Nova era razvoja softvera: Što AI znači za product dizajnere

Nova era razvoja softvera: Što AI znači za product dizajnere

Umjetna inteligencija radikalno mijenja način na koji se razvija softver, a s njom se mijenja i uloga product dizajnera, developera i cijelih product timova.

U novoj epizodi Netokracijinog podcasta razgovaramo o tome kako umjetna inteligencija mijenja način na koji gradimo digitalne proizvode i što to znači za product dizajnere, developere i product timove. S Dinom Balenom iz Infobipa analiziramo zašto klasični procesi razvoja softvera više ne funkcioniraju jednako kao prije i kako AI ubrzava razvoj proizvoda.

U drugom dijelu epizode osvrćemo se i na odnos umjetne inteligencije i vojne industrije, ali i na šire tehnološke trendove koji oblikuju industriju.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!

Kako AI mijenja product design i razvoj softvera

Marin: Digitalne proizvode desetljećima smo gradili kroz ekrane, izbornike i unaprijed definirane tokove. Navigacija je bila temelj logike korisničkog sučelja – klik po klik do željenog rezultata. No pojavom AI chat sučelja pojavljuje se nova ideja: razgovor umjesto navigacije. Danas svi znamo kako koristiti većinu aplikacija. Bankarska aplikacija, primjerice, ima tri koraka za transfer novca – odabir primatelja, iznos i potvrda.

Dino: To je tipičan primjer softvera kakav smo gradili desetljećima. Dizajneri i product manageri pretpostavljali su kako će korisnik koristiti aplikaciju i na temelju tih pretpostavki gradili flow. Ali problem je što svaki novi feature čini softver sve složenijim. Svaka nova funkcionalnost dodaje sloj kompleksnosti. S vremenom se korisnici suočavaju s aplikacijama koje imaju stotine opcija, a mnoge od njih nikada ne koriste.

Može li AI chat sučelje riješiti taj problem?

Marin: AI chat sučelja nude alternativu – korisnik samo napiše što želi napraviti.

Dino: To doista smanjuje kompleksnost. Umjesto da tražiš opciju u aplikaciji, samo napišeš upit i dobiješ odgovor. No ta sučelja imaju i tri nova problema. Prvo je vidljivost. U klasičnoj aplikaciji vidiš dashboard i sve informacije na jednom mjestu. U chatu vidiš samo ono što si upravo pitao.

Marin: Drugi problem?

Dino: Otkrivanje. U klasičnom sučelju možeš istraživati opcije kroz navigaciju. U chatu, ako ne znaš što pitati, ta funkcionalnost za tebe ne postoji. Na kraju imamo orijentaciju. U klasičnim aplikacijama znaš gdje si – imaš navigaciju, breadcrumbse. U chatu toga nema. Sve nestaje nakon nekoliko poruka.

Generativna sučelja: spoj klasičnog i AI pristupa

Marin: Ako ni klasični UI ni chat nisu idealni, postoji li treći model?

Dino: Trenutno se eksperimentira s generativnim korisničkim sučeljima. To su sučelja koja se prilagođavaju korisniku u trenutku.

Marin: Znači nešto između statičnog UI-a i AI-a?

Dino: Upravo tako. Imaš osnovni kostur aplikacije – navigaciju i strukturu – ali sadržaj se dinamički generira ovisno o kontekstu i namjeri korisnika.

Marin: Primjer?

Dino: U ponedjeljak možda želiš vidjeti određeni dashboard. Sustav to zapamti. U petak radiš drugi tip posla i sučelje se automatski prilagođava.

Kako AI mijenja način razvoja softvera

Marin: Ako se sučelja generiraju dinamički, kako to mijenja rad product timova?

Dino: Drastično. Do sada su dizajneri bili brži od inženjera, mogli su napraviti mockup za nekoliko dana, dok je razvoj trajao tjednima ili mjesecima.

Marin: A sada?

Dino: S AI alatima inženjer može izgraditi funkcionalni feature u jedno popodne. Dizajneri više nisu najbrži dio procesa.

Marin: To znači da se proces razvoja mora promijeniti.

Dino: Točno. Timovi sve manje slijede rigidne procese poput “double diamonda”. Umjesto toga fokus je na brzom eksperimentiranju i prototipovima.

Prototip postaje novi brief

Marin: Nekada su product manageri pisali detaljne specifikacije.

Dino: Danas prototip često zamjenjuje specifikaciju. Umjesto dokumenta od 20 stranica, napraviš funkcionalni prototip i vidiš radi li ideja.

Marin: Koliko to ubrzava proces?

Dino: Ono što je nekad trajalo dva ili tri mjeseca, sada može trajati nekoliko dana.

Nova uloga product dizajnera

Marin: Ako AI preuzima dio posla, što onda rade dizajneri?

Dino: Manje vremena provode na izradi artefakata poput mockupova, a više na donošenju odluka i evaluaciji rješenja.

Marin: Znači više strategije, manje crtanja?

Dino: Upravo tako. Dizajneri postaju partneri u razvoju proizvoda, rade zajedno s inženjerima i product managerima od početka do kraja.

Marin: A što je s programiranjem?

Dino: Nekada sam mislio da dizajneri ne moraju znati kodirati. Danas mislim da bi trebali znati barem osnovni frontend.

Marin: Zašto?

Dino: Zato što mogu sami implementirati promjene. U Infobipu smo u pilot projektu omogućili dizajnerima da pišu kod i već su napravili više od 50 izmjena u korisničkom sučelju.

Tko će imati prednost u AI eri

Marin: Ako svi imaju pristup istim AI alatima, što će razlikovati dobre timove od prosječnih?

Dino: Četiri stvari: znati što graditi, završiti to do kraja, preuzeti odgovornost i učiti brže od drugih. AI može ubrzati izgradnju proizvoda, ali ne može odlučiti što vrijedi graditi. Tu i dalje dolazi ljudska prosudba.

Kakve dizajnere industrija sada traži

Marin: Kakvi će se dizajneri najviše tražiti u budućnosti?

Dino: Dvije skupine. Prva su snažni generalisti – ljudi koji razumiju dizajn, ali i tehnologiju i vole eksperimentirati. Druga su vrlo specijalizirani stručnjaci – primjerice interaction ili motion dizajneri koji mogu donijeti vrhunsku kvalitetu.

Marin: Zanimljivo je da neki u industriji ponovno zapošljavaju i juniore.

Dino: Da, jer oni nisu opterećeni starim procesima i lakše eksperimentiraju s novim tehnologijama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?