1. regionalna edukacija o native oglašavanju: Baneri su prošlost

Prva regionalna edukacija o ‘native’ oglašavanju: Baneri su (naporna) prošlost

Što je nativno oglašavanje? Kako kreirati kvalitetan i relevantan sadržaj kojim ćete doći do svoje ciljane skupine, promovirati proizvod ili uslugu ili povećati prodaju? Kako mjeriti rezultate kampanje? Je li nativno oglašavanje etično? Na ta, ali i mnoga druga pitanja, okupljeni su jučer dobili odgovore na prvoj Netokracijinoj edukaciji OMG!Native u HUB385, na kojoj su gostovali Jan Jilek iz IAB-a i Dejan Nikolić iz Content Insightsa, naravno, uz Netokracijnog Ivana Brezaka Brkana i Miju Biberović.

ibb_native_jpg
U nativno oglašavanje lani su uložene 4,3 milijarde dolara. (Foto: Luka Travaš)

Native, odnosno nativno oglašavanje u posljednje je vrijeme postalo jako popularno.
Svi o njemu pričaju, svi ga znaju i svi – “nativno” oglašavaju. No je li to doista tako ili
ili ponekad nativno oglašavanje izgubi ovaj suglasnik t i postane naivno? To su samo neka od pitanja o kojima se govorilo na prvoj Netokracijinoj edukaciji posvećenoj upravo ovoj tematici, a namijenjenoj pripadnicima marketinške industrije.

Za početak, što je native ili nativno oglašavanje? Teorija kaže kako je riječ o obliku plaćenog medijskog sadržaja u kojemu iskustvo oglasa prati prirodnu formu i funkciju korisničkog iskustva u zadanom okruženju. Pri tome je naglasak upravo na korisničkom doživljaju koji se kad je riječ o standardnom oglašavanju (pre)često ometa i narušava oglasima koji “vrište”: Klikni, klikni, klikni!

Korisnici su se tome doskočili popularnim adblockerima, što je medijske izdavače prošle godine koštalo čak 22 milijarde dolara. Zanimljivo je kako korisnici kad jednom instaliraju adblocker ostaju mu vjerni i dalje. Tome u prilog ide i činjenica kako je u posljednjih 12 mjeseci korištenje adblockera na globalnoj razini poraslo za 41 posto, a sam Ad Block Plus, kao najpopularniji adblocker, bilježi 2,3 milijuna preuzimanja svakog tjedna. Uz to, Apple je krajem 2015. uz iOS 9 najavio i mogućnost blokiranja oglasa u pregledniku Safari. Zašto korisnici jako vole adblockere? Razloga je nekoliko, no korisnici najčešće navode kako ih oglasi ometaju u konzumiranju sadržaja, narušavaju im privatnost te usporavaju učitavanje web stranice.

Je li nativno oglašavanje rješenje?

native_sudionici_jpg
Native nije priopćenje, ali ni promotivni članak, naglašeno je na edukaciji.

Sve navedeno, naravno, narušava korisničko iskustvo te je prirodno da se traže nova rješenja, a kao logičan korak nameće se nativno oglašavanje, što pokazuju i istraživanja u Hrvatskoj, o čemu je Netokracija već pisala. Prakse kojima su se do sada okretali izdavača, poput blokiranja (dijela) sadržaja korisnicima adblockera, zamolbi korisnicima da ne koriste adblockere i slično ne daju rezultate. U prilog nativnom oglašavanju idu i brojke. Naime, prošle su godine u ovaj oblik oglašavanja uložene 4,3 milijarde dolara, a procjene kažu kako će do 2018. taj iznos ići do 8,8 milijarde dolara.

Međutim, ključno je da mu se pristupi pametno, naglašeno je na edukaciji, a poanta je da je sadržaj bude iznimno dobar, relevantan i da čitatelju daje dodatnu vrijednost.

No važno je istaknuti i što nativno oglašavanje nije. Native nije priopćenje, niti promotivni članak s kojim se najčešće zamjenjuje. Također, nativno oglašavanje ne znači da se skriva činjenica kako je riječ o sponzoriranom sadržaju, naprotiv – to se mora istaknuti.

Je li nativno oglašavanje nešto novo? David Ogilvy je još početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća smatrao kako će onaj oglas, koji najviše nalikuje sadržaju, korisnici više čitati i više mu vjerovati. Razvoj tehnologije diktira promjene korisničkih navika te se zato čini da je riječ o nečem novom. Istraživanja također pokazuju kako je 60 posto korisnika otvorenije prema oglasima koji pričaju priču, nego koji jednostavno pokušavaju prodati proizvod. Pa kakav bi native trebao biti? Netokracijina Mia Biberović naglasila je sljedeće:

  • Usklađen s medijem na kojem se objavljuje
  • Usklađen s korisničkim iskustvom posjetitelja medija
  • Usklađen s brendom i kampanjom
  • Zanimljiv, edukativan, informativan
  • S umjerenim pozivima na akciju.

Rast će potražnja za nativnim oglašavanjem

Na edukaciji je također bilo riječi i o etičnoj strani cijele priče, o čemu je govorio Jan Jilek iz IAB-a. Istaknuo je kako njihov Native Advertising Playbook daje određene smjernice, no da su u različitim zemljama različiti standardi, iako uvijek mora biti istaknuto kako se radi o sponzoriranom sadržaju.

Native vidim šire od sponzoriranih članka te je teško definirati što je native. Je li native ako novinar piše o krađi automobila, a na sljedećoj stranici vidite oglas za autoosiguranje? Etičnost je često obrnuto proporcionalna prodajnim rezultatima. Native je sklizak teren, no mislim da je izuzetno zanimljiv i da se s njime može svašta dobroga napraviti.

Kako će native oglašavanje izgledati u bliskoj budućnosti? Jan smatra da će se vrlo vjerojatno ulagati strateški, no da je i prednosti i problem što se native mora prilagođavati svakom pojedinom mediju te zahtijeva više troškova u produkciji jer se ne može skalirati.

Počet će rasti potražnja za nativnim oglašavanjem, ali tek trebamo početi mjeriti rezultate.

Naglasak na dubljoj analizi sadržaja

dejan_native_jpg
Od Dejana Nikolića, suosnivača Content Insightsa, jedino nismo mogli doznati je li za njegovu ozljedu kriva ‘display mafija’ 🙂

Kad je riječ o mjerenju rezultata objavljenog sadržaja, i to ne samo jedinstvenih posjetitelja i prikaza stranice, prava osoba je Dejan Nikolić, osnivač popularnog Njuz.neta, ali i Content Insightsa, alata za naprednu analitiku sadržaja, o kojemu je Netokracija već pisala.

Ovaj alat nudi mnogo dublju analizu od trenutno popularnih alata i, osim broja pregleda stranica i jedinstvenih posjetitelja, uzima u obzir, primjerice, je li neki članak pročitan i dokle je pročitan, koliko je vremena čitatelj bio angažiran u konzumiranju sadržaja, gdje napušta sadržaj i mnoge druge podatke. Sve to prati algoritam Content Performance Indicator, a kako zapravo funkcionira, Dejan je ispričao na primjeru Njuz.neta.

Više nije bitan samo pregled stranice, nego dolazi do potpunije analize koja uključuje i sljedeće podatke: koji sadržaj ima kakav utjecaj, tko je od autora najbolji za koju vrstu sadržaja i drugo.

Kako isplanirati nativnu, a ne naivnu kampanju?

ivan_native_jpg

Kako planirati nativnu kampanju u 2016., što očekivati od agencija, što od klijenta i što od medija? Kad je riječ o planiranju kampanje, Netokracijin Ivan Brezak Brkan okupljenima je dao nekoliko savjeta koje bismo mogli sažeti u sljedeće:

  • Zaboravite na ego svog brenda
  • Odaberite pravi medij
  • Odaberite pravi medij koji pozna svoju publiku
  • Interesi brenda, medija i publike moraju biti usklađeni
  • Doznajte kakav sadržaj vaša publika voli
  • Proaktivno se uključite u stvaranje sadržaja
  • Nemojte biti predirektni
  • Transparentnost je ključna

Pri kreiranju nativnih kampanja od agencije treba očekivati upoznatost s medijima, kvalitetan sadržaj, suradnju s redakcijom, a ne samo prodajom. Sa strane klijenta, treba obratiti pažnju na usklađenost PR-a i marketinga, dostupnost kvalitetnih sugovornika, razumijevanje publike po pitanju sadržaja. Od medija također treba očekivati da poznaje svoju publiku, i to ne samo u brojkama, da ne ‘outsourcaju’ sadržaje vanjskim agencijama, osim ako nije riječ o vlastitom content studiju i da vam neće prodati baš sve što želite.

Dobar native je toliko dobar da publiku nije briga i ako je sponzoriran, a istraživanja pokazuju kako 86 posto korisnika smatra kako je online oglašavanje nužno da bi mogli sadržaj konzumirati besplatno. Ivan je istaknuo:

Ako imate dobar odnos s publikom, možete joj iskomunicirati da imate sponzorirane sadržaje. Native nije prikriveno oglašavanje niti to smije biti.

A što sudionici kažu o edukaciji i da li im se isplatilo provesti vrijeme s nama? Maja Jurković iz Podravke ističe:

Edukacija je bila super, profesionalno organizirana, puno drugih bi se moglo ugledati na vas, a jako mi se svidio praktičan dio. 🙂

A ako vas je ovo zainteresiralo i želite sudjelovati na našoj sljedećoj edukaciji nakon ljeta, ostavite nam email i javit ćemo vam se s detaljima!

[yikes-mailchimp form=”3″]

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. kresimir

    kresimir

    01. 07. 2016. u 4:57 am Odgovori

    Adblock je jako korisni alat. Meni ne smeta banner ako se na stranici nalazi jedan do dva oglasa, ali većina stranica je postavila i pop up oglase tako da sam morao instalirati adblock.

      • rolanje

        rolanje

        01. 07. 2016. u 6:53 pm Odgovori

        Nisam ja direktno pitan, ali evo i moj odgovor, ako ce vam trebati za neku statistiku 🙂

        Vezano za adblock, ni meni ne smetaju banneri… Ali su npr. jutarnji.hr, mislim cak i vecernji.hr, bili presmijesni s onom kolicinom bannera gdje se sadrzaj gotovo nije ni vidio – ne posjecujem ih vec par godina pa ne znam kakvo je sad stanje… net.hr ne znam isto (sve navedene sam si na PC-u zablokirao da ih ne mogu ni otvoriti – ali iz nekog drugog razloga, a ne zbog bannera)…

        A adblock imam instaliran i tamo samo jednu stranicu navedenu za blokiranje (znaci, sve stranice i dalje prikazuju oglase osim te jedne – a nju sam zablokirao jer mi je, kako je vrijeme prolazilo bilo servirano sve vise i vise oglasa. I onda u jednom trenu kad mi je u 3 minute pokazano valjda 5 ili 6 oglasa, instalirao sam adblock – ali kako sam napisao, samo za tu jednu domenu).

        Inace, vezano za ne prikazivanje bannera, moguce je i da bi mi bilo glupo (ruzno) da na mjestima reklama imam prazne prostore 🙂

  2. Bruno

    Bruno

    02. 07. 2016. u 8:12 pm Odgovori

    >ne posjecujem ih vec par godina pa ne znam kakvo je sad stanje
    ovo zvuči kao da je posjećivanje proces koji traje danima …
    klikneš na neki od tih webova i vidiš kakvo je stanje.

    • rolanje

      rolanje

      05. 07. 2016. u 9:45 pm Odgovori

      hm… ne traje danima, ali nije bas ni “samo klikni i otvori”, jer kao sto sam napisao, blokirao sam si pristup nekim web stranicama.

      Zasto? Pa primijetio sam da sam tijekom rada (a radim za racunalom cijelo radno vrijeme) nesvjesno ukucavao adrese raznih portala i citao vijesti tipa politika i/ili “guzice i sise”. A kad se doda da sam gledao i komentare ispod clanka, dodje se (nisam mjerio, ali) mozda i do dva sata dnevno gubitka na stvari koje mi stvarno ne trebaju u zivotu.

      Vjerojatno postoje razne metode blokiranja prikaza web stranica na PC-u, a ja sam to napravio tako da sam u “hosts” file, na listu dodao one portale koje nisam vise htio posjecivati (time sam definirao da se domene svih tih portala mapiraju/redirektaju na moj localhost – 127.0.0.1). Na taj sam nacin dosao do situacije da kad ukucam adresu http://www.neki-portal.hr, preglednik vise nije prikazivao sadrzaj stranice koju sam htio ucitati, vec sadrzaj mog lokalnog servera, a gdje se nalazi nista 🙂

      Inace, taj hosts file se (barem na Windowsima) nalazi zakopan u nekoj petoj ili sestoj razini na C disku pa da dodjem do file-a, otvorim ga i izbacim domenu s (crne) liste, treba mi bar minuta i pol, cime sam rijesio da navedene portale vise ne ukucavam nesvjesno.

      A kad vec opisujem ovako detaljno, onda cu jos samo dopisati kako to nije bilo potpuno rjesenje problema. Jer osim tih par portala koje sam posjecivao, na webu postoji jos (vise nego nekoliko) portala te sam poceo posjecivati i druge portale za koje ranije nisam imao neku zelju ili potrebu… A kad sam se uhvatio u “prljavoj raboti”, onda su i ti novi portali polako zavrsili u hosts file-u…

      Nakon par mjeseci, bitka je zavrsila – vhosts je dobio desetak domena, a ja sam se (vecim dijelom) odvikao od citanja gluposti.

      Pozdrav

  3. Tomislav

    Tomislav

    05. 07. 2016. u 9:23 pm Odgovori

    Nije govno nego se pas posrao, pa tako nije sponzorirani članak, nego native 🙂
    I baš na ovom članku, na 13″ ekranima laptopa, banner + header sitea zauzmu, sve, scrollneš jedan ekran dolje u nadi da ćeš dobiti zadnje objavljene članke, kad ono, isti taj banner.

    Bravo za native, bravo za Netokraciju! 😀

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Ekskluzivno

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Intervju

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".