NEAR omogućio bezbolan ulazak 20 milijuna web developera u web 3.0

NEAR omogućio bezbolan ulazak 20 milijuna web developera u web 3.0

Jedan od glavnih razloga zašto se NEAR odlučio na ovaj projekt je razbijanje mitova da web 3.0 zahtijeva učenje novih jezika i kako je programiranje web 3.0 aplikacija općenito zastrašujuće...

I’m gonna make him an SDK he can’t refuse 🐴

Početkom kolovoza NEAR je izbacio JavaScript SDK. Lansiranjem ovog SDK-a, preko 20 milijuna JavaScript programera dobivaju priliku da se priključe građenju brzih, skalabilnih i user-friendly decentraliziranih aplikacija. Bez obzira na to što je NEAR sada uveo JavaScript, njihovi ugovori su početno pisani u Rustu. Rust i Solidity su najistaknutiji programski jezici za Layer 1 blockchainove, ali postoji manje od 2.5 milijuna programera diljem svijeta koji koriste te jezike.

Inače, JS SDK svakom ugovoru daje vlastitu instancu JS mehanizma koji radi unutar njega. Ovaj dizajn omogućuje programerima pisanje ugovora u čistom JavaScriptu ili TypeScriptu i pristup svim istim značajkama, kao što su Oracle baze, dostupne za Rust ugovore.

Razgovarali smo s Jakovom Buratovićem, Chief Innovation Officerom u NEAR Balkans Hubu ujedno i predavačem na ovogodišnjem Shiftu, koji nam je otkrio kako je tekao razvoj ovog SDK koji čeka svojih 20 milijuna programera.

Web aplikacije ne moraju biti komplicirane…

Jedan od glavnih razloga zašto se NEAR Balkans Hub odlučio na ovaj projekt je razbijanje mita prema kojem web 3.0 zahtijeva učenje novih jezika i kako je to općenito zastrašujuće, ističe Jakov. Aplikacije ne moraju biti komplicirane kao što je to slučaj u Web 2.0 svijetu:

Ako želiš na brzinu napraviti neki prototip aplikacije i pritom ti ne treba neka velika sigurnost u računalne performanse, ti ćeš koristiti JavaScript ili Python, a nećeš C++ ili Rust. Isti je slučaj u blockchainu.

Jedna od svrha ovog JavaScript SDK-a je postići bezbolan prijelaz iz weba 2.0 u web 3.0, a kako bi taj prijelaz napravili bezbolnim, obratili su se programerima. Skupljali su konstruktivne kritike na NEAR-ovom Discord kanalu koje su im pomogle da dođu do finalne verzije:

Prva verzija je bila dosta ograničena i nije bila interoperabilna što znači kako nije mogla komunicirati s ostatkom NEAR-ovog ekosistema. To je bila glavna blokada koja se stvorila, ali kroz iteracije samog SDK i povratne informacije, taj se problem riješio i sada više nema ograničenja.

Najveći izazov bio im je napraviti konverziju u kojoj se JavaScript sastavlja u Web Asembleyju što znači kako bi se on nativno izvršavao na NEAR blockchainu:

Kada smo to uspjeli onda smo dobili potpunu interoperabilnost.

Je li potrebno predznanje za korištenje JS SDK-a?

Jakov nam objašnjava kako je potrebno vrlo malo predznanja kako bi se neki programer mogao prebaciti iz web 2.0 u web 3.0 development. Posebno naglašava kako web 3.0 nisu samo pametni ugovori, već se on sastoji i od klijentskog dijela što se odnosi na mobilne i web aplikacije:

Praktički je dovoljno par dana onboardinga za nekoga tko je već bio web developer. Neke jednostavnije pametne ugovore moguće je pisati već nakon tjedan dana za nekoga tko je koristio JavaScript. Toliko je jednostavno.

Naravno, nije sve samo u pisanju koda, kaže Jakov. Ako se bavite ozbiljnijim projektima, u smislu da taj projekt sadrži decentralizirane financije, onda treba biti oprezan jer nećete pametni ugovor napisati tako da samo radi, već on mora biti i siguran:

On ide kroz postupke audita jer profesionalne agencije pokušavaju pronaći rupe u vašem projektu, a izbjeći te rupe svakako nije jednostavno.

Koji su planovi za budućnost?

NEAR želi da JS SDK postane ekvivalentan Rustovom SDK-u, a to će postati kada programeri ne budu gledali hoće li nešto izgubiti ako prijeđu na JavaScript, pojašnjava nam Jakov. Dalje, potrebno je pratiti koliko se koristi JS SDK, a koliko Rust SDK i zatim staviti naglasak na jedan.

Mislim da će ipak oba zaživjeti, ali treba vidjeti tko je ciljana skupina. Hoće li se to odnositi na onboarding programera ili programera koji su radili na manje zahtjevnim projektima koji koriste Rust.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?