Koji ste tip online kupca: Plaćate li karticama ili pouzećem?

Koji ste tip online kupca: Plaćate li karticama ili pouzećem?

Prema podacima Eurostata, gotovo milijun i pol Hrvata kupuje online. No koliko njih tu kupovinu privede kraju plaćajući online, a koliko ih se odlučuje da taj dio obave u banci ili pouzećem? Čini se da u Hrvatskoj postoje dva tipa umreženih kupaca.

Dok je očito da je online kupovina u Hrvatskoj prilično popularna, kada je riječ o načinima plaćanja, čini se kako postoje dvije dijametralno suprotne skupine.

Jesi li Petra ili Ana?

S jedne strane su potrošači koji koriste kartice za online plaćanja – nazvat ćemo ovaj tip osobe Petra.

Petra kupuje online, a svoju je karticu pohranila na više servisa.

Naša zamišljena prosječna potrošačica Petra ima 31 godinu, radi u digitalnoj industriji i voli isprobavati trendove. Prema procjeni Mastercarda, korisnik kao što je Petra svoje je podatke s kartice spremio na otprilike 5 internetskih odredišta.

Kada uđe u Uber, voli iz njega izaći, a da ne mora posezati za novčanikom, jer se sve automatski naplati s njene kartice. Ima i svoj profil s povezanom karticom na Amazonu, odakle često naručuje stručnu literaturu, a za zabavu se s njene kartice svaki mjesec naplaćuju Netflix i Deezer. U svom telefonu ima i digitalnu verziju svoje kartice, ako se dogodi da izađe is stana bez novčanika, a potrošnju prati preko mobilnog bankarstva.

Drugi tip korisnika je Ana. Ana je nešto starija, recimo da ima 41 godinu, i nisu joj strane blagodati svega digitalnog.

Ana kupuje online, no više voli platiti pouzećem ili u banci.

Također se vozi Uberom, no preferira platiti vozaču gotovinom, a kada naručuje nešto online, bira domaće web trgovine gdje može platiti pouzećem. To ne znači da ne koristi kartice, ali jednostavno, kada je riječ o bezgotovinskim plaćanjima, Ana i dalje najviše vjeruje fizičkim poslovnicama i ne voli ostavljati svoje osobne podatke i podatke s kartice na internetu, iako je svjesna koliko je zaštita uznapredovala.

Generacijski jaz i kako ga premostiti?

Najveća demografska razlika između Petre i Ane i zašto različito koriste kartice je generacijska, ako je vjerovati ispitivanju mnijenja.

Takozvana “generacija Y” ili “Millennialsi” kojima pripada Petra vjeruju da su podaci s njihove kartice podjednako sigurni u fizičkim prodavaonicama kao i u web trgovinama te u mobilnim aplikacijama.

Izvor: https://bit.ly/2uNTiG8

Pomak već za jednu generaciju, generaciju X koja je rođena prije osamdestih kao Ana, već znači da kupci manje vjeruje online plaćanjima, ali i su i općenito više zabrinuti za sigurnost svojih podataka, bilo da kupuju u fizičkoj poslovnici ili preko interneta.

Istraživanje koje je proveo američki Deprtment of Comemrce pokazalo je kako 37% ispitanika, poput Ane, izbjegava online transakcije i kupovinu zbog zabrinutosti za sigurnost ili privatnost podataka. U istoj studiji se pokazalo kako su zabrinuti uglavnom zbog vijesti o krađi podataka koje su čuli, ne zapravo i sami doživjeli.

Razlika je, dakle, u tome koliko je Petri i Ani (ne)ugodno ostaviti svoje podatke i podatke o kartici online.

No što kada podatke o kartici ne bi uopće morale igdje ostaviti?

Umjesto broja kartice – token

To je razlika koju Mastercard pokušava pomiriti svojim MDES (Mastercard Digital Enablement Service) uslugom i card-on-file mogućnosti.

Stvar je (za korisnika) prilično jednostavna – banka koja je izdala karticu “zamjenjuje” broj kartice novim 16-znamenkastim tokenom prilikom spremanja kod trgovca.

To znači da pri kupovini Petra i Ana samo jednom upisuju svoje podatke s kartice, a njihova ih banka pretvori u anonimizirani token – koji je jedini podatak vidljiv trgovcu. Token sam po sebi ne sadrži nikakve podatke o kartici ili vlasniku te je u slučaju zlouporabe beskoristan i ne može se upotrijebiti za neku drugu transakciju.

Tako se osigurava dodatnu sigurnosnu zaštitu, a korisnici poput hipotetske Ane mogu provoditi transakcije online sigurni da su njihovi osobni podaci sigurni iza anonimiziranog tokena.

A što je s Petrom koja ionako nema problema s time? Kako token izdaje banka koja izdaje i karticu, automatski ga ažurira – to znači da Petra ni na jednom od pet ili više mjesta na kojima je ostavila svoj token ne treba ažurirati podatke s kartice jednom kada ona istekne, već se to čini automatski.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.