Na ovogodišnjem WiDS-u otkrili smo kako se Gideonov Škaro snalazi u skladištima Atlantica i Tokića
Osijek031.com

Na ovogodišnjem WiDS-u otkrili smo kako se Gideonov Škaro snalazi u skladištima Atlantica i Tokića

Ana Leko iz Gideon Brothersa na WiDS konferenciji u Osijeku predstavila je osnovne koncepte dubokog učenja koje se kriju iza njihovog autonomnog logističkog robota - Škare.

Uoči Međunarodnog dana žena održano je drugo hrvatsko izdanje globalne konferencije Women in Data Science. Ove godine, umjesto u Zagrebu, konferencija je svoje mjesto našla u Osijeku gdje su se mnoge znanstvenice i stručnjakinje s područja podatkovnih znanosti okupile kako bi educirale sve zainteresirane.

Jedna od njih je i Ana Leko, inženjerka strojnog učenja koja radi za Gideon Brothers, hrvatsku startup tvrtku za robotiku i umjetnu inteligenciju, a koji su krajem prošle godine predstavili svoj prvi komercijalni proizvod – autonomni logistički robot.

Škaro, kako su ga nazvali, prvi je hrvatski industrijski robot koji služi za prijenos tereta na euro-paletama, a trebao bi označiti ogroman napredak u olakšavanju i automatizaciji poslova u skladištima. Ovaj projekt privukao je pažnju mnogih svjetskih investitora pa je u kratko vrijeme dobio više od 16 milijuna kuna za svoju realizaciju. Zadnjih nekoliko mjeseci tri hrvatske tvrtke – Atlantic Grupa, Orbico i Tokić imale su priliku koristiti i testirati ga u svojim skladištima.

Ovogodišnji WiDS, Ana je iskoristila kako bi široj publici prikazala Škarinu impresivnu strukturu, načine na koji on vidi i razumije svijet te probleme s kojima su se do sada susretali, a mi donosimo i izvještaj o Škarinim prezentiranim sposobnostima.

[SESSION ALERT] Dragi naši, vrijeme je za objavu našeg prvog predavanja 😀 Ana Leko, inženjerka strojnog učenja iz…

Posted by Women in Data Science Hrvatska – WIDS Croatia on Monday, 18 February 2019

Naučiti robota što i kako treba napraviti

Iako ne izgleda previše impresivno, Škaro je samovozni robot koji može dići teret težine do 800 kilograma, a dizajniran je tako da se može kretati oko ljudi te drugih stacionarnih objekata i pokretnih strojeva.

Ono što mu omogućuje takvu svjesnost je sustav autonomije koji se temelji na vizualnoj percepciji, tj. stereoskopske kamere koje su kombinirane s tehnikama dubokog učenja. Putem njih Škaro ima mogućnost raspoznavanja prostora u kojem se nalazi kao i predmeta koji se nalaze u tom prostoru.

To znači da ako nekoliko mjeseci provede prilagođavajući se određenom prostoru, kada bude stavljen u novi prostor to će odmah prepoznati i krenuti u učenje tog prostora, umjesto da nastavi po starom planu. No, proces kroz koji treba proći kako bi se to ostvarilo znatno je kompliciraniji nego što se na prvu čini.

Gideon Brothers

Je li i Skynet ovako započeo?

Prvi korak je robotu dati razum kako bi bio svjestan svoje okoline i znao što treba napraviti. Kako bi se to ostvarilo primjenjuju se tehnike učenja, a u Škarinom slučaju to je tehnika dubokog učenja.

Za razliku od klasičnog ili strojnog učenja, primjenom dubokog učenja robotu se ne pružaju konkretne informacije o predmetu. On u ovom slučaju predmete raspoznaje pomoću primjera i posebnih algoritama. Ako je potrebno raspoznati čovjeka od ostalih predmeta u skladištu pružaju mu se tisuće slika na kojima su označeni ljudi i tisuće slika na kojima su bilo koji predmeti ili životinje koje imaju karakteristike različite čovjeku.

Robot tada analizira sve vizualne karakteristike koje se ponavljaju i razlikuje ih od ostalih slika, tj. određuje sve ono što čovjeka čini čovjekom. Prikupljanjem i grupiranjem tih informacija nije mu striktno određeno kako čovjek treba izgledati, on postaje sposoban sam odlučiti što je čovjek, a što nije.

Ovaj način učenja primjenjuje se zbog devijacija koje se mogu pojaviti u svakodnevnim situacijama koje uzrokuju probleme kod klasičnog i strojnog učenja. Nakon što se čovjek definira određenim parametrima, ako dođe do promjene tih parametara – npr. čovjek raširi ruke – robot prestaje biti sposoban prepoznati ga. U tom slučaju uvijek postoji mogućnost nastanka različitih opasnih situacija i nezgoda ili posao jednostavno neće biti odrađen.

Ukratko rečeno, klasično i strojno učenje ne dopuštaju prilagođavanje dok duboko učenje pruža upravo aktivno učenje u pokretu i sigurnost u dinamičnim okruženjima.

Škarina prostorna svijest trenutno je bez premca

Idući korak u Škarinoj percepciji obavljaju ugrađene stereoskopske kamere. Nakon što je stavljen u određeni prostor, prvi zadatak robota je “definirati” taj prostor, a upravo stereoskopske kamere snimaju prostor i stvaraju obrise predmeta koji se nalaze oko robota.

Ti obrisi se, na temelju udaljenosti predmeta od robota, kodiraju slojevima boja gdje toplina boje određuje njihovu blizinu. Na spektru boja plava-zelena-crvena hladnije boje označavaju bliže predmete dok toplije označavaju one udaljene.

Pomoću tih kodiranih obrisa Škaro ima mogućnost lakšeg određivanja svog položaja i položaja predmeta oko sebe što vodi do točnijeg lociranja predmeta, a nakon toga i lokaliziranja, identificiranja i klasificiranja istih.

Na kraju, glavni modul nazvan “mozak” sintetizira i obrađuje sve prikupljene informacije kako bi stvorio mapu prolaznosti – najefikasniji put kojim će se Škaro kretati kako bi došao do svog cilja. Taj proces se može opisati kao stvaranje tlocrta prostora koji uključuje sve “prepreke u radu”, a ažurira se u pokretu. Zahvaljujući tome Škaro svaki trenutak, ovisno o trenutnom položaju i kretanju ljudi i strojeva u skladištu, zna kojim se putem može, a kojim ne može kretati.

Gideon Brothers

Budućnost je svijetla, ali sada još ovisi o broju i kvaliteti podataka

Želja za unaprjeđenjem trenutno postojećeg sustava uvijek je prisutna, ali i popraćena velikim izazovima. Trenutno dostupna količina podataka i algoritama za obradu slika nije zanemariva, ali za ovu industriju gotovo je neupotrebljiva. Od gotovo sto tisuća slika koje se ponude za učenje iskoristivo ih je samo stotinjak što znatno usporava proces učenja robota i cjelokupan razvoj tehnologije.

Uz to, algoritmi još uvijek nisu sposobni filtrirati pretamne i presvijetle slike ili automatski zamutiti prostor oko željenog predmeta kako bi se robot mogao fokusirati samo na njega. Stoga prijelaz s ljudskog postupka na automatiziranje procesa algoritmima još uvijek nije moguć.

Veliki izazov predstavlja i trenutna arhitektura mreže kodiranih slojeva koji robotu pomažu pri određivanju položaja predmeta. Još uvijek nije prošlo dosta vremena kako bi se odredio broj slojeva prikladan za najkvalitetnije obavljanje posla, što uzrokuje dodatne probleme pri stvaranju mape prolaznosti i određivanju zauzetosti određenih podloga.

No, ovo je ipak mlada industrija, područje koje još uvijek nije u potpunosti istraženo tako da još uvijek postoji dosta vremena i prostora za rast i optimizaciju cjelokupnog sustava.

Energetska učinkovitost i strojno učenje

Osim Ane, vrlo zanimljivo predavanje održala je i Marijana Zekić-Sušac, profesorica informacijskih znanosti na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Iako mnoge zemlje Europske unije imaju posebne energetske planove kojima žele smanjiti potrošnju energije, njihovi podatci se nedovoljno znanstveno analiziraju.

Marijana je svojim predavanjem objasnila kako se uporabom podatkovne analitike može razviti metodološki okvir koji služi predviđanju i analizi pojedinih varijabli koje imaju utjecaj na potrošnju energije, a daljnje analitičke metode procjenjuju financijsku isplativost i učinak koji će nove metode energetske učinkovitosti imati.

Sve polaznike naučila je i kako pravilno prikupiti energetske podatke vlastite kuće ili stana te kako se poigrati s navedenim metodama strojnog učenja kako bi poboljšali i vlastitu energetsku potrošnju.

Od konvencionalnih novina prema digitalnima

Kako je konferencija održana u Arheološkom muzeju u Osijeku, knjižničarska savjetnica Muzeja Slavonije, Marina Vinaj, ovu je priliku iskoristila kako bi prikazala bogatu zbirku osječkih novina koje su se objavljivale od polovice 19. stoljeća sve do kraja Drugog svjetskog rata.

Zbirka trenutno broji više od 60 naslova, a posebno su se izdvojili naslovi na njemačkom jeziku koji su nedavno dobili svoj digitalni oblik i postali dostupni svim korisnicima. Marina kaže kako ove novine otkrivaju dosad nepoznatu, ali vrlo zanimljivu prošlost i priču grada Osijeka.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...