Ozren Tabaković dolazi u Rimac Automobile kao "Employer Branding & CSR Manager"

Ozren Tabaković dolazi u Rimac Automobile kao “Employer Branding & CSR Manager”

Ozren je prva službeno zadužena osoba koja će se u Rimac Automobilima baviti employer brandingom i strategijama društvene odgovornosti.

Ozren Tabaković je PR stručnjak kojega ste već sigurno negdje upoznali ili za njega čuli. Uz kratke novinarske i agencijske početke, proveo je dobrih 7 godina u bankovnim komunikacijama RBA, da bi se poslije opet vratio u agencijske vode kroz I TO NIJE SVE! i Komunikacijski laboratorij.

Danas pak gledamo na zanimljiv korak u njegovoj karijeri – Rimac Automobile u koje dolazi na poziciju Employer Brandinga & CSR (Corporate social responsibility) menadžera.

Zanimalo nas je za početak kako je došlo do toga da se odluči za ovu poziciju:

Pozicija koja u svojoj domeni ima employer branding i DOP komponentu je nešto čime se već duži niz godina želim baviti i jako mi je drago što je važnost ove funkcije prepoznata od strane Rimac Grupe.

Rekao bih da mi je dosadašnje iskustvo dalo ipak neko ohrabrenje prilikom razgovora za ovu poziciju. S obzirom na to da dolazim iz agencijskog svijeta, prošao sam puno industrija i projekata koji su u fokusu imali privlačenje novih zaposlenika, pa mogu reći da zbog svoje pozadine imam sreće da sam radio i u agencijama za odnose s javnošću i marketinškoj, odnosno kreativnoj agenciji.

Iskrenost se cijeni

Ozren otvoreno iskazuje svoju sreću kada priča o prilici da radi u Rimac Automobilima. Posebno ga se dojmilo što su cijenili njegovu iskrenost pa iako nije najveći zaljubljenik u aute, dobili su profesionalca koji želi doprinijeti svojim iskustvom.

Krenut ću s jednom anegdotom koja se “potegnula” već prilikom prvog razgovora i doticaja s kompanijom. Naime, pitali su me tijekom razgovora jesam li ja “Petrol head”?

Legitimno i na mjestu pitanje za osobu koja dolazi raditi u autoindustriju. Nažalost, ja to nikako nisam. Bio sam vrlo iskren. Rekao sam im da posjedujem auto star 17 godina te da sam po tom pitanju vrlo jednostavan. Kod odabira auta gledam boju i izgled jer se u performanse ne razumijem. Jednostavno mi to nikada nije bilo područje interesa, iako sam se kao mali igrao isključivo s autićima. S druge stane, moj sin od 5 godina vrlo dobro zna gdje mu sada tata radi i jedva čeka doći i vidjeti Neveru! 😊

Rimac Automobilima posebno ga je privukla Matina vizija, dodaje Ozren te konstatira kako mu je gledajući napredak jedne hrvatske tvrtke po prvi puta u životu autoindustrija postala zanimljiva. Biti dijelom toga smatra da je stvarno neprocjenjivo.

Ono gdje vidim veliki izazov je upravo činjenica da Hrvatska nažalost nema temelje u autoindustriji i iskreno mogu reći da je Rimac Grupa ta koja ih gradi. Uzmimo samo za primjer Italiju, Francusku ili Njemačku kao zemlje gdje se auti proizvode više stotina godina. U Hrvatskoj toga nikada nije bilo te stoga izazov leži upravo na temeljima s kojih polazimo. Gradimo sve ispočetka.

Rast prate izazovi

Pošto će se Ozren primarno baviti employer brandingom, morali smo se dotaknuti i toga kako bi Rimac Grupu ocijenio kao poslodavce i gdje vidi još potencijala?

Rekao bih ovako… teško je udovoljiti svim zahtjevima, kako od strane zaposlenika, tako i od strane tržišta u fazi kada kompanija bilježi rast na godišnjoj razini usporediv s populacijom jednog manjeg mjesta. Kao odgovor na niz projekata u razvoju, Bugatti Rimac i Rimac Technology i ove godine nastavljaju brzi rast, što za sobom povlači razne izazove.

S druge strane, posljednjih 7 godina je kompanija bila birana u TOP kompanije na tržištu kao najbolji poslodavac, a to bih rekao da puno govori o kompaniji, pogotovo kada u obzir uzmemo ovo što sam gore spomenuo.

Na što se želi fokusirati u prvoj godini svog rada?

Ove godine će mi fokus biti usmjeren na standardizaciju određenih internih procesa, izradu i uspješnu implementaciju strategije nastupa na tržištu iz aspekta employer brandinga te izradu generalnih smjernica za strategiju društveno odgovornog poslovanja. To je ono što bih volio ostvariti ove godine, kako bismo imali jake temelje za nastavak u smjeru u kojem se želimo razvijati te rasti kao kompanija.

Sva su iskustva bitna, ali među najdražima su mu projekti društvene odgovornosti

Kako smo već spomenuli, a potvrđuje i sam Ozren, imao je sreću što je tijekom svoje karijere prošao agencije i korporacije. Smatra da upravo u toj širini stečenog iskustva leži njegova komparativna prednost na tržištu rada te da ga je upravo to najviše “opremilo” za ovakvu jednu poziciju u Rimac Technologyju.

Osim što sam imao priliku za pojedine klijente izrađivati ili raditi na strategijama za Employer Branding ili društveno odgovorno poslovanje, imam iskustva i u projektima kojima su u fokusu teme od šireg društvenog značaja. (Na kraju krajeva, i u suradnji s Netokracijom sam bio uključen u projekte Employer Brandinga! :))

Primjerice, posljednjih dvije ili tri godine (nikad ne znam izuzimamo li COVID eru ili brojimo i te godine kao da su se stvarno dogodile), aktivno sam bio uključen u projekt RokOtok od našeg Ribafisha te mi je to jedan od dražih projekata na kojima sam radio. Bili su tu projekti i poput platforme održivosti jedne banke u Hrvatskoj, ali i mnogih drugih.

No možda najdraži projekt moje karijere, trenutno, svakako je projekt društvene odgovornosti koji sam, tijekom svog boravka u I TO NIJE SVE! kreativnoj agenciji, osmislio za potrebe Klinke za dječje bolesti Zagreb.

Radilo se o izradi kreativnog brodića za potrebe snižavanja razine stresa kod djece tijekom njihovog boravka u bolnici, odnosno za potrebe prijevoza djece na dijagnostičke preglede ili operativne zahvate o kojem se opsežno pisalo u medijima. Mogu reći da mi je to projekt u koji smo svi zajedno unijeli sva stečena znanja i iskustva te podigli kvalitetu bolničkog liječenja te pridonijeli humanizaciji liječenja u Hrvatskoj. Isto tako, aktivno sudjelujem u edukacijama mladih naraštaja poduzetnika, odnosno startupovaca kroz Algebru LAB i BIRD Inkubator. Tako da bih rekao kako iskustva ne manjka. 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?