
Ne dajte se “upecati”: phishing mailovi stigli na adrese korisnika domaćih banaka
Nemojte otvarati linkove iz mailova koji vam stižu sa sumnjivih email adresa - čak ni ako kažu da su od vaše banke.
Hrvatski CERT danas je objavio informaciju da su upravo u tijeku phishing napadi na klijente dvije domaće banke. Radi se o email porukama koje za cilj imaju od korisnika “izvući” podatke tako da ih preusmjeravaju na stranice koje služe za prikupljanje podataka. Ako dobijete ovakve poruke, izbrišite ih i nemojte otvarati hiperlinkove u njima.
Phishing napadi izuzetno su česti na internetu, ali i dalje svaki puta kada se za njih čuje osjećamo da smo nedovoljno informirani. U svom temelju, phishing je metoda prikupljanja vaših privatnih podataka kako bi se kasnije ti isti podaci prodali ili koristili za druge svrhe. Logično je, stoga, da ih ne treba dopustiti.
Prema izvješću CERT-a, danas se radi o emailovima koji sadrže poveznice za stranice internet bankarstva na kojima korisnici trebaju promijeniti šifru, ali radi se o stranicama koje samo tako izgledaju kako bi vas prevarile. Ako upišete svoju šifru ondje, ostajete bez podataka i tko zna što se s njima može učiniti. Iako iz CERT-a ne navode o kojim se bankama radi, vjerujemo da je riječ o nekima od najvećih banaka u Hrvatskoj, poput PBZ-a, Addika, Zagrebačke banke, OTP-a, Erste banke ili RBA.
Pročitajte adresu s koje mail stiže!
CERT kaže kako su poruke korisnicima banaka stizale s domena poput naijadomains.com, ili server.secured483.com. Subject polja mailova u ovim slučajevima bile su sintagme poput “VAŽNA PORUKA” ili “Hitna pažnja” , bez pojašnjenja toga o čemu se radi. Budući da phishing poruke najviše uspjeha imaju upravo kod korisnika koji se isprva prepadnu i krenu odmah reagirati, često se dogodi da ljudi jednostavno ne provjere domene s kojih dobivaju poruke.
Kako biste se osigurali, jednostavno pročitajte detaljno tko vam to točno šalje poruku i na koju stranicu želi da odete. Osim toga, iščitajte mail; nerijetko se dogodi da u mailu neke riječi nisu najbolje napisane, ili se da naslutiti kako nešto nije u redu.
Mailovi ovog tipa gotovo nikada nemaju potpise koji su uobičajeni, a u primjerima od danas koriste se riječi poput “izvinite”, i “dragi klijent”. Također, neke rečenice u phishing mailovima imaju točku na kraju, neke ne, a autori ovih mailova riječ “Vi” ne pišu velikim slovom, kako se to inače radi u ovakvoj komunikaciji. Što god mislili o bankama, ne možete reći da ne drže do formalnosti i pravopisa, pa se i na to možete osloniti u ovakvim slučajevima.

Svaka banka ima svoj mail za obavijesti
Ako ste klijent primjerice Zagrebačke banke, SVAKA email adresa putem koje vam se Banka obraća izgledat će poput ove, inače prave adrese za obavijesti:
Zaba.Obavijesti@unicreditgroup.zaba.hr
Prema tome, iz ovoga je jasno da svi Zaba mailovi dolaze s domenom unicreditgroup.zaba.hr, i sve poruke koje nemaju ovaj nastavak, a tvrde da su iz Zagrebačke banke vrlo vjerojatno to nisu. Slične domene imaju i druge velike banke, a samo neke od najvećih navodimo ispod, za svaki slučaj:
PBZ: adresa@pbz.hr
Erste: adresa@erstebank.hr
Reiffeisen: adresa@rba.hr
OTP: adresa@otpbanka.hr
Addiko: adresa@addiko.com
Prema tome, danas budite malo oprezniji kada otvarate mailove koji velikim slovima tvrde da je nešto važno, provjerite odakle dolaze i obrišite ih ako se ne slažu s logikom.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.