Kako su hrvatske 'kockice' popunile Microsoftove urede u Oslu

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kako su hrvatske ‘kockice’ popunile Microsoftove urede u Oslu

Kojim god putem krenuli, bilo radi potrage za boljim sutra ili u sklopu godišnjeg odmora, dašak Hrvatske i njezinih ljudi možete osjetiti u gotovo bilo kojem kutu svijeta. Upravo u jedan od njih na dalekom sjeveru smjestila se i Norveška, a njen glavni grad Oslo sjedište je jednog od nekolicine Microsoftovih razvojnih centara starog kontinenta. Ujedno, on je zadnjih nekoliko godina popularna destinacija naših sunarodnjaka kada je u pitanju zapošljavanje kod ovog tehnološkoga diva

Zgrada Microsoftovog ureda u Oslu nalazi se u samom srcu grada, nedaleko od njihove turistima vjerojatno najzanimljivije ulice - Karl Johans gate.
Zgrada Microsoftovog ureda u Oslu nalazi se u samom srcu grada, nedaleko od njihove turistima vjerojatno najzanimljivije ulice – Karl Johans gate.

U zemlji gdje je gotovo svaki auto Tesla Model S/X,e-Golf, e-Up ili Nissan Leaf, a hibridi poput Priusa, Yarisa ili Aurisa najveći “zagađivači” koje ćete vidjeti na cesti, gdje se vlada obvezala do 2025. ukinuti svu prodaju automobila na fosilna goriva i gdje proizvodnja električne energije dolazi iz obnovljivih izvora u 98% udjelu, malo toga vam je zapravo prepušteno na maštu da uz još pokoju kulturološku/gospodarsku “modifikaciju” napravite od nje utopijsku državu. Jedino što vam tako onda preostaje jest da ju posjetite i uvjerite se kako sve stvarno funkcionira na svoje oči. To sam i učinio krenuvši s namjerom da odem prvo turistički u nju, hvatajući praktički Ryanairov predzadnji let iz Zadra (Zemunika) za Oslo (Rygge), no na kraju sam uspješno spojio ugodno s korisnim, te imao priliku posjetiti Microsoftov razvojni centar u Norveškoj i izbliza vam prenijeti što se to tamo uistinu događa i da li se u nekim od ureda možda vijori i koja Hrvatska zastava (spoiler alert – da).

Svježi postanak

Otvaranje Microsoftovog razvojnog centra u Oslu (Microsoft Development Center Norway – MDCN) ima zapravo vrlo zanimljivu priču iza sebe, a ona je ujedno jednim djelom Microsoftova svojevrsna praksa i uzročno-posljedična veza kada je u pitanju njihov način “otvaranja” ureda na novim lokacijama. Naime, do 2008. na istom mjestu na kojem se danas nalazi MDCN bilo je smješteno poduzeće pod imenom Fast Search & Transfer ASA, poznatije pod svojim akronimom FAST, a čiji se naziv i dalje interno koristi u MDCN-u i Microsoftu generalno. Microsoft je tada (24. travnja 2008.) odradio akviziciju FAST-a, ponajprije zbog njihovih tehnologija i proizvoda (search engine, enterprise search, information access, knowledge management), ali i s namjernom da od njih napravi svoj razvojni centar, što se ubrzo i dogodilo.

Sličnu sudbinu imao je, primjerice, Skype nakon akvizicije 2013. gdje su uredi poput onih u Estoniji i Londonu bili prenamijenjeni u razvojne centre. Ovakav potez od strane jednog od najvećeg tehnološkog diva ove industrije čini se i više nego logičnim, jer jednim udarcem riješe i po nekoliko problema, a s obzirom na to da su do sada imali gotovo 200 potpunih akvizicija, ovo im zapravo i nije nepoznata praksa, već “domaći teren”. Osim ureda u Oslu, Microsoft je ovom akvizicijom u “paketu” tako dobio i dva manja FAST-ova ureda u gradovima Tromsø i Trondheim. Oni su isto dio MDCN-a (točnije Microsoft Development Center Norway AS-a, gdje “AS” u prijevodu znači “d.o.o.”) i s uredom u Oslu čine jednu cjelinu pa kao tako zajedno rade i surađuju na svim projektima s nešto malo više od 200 zaposlenih.

Enterprise u fokusu

MDCN je zadužen za razvijanje nekoliko različitih Microsoftovih proizvoda, no dobar dio njih vrti se oko Office365 i ostalih mu srodnih cloud usluga. U nekakvoj osnovnoj podjeli MDCN se sastoji od četiri glavna odjela, a svaki od njih ima po nekoliko timova od 10-15 ljudi.

Prvi i zapravo glavni odjel nosi ime “Office People” i raspodijeljen je na nekoliko timova koji surađuju kroz ta tri norveška ureda (Oslo, Tromsø, Trondheim), dok u pojedinim timova rade ljude iz Redmonda (Microsoftov HQ) i Data Science divizije u Indiji. U sklopu tog odjela radi se na front-endu i back-endu striktno enterprise servisa poput Delvea, People Huba i Carda. A kako je Microsoft kupio LinkedIn, prirodno bi bilo da se provede njegova integracija kroz ove nabrojane servise, što bi vrlo lako također mogao biti posao ovog odjela.

Microsoftova usluga Delve jedan je od većih aktualnih projekata na kojem se radi u MDCN-u, a naši momci su također dio toga.
Microsoftova usluga Delve jedan je od većih aktualnih projekata na kojem se radi u MDCN-u, a naši momci su također dio toga.

Nadalje, osim ovog odjela, postoje još tri: “Tenant wide search”, “Graph & People Service” i “Engineering Agility”. Prvi je zadužen za search service u sklopu Office365 i SharePointa te analizu podataka. Konkretnije radi se o search funkciji unutar SharePointa i Office365, uz klasično održavanje i implementaciju novih mogućnosti (front-end i back-end). Drugi se odjel uglavnom bavi Office365 Graphom na back-end/storage razini koji se koristi na raznim mjestima u sklopu Office365 usluga. Zadnji odjel radi na razini cijelog Microsofta zapravo, s fokusom na unaprjeđenje produktivnosti developera i njihove efikasnosti.

Od svega nabrojanog imao sam prilike malo izbliza pogledati i isprobati Delve koji je već sad više od godinu dana u opticaju i koji se stalno nadograđuje novim funkcijama, mogućnostima i cross-referencira kroz ostatak usluga Office365. Delve vam, ukratko, omogućava da se bolje upoznate s projektima kojima se vaši kolege bave, a za koje bi, recimo, bilo relevantno da vam predloži dokumente i email privitke drugih kolega unutar firme koji bi vam bili po nekakvom vašem kontekstu posla bili interesantni. Između ostalog, uz pomoć njega možete pronaći kolege unutar firme koji se bave poljem ekspertize koje vam baš treba za vaš sljedeći projekt. Možete si to zamisliti kao interni digital social networking alat, no Delve je zapravo puno više od toga, a ovim kratkim opisom sam samo zagrebao površinu, jer bi bez problema mogao imati članak za sebe. Što se tiče razvojnih alata i programerskih jezika, najčešći u uporabi su C#, JavaScript, TypeScript, Node.js, Visual Studio, VS Code, Objective-C i Java (Android).

Seoba naroda

Dečki nisu propustili priliku obilježiti svoj dolazak jednom grupnom fotkom zajedno s hrvatskom zastavom – territory marked! (I, da, znamo da su na grbu kvadratići, ne kockice, ali bolje se uklapaju u igru riječima :)
Dečki nisu propustili priliku obilježiti svoj dolazak jednom grupnom fotkom zajedno s hrvatskom zastavom – territory marked! (I, da, znamo da su na grbu kvadratići, ne kockice, ali bolje se uklapaju u igru riječima u naslovu 😉

Ono što je zapravo zanimljivo kod MDCN-a je to da su Hrvati trenutno druga po redu nacionalna manjina po broju zaposlenih. Donedavno ih je bilo 9, danas 8, dok ih je u procesu intervjua još trenutno dvoje, tako da bi titula prvog mjesta ponovo mogla biti preuzeta od strane Rumunja. Upravo taj jedan koji je nedavno otišao (Tomislav Bronić) bio je ujedno i prvi Hrvat koji je 2012. kročio u MDCN-ove urede kao njihov zaposlenik.  Moji sugovornici Luka Božić i Jakob Werner su nakon njega također našli svoj put do Osla, Luka prije nešto više od dvije godine, a Jakob prije malo više od godinu dana koji je ujedno i zadnji došao.

Ostatak Hrvata došao je u periodu između dolaska njih dvoje (2 x Zoran, Alan, Tomislav i Ivan), a moj glavni sugovornik i osobni prijatelj, Petar Paar, došao je početkom 2015. On je svoju inženjersku karijeru razvoja softvera započeo po završetku studija na FER-u u danas poznatoj razvojnoj kompaniji Axilis početkom 2012., još dok je još bila u svojim početcima, a danas je među top 50 IT firmi s najbržim rastom u srednjoj Europi. Ondje se zadržao do kraja 2014. i nastavio svoju karijeru u MDCN-u.

Sličan su put imali i ostali sugovornici, koji su prvo sakupili godinu-dvije radnog iskustva nakon fakulteta u industriji i potom se zaposlili u Microsoftu u Oslu. Iako trenutno ne rade u istim timovima, iako ranije djelomično jesu, povremeno im se putovi preklope tijekom rada na projektima skupa s još preostalih pet Hrvata koji su tamo zaposleni. Interna reorganizacija obično se događa jednom godišnje, ali u većini slučajeva se zapravo ništa ne promjeni po pitanju projekata na kojima se radi – ako žele, mogu mijenjati timove. S obzirom na to koliko je Hrvata za sada ovdje došlo, ali i kako na to da smo dosta poznati i cijenjeni u svijetu po pitanju softverskih inženjera, ne bi bila loša ideja da se takav razvojni centar otvori i u Hrvatskoj (u susjednoj Srbiji već se nalazi jedan MDC). Naravno, that’s easier said than done, pogotovo kod nas gdje postoji 1001 jedan razlog zašto nešto ne otvoriti, ali optimizam nas ništa ne košta – norveški FAST scenarij također bi mogao biti moguć s nekom od hrvatskih razvojnih kompanija.

Okruženje za poželjeti

Budući da sam imao priliku iz prve ruke posjetiti MDCN-ove urede, bilo bi fer da vam prenesem svoje doživljaje unutar same tvrtke. Ukratko, raditi u Microsoftovu je baš onako kako bi si većina vas to i zamislila na prvi spomen njihovog imena. Ured se nalazi u sklopu poslovne zgrade u samom centru Osla, nedaleko od tamošnje glavne ulice i trga, a prostire se na nekoliko katova kroz tipične glass office prostorije, od meeting roomova do radnih prostorija te, naravno, obligatory lounge spotova s grickalicama, kavom i sokovima, prostorom za rekreaciju u sklopu menze (stolni nogomet i tenis).

Naravno, nemojte ni na trenutak pomisliti da se tamo ne radi punom parom, rokovi i očekivanja postoje, no cijeli setup je nekako ležerniji to begin with. Radni sati su više-manje fleksibilni, moguće je raditi i od kuće po dogovoru i Microsoft je tu kao poslodavac bez ikakvih zamjerki. Na kraju dana, bitno je da se posao obavi korektno i kako je odgovoreno, naravno u razumnom i zadanom roku, što je i generalna praksa u ovoj industriji. Jedini konkretni problem moji sugovornici vide u relativno sporoj realizaciji dodatnih ideja/prijedloga na tekućim projektima, budući da iznad njih postoji veliki overhead u obliku nadređenih do kojeg takve stvari trebaju prvo doći pa tek potom biti odobrene.

Tipično radno okruženje unutar Microsofta, multi-monitor setupi su obavezni, pogotovo u kontekstu razvoja softvera, a kako imaju glass office, morat ćete paziti da ne otvarate tabove s NSFW sadržajem.
Tipično radno okruženje unutar Microsofta, multi-monitor setupi su obavezni, pogotovo u kontekstu razvoja softvera, a kako imaju glass office, morat ćete paziti da ne otvarate tabove s NSFW sadržajem.

Ovo je školski primjer klasičnog problema izuzetno velikih firmi, pogotovo ovakvog kalibra poput Microsofta gdje svaka promjena doslovno utječe na milijune krajnjih korisnika pa shodno tome treba biti popraćeno “ušpranciranim” metodama. Ovdje se konkretno misli na compliance procedure, odnosno poštivanja raznih norma, certifikata i regulativa, što je jedan od glavnih razloga zašto su Microsoftovi proizvodi popularni u državnim institucijama i velikim poduzećima. Tu je i pitanje sigurnosti podataka i lokacija centara koji drže iste. Na kraju krajeva, svaki proces i novi feature mora biti odobren i zadovoljavati sve uvjete.

Za kraj jedan fun fact, iako nemaju puno zaposlenih žena u odjelu razvoja softvera, ali i generalno u MDCN-u, Microsoft im pri zapošljavanju daje prednost, dok je cijela Norveška poprilično progresivna po tom pitanju. Ono što sam primijetio je da većina njih radi u javnom prijevozu, konkretno kao vozačice autobusa, a kasnije mi je potvrđeno da ih je gotovo 50%.

Dvije strane medalje, no jedna je ipak nešto svjetlija

A sada malo o onim svakodnevnim stvarima. Prije nego što krenete pakirati svoje kofere i rezervirate avionsku kartu, bilo bi u redu proći i kroz one manje pozitivne stvari. Jest da ih je malo teže naći i jest da sve do sad rečeno zvuči divno i krasno, ali na kraju dana nije baš sve toliko savršeno.

Prije svega, tu su troškovi života koji nisu maleni. Iznajmljivanje stana od oko 40-45 kvadrata vas mjesečno može koštati od 9000-13.000 NOK-a (norveške krune, 1 NOK = 0,83 HRK), no na sreću svi troškovi su u većini slučajeva uračunati u to (voda, struja, “komunalije”), osim internetske/IPTV preplate. No, ako mislite imati “pravi TV” morat ćete plaćati godišnju preplatu, nešto ala HRT-ova pristojba, od nemalih 3-4000 NOK-a. Hrana je u prosjeku skuplja od, recimo, minimalnih dva do čak deset puta u ekstremnim slučajevima, posebice “nezdrave” stvari poput alkohola, slatkiša i crvenog mesa (drugačije se oporezuju). Jedan Big Mac meni u McDonald’su koštat će vas oko 80 NOK-a, a večera u kakvom prosječnom restoranu od 200 NOK-a nadalje po osobi. Jedino što je normalne cijene, pa čak i jeftinije nego kod nas, jest Pringles čips. Da dobro ste pročitali – Pringles čips, koji je ujedno, po pričanju ljudi koji ovdje žive, “najlošiji” od svih dostupnih čipseva na njihovom tržištu. Eto, po čipsu se standard poznaje, a kako je Pringles ovdje najniže rangiran, standard ne može biti loš!

E, da, ne smijem zaboraviti ni losos, on je isto nešto prihvatljivije cijene i dosta ukusniji. Ništa čudno s obzirom da je Norveška druga u svijetu po izvozu ribe odmah nakon Kine, i to u ukupnoj vrijednosti od 8,8 milijardi dolara. Taksi je, s druge strane, iznimno skup, dok je javni prijevoz tek nešto skuplji (mjesečna karta) u usporedbi s našim, ali zato obuhvaća sve oblike prijevoza; tramvaja, busa, podzemne pa čak i lokalnih trajektnih linija. Ovisno o poslodavcu, ovaj trošak zna biti subvencioniran pa ne mora nužno predstavljati neki veći udarac na budžet. Na sreću iako je glavni grad Norveške, koja broji svega 5 milijuna stanovnika, što je malo s obzirom na to da je površinom 7 puta veća od Hrvatske, Oslo nije pretjerano veliki te se zapravo vrlo lagano snalaziti po njemu i ne treba vam puno da prijeđete s jednog kraja grada na drugi.

There's no place like home, OK, ajde, nije ni u Microsoftu loše, ima se gdje za sjest, odmoriti mozak i malo steam offati uz partiju pingača, stolne ili virtualne (Xbox) fuce
There’s no place like home, OK, ‘ajde, nije ni u Microsoftu loše, ima se gdje za sjest’, odmoriti mozak i malo steam-offati uz partiju pingača, stolnog ili virtualnog (Xbox) nogometa.

Na kraju dana tu je prosječna norveška plaća od 32.000 NOK-a neto, a u IT industriji, pogotovo u kontekstu razvoja softvera, ona je još veća, tako da unatoč većim troškovima života, proporcionalnost plaće u odnosu na te troškove, i u usporedbi s hrvatskim standardom/troškovima življenja, bez problema pokrije tu razliku i ostavlja na mogućnost da komotno živite i još štedite sa strane, odnosno da budete bez nekih većih briga po pitanju financija.

Najveću potencijalu prepreku predstavlja činjenica da ćete biti izolirani od obitelji i prijatelja, ali tu je i ta kulturološka razlika/šok koji će vas dočekati. Norvežani su generalno povučen narod, izlasci petak ili subotom završavaju između 2 i 3 ujutro budući da većina klubova radi do tada. Unatoč tome vole pošteno “zaružiti”, poput nas Hrvata (khm, khm), ali se stoga puno više bave trčanjem (skijaškim pogotovo) i planinarenjem, pogotovo kako je Oslo okruženom prirodom, šumom i brdima, gdje kod da vam poglede seže, pa čak i unutar grada. U blizini grada nalazi se i skijalište, ali i svjetski poznata olimpijska skijaška skakaonica Holmenkollbakken koja iza sebe stoljetnu povijest, a zadnju veću renovaciju doživjela je 2010. i uživo stvarno izgleda impresivno.

Govoreći o skijanju i zimskom godišnjem dobu koje se veže uz to, za vrijeme nje dan iznimno kratko traje (uz kroničan nedostatak sunca), a po ljeti ga se ne možete riješiti (po noći nije potpuni mrak, već na horizontu vidite lagano svjetlo), što utječe na raspoloženje, a opet s druge strane predstavlja #firstworldproblem u odnosu na Lijepu našu.

Ako ste jedan od onih kojima ove manje pozitivne stvari neće previše smetati te ste svjesni da je sve samo stvar vremena potrebnog da se prilagodite, nemate o čemu previše razmišljati. Pogotovo ako imate imalo ambicije prema ovoj grani posla i spremni na nove izazove. Na vama je zapravo samo da odaberete posao za koji bi se prijavili, jer MDCN konstantno traži nove zaposlenike na području razvoja softvera (1, 2, 3, 4, 5, 6), ali i drugih područja. S druge strane, ako ste student, velika je vjerojatnost da ćete naletjeti na njih na jednom od sajmova poslova – tako su, primjerice, prošle godine bili su prisutni FER-ovom JobFairu i to čak osobno nekoliko njih iz Osla. Naravno, nemojte ovo gledati kao “huškanje” da se iselite iz domovine, ali jedno dvogodišnje ili trogodišnje iskustvo rada u kompaniji ovakvog kalibra sigurno pomaže u širenju vidika i otvaranju novih vrata. Ja već gledam kako da se vratim nazad. Turistički, naravno (u slučaju da moja bolja polovica pita).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Kriptovalute i Blockchain

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Sponzorirano

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.