeve aplikacije, a uglavnom dobivaju automatizirane poruke:

“Hvala vam na javljanju, svjesni smo problema, proslijedili smo vaš upit nadležnima. Hvala na strpljenju.”

U slučaju da se kasni s plaćama, Uberovi vozači tako su prepušteni sami sebi. Nemaju nikakvu informaciju što se događa, što se radi po pitanju isplate i kada se očekuje razrješenje situacije. Partnerski odnos daleko je od partnerskog, a kao radnici – prava nemaju. I to je problem koji prati tzv. gig ekonomiju još od samih početaka.

Welcome to the gig economy.

Mnogo prije nego što je bivša predsjednica djecu u Škabrnji podučila kako “ako nauče programirati” mogu živjeti u Hrvatskoj, a zarađivati negdje u Americi, uvriježilo se upravo suprotno. Iz Hrvatske mnogi IT stručnjaci i tvrtke, rade za one na Zapadu. I nitko se na to mnogo ne buni – uvjeti rada u toj industriji zavidni su, a standardi visoki.

No, takozvana gig ekonomija, ne znači med i mlijeko svakoj industriji. Iako naizgled donesi “revoluciju” tržištu rada u pojedinom području, u pozadini je često jednostavna premisa velikih tehnoloških kompanija – uštedjeti. Hoće li to biti na nižim plaćama ili na manjim davanjima državi, nebitno je – jer uostalom, najčešće se posljedice prevale preko leđa radnika.

Vozači Ubera danas u većini dijelova svijeta rade za Uber kao freelanceri odnosno samostalni poduzetnici. Argument kojim se Uber najčešće ograđuje od toga da su vozači njihovi zaposlenici tiče se činjenice da vozači voze svoja vlastita auta i sami određuju svoj raspored rada. Tako su u mnogim državama vozači Ubera pred zakonom samo njihovi “partneri” koji nemaju nikakvih radničkih prava poput plaćenog godišnjeg i roditeljskog dopusta, bolovanja, vikenda, sigurnog zaposlenja itd.

To da Uber ne želi preuzeti odgovornost prema “zajednici vozača” koji po mnogim kriterijima jesu njihovi radnici pitanje je koje se povlači još od radnih dana ove američke tvrtke (i ne samo nje), u nekoliko država gdje je neki tech gigant donio “revoluciju”. Ovaj put nezadovoljstvo je kulminiralo i u Hrvatskoj, zbog čega je u rujnu ove godine i osnovan Sindikat radnika digitalnih platformi s ciljem poboljšanja radnih uvjeta vozača Ubera i Bolta, dostavljača Glova i Wolta i radnika drugih digitalnih platformi koji operiraju po sličnom konceptu.

U Italiji vozači Ubera priznati kao radnici, a to je sljedeći korak i hrvatskima

Kako za H-alter ističe Iva Filipović, po čitavoj Europi se osnivaju sindikati ove vrste, a upravo su njihove aktivnosti tijekom zadnjih par godina omogućile da se dogode značajne promjene.

Uber i dostavljačke platforme u Italiji morale su priznati da su ljudi koji zarađuju putem njih njihovi radnici i preuzeti plaćanje doprinosa. U Londonu su se vozači izborili za pravo na godišnji i bolovanje, a mi ćemo 29. i 30. rujna stupiti u kontakt sa španjolskim Sindikatom zahvaljujući SSSH koji nas je spojio s njima. Europska unija planira izmjene Zakona rada putem digitalnih platformi, a izmjena našeg Zakona o radu također ide u tom smjeru.

Smatram da su platforme svjesne da neće moći zauvijek poslovati na ovaj način i da je pravi trenutak za osnivanje sindikata u Hrvatskoj. Radi se o novom tržištu koje je u ovih nekoliko godina pokazalo svoje prednosti i nedostatke, a nedostaci će se morati dovesti u red.

Daljnji plan hrvatskog SRDP-a jest također utjecati na državu kako bi se poduzele aktivne mjere oko istraživanja ovog slučaja. Krajnji cilj im je dokazati da su radnici i da platforme na sebe preuzmu plaćanje doprinosa državi u kojoj su prisutni.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    18. 10. 2021. u 4:25 pm Odgovori

    Ovi šta traže zaposlenje, kako će riješiti ako radiš za jednu platformu 7 sati tjedno a za drugu 10. Znači radiš za dvije platforme neredoviti broj sati. Kako sad, obje firme te moraju zaposlit. I kako riješiti broj radnih sati koje ja želim odraditi ako je manji od 8h dnevno. Osim toga Uber naplaćuje proviziju za pronađene vožnje, a porez plaća u zemlji gdje je registriran. Ljudi uopće ne razmišljaju kako riješiti problem, samo prigovaraju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.

Startupi

Što smo dosad saznali o hrvatskim SaaS tvrtkama? 60% ispitanika navodi da su profitabilni!

Polovica hrvatskih SaaS tvrtki iz istraživanja postoji manje od 5 godina, otprilike jednako toliko ih ima manje od 1 milijun eura ponavljajućeg godišnjeg prihoda (ARR), a 80 % njih ima manje od 50 zaposlenih.

Novost

Korisnici Revoluta u Hrvatskoj od sada mogu ulagati i u obveznice

Revolut, financijska aplikacija s više od 40 milijuna korisnika diljem svijeta, svojoj je investicijskoj ponudi u Hrvatskoj dodala obveznice.