Mario Pavlović: Kako sam nakon prvog hackathona dobio i prvi posao

Mario Pavlović: Kako sam odmah nakon prvog hackathona dobio i prvi posao

Čini se da karijerni put iz naslova više nije toliko ni neobičan, jer ni za studente ni za tvrtke više nije novost da početak suradnje nastane upravo na kakvom natjecanju u programiranju. Živući primjer je Mario Pavlović, prošlogodišnji sudionik Combisovog hackathona try{code}catch, s kojim smo porazgovarali prije idućeg izdanja istog natjecanja koje će se održati 8. i 9. travnja u Grand centru u Zagrebu.

combis-hackathon-2

Na početku razgovora Mario mi objašnjava kako je nakon gimnazije odlučio upisati matematiku na PMF-u, a nakon završenog preddiplomskog studija, matematici je na diplomskom odlučio dodati i računarstvo. Dobar potez, jer je, djelomično zahvaljujući novim vještinama koje je tamo stekao, odlučio sudjelovati na svom prvom hackathonu, prošlogodišnjem try{code}catchu. Prošle je godine i diplomirao, a stigao je i prvi posao, upravo u Combisu, organizatoru ovog 24-satnog natjecanja u programiranju. Prisjeća se kako je to izgledalo:

U mom su timu bile još tri kolegice s fakulteta. Nikad prije nismo zajedno radili, niti smo imali iskustava u timskom radu pri izgradnji softvera zbog čega smo tijekom natjecanja imali mnoge dileme i neobične situacije. Bez obzira na to, atmosfera je bila jako dobra, a ručak i stolni nogomet posebno su nam digli raspoloženje. Često smo izlazili iz sobe u kojoj smo programirali samo da utvrdimo status projekta i da raspravimo što moramo sljedeće napraviti.

Najteže mi je bilo programirati od 3 do 4 ujutro, kada sam bio na granici izdržljivosti i nisam više uspješno mogao obavljati zadatke. Iskreno, otišao sam malo odspavati. Srećom, bio je osiguran prostor za spavanje. Generalno sam jako zadovoljan ostvarenim, kao i jako dobrom atmosferom koja se održala za cijelo vrijeme natjecanja. A najbolja stvar je što mi je jedno takvo iskustvo pružilo priliku da radim posao koji sad radim. Moj je zaključak – definitivno se isplati.

Fokus isključivo na diplomu i prosječne ocjene nije dovoljan

Jedno natjecanje i odmah posao? Povrat “uloženog” nije loš. 🙂 No, ističe i druge stvari koje mu je sudjelovanje u hackathonu donijelo – razmjenjivanje znanja s kolegama i mentorima, testiranje granica vlastitih mogućnosti (to je ono programiranje u gluho doba noći), izdržljivosti, učenje rada u timu… A ako se sav taj trud uspješno prezentira, ne prolazi nezapaženo. Savjetuje studentima:

Fokus isključivo na dobivanje diplome s dobrim prosjekom, uz ideju da ćete nakon toga odmah biti pozvani na razgovor za posao, po meni je najgore razmišljanje.

Prošle je godine pobjedu odnio tim DeepWeb s rješenjem ER scheduler, a njima je, kao i timovima Carefection i Destruktori i Team_1234, Combis omogućio priliku za daljnji nastavak i samostalni razvoj ideje, od kojih su neki i predstavljeni tržištu. Tako je  ERScheduler, sustav čija je svrha automatizacija izrade rasporeda smjenskog rada, doniran Zavodu za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, a svjetlost dana ugledao je i Olive Manager, rješenje koje uljarama omogućava upravljanje podacima te procesom prerade maslina i proizvodnje maslinovog ulja.

Ovogodišnji nagradni fond? Dobro ‘podebljan’

Mario Pavlović, jedan od sudionika prošlogodišnjeg hackathona try{code}catch, daje savjete za ovogodišnje sudionike i na svom primjeru pokazuje zašto je važno uključivati se na ovakva natjecanja.
Mario Pavlović, jedan od sudionika prošlogodišnjeg hackathona try{code}catch, daje savjete za ovogodišnje sudionike i na svom primjeru pokazuje zašto je važno uključivati se na ovakva natjecanja.

Ako vam kojim slučajem mogućnost pronalaska prvog posla ili nastavak rada na proizvodu koji ste sami osmislili nije dovoljna motivacija za prijavu na natjecanje, imajte na umu da je nagradni fond dobrano “podebljan” – najbolji tim otići će kući s 5000 kuna po članu, drugoplasirani s 2500 kuna po članu tima, a za treće mjesto osigurano je 2000 kuna po članu tima. Mario objašnjava, koliko smije, što čeka zainteresirane:

Uvodimo novi koncept koji ima veći naglasak na samoj kreativnosti. Temu ne smijem otkriti (bit će poznata tek na otvaranju natjecanja), ali očekuje se dobra radna atmosfera, pregršt novih ideja i dobra energija.

Osim toga, hackathon će se održati u Vetro bar&bites u Hektorovićevoj 2, gdje se od 1. ožujka nalaze naši uredi. Kako Combis ima Zen room, odličnu sobu za opuštanje, koja je u istom prostoru gdje se održava i hackathon, mislim da je to velika prednost u odnosu na lani. Osim što u Zen roomu mogu odspavati, sudionici natjecanja će moći koristiti stol za stolni tenis, stol za stolni nogomet, vreću za boks, PlayStation, stolicu za masažu i još mnogo toga.

Prijave do 31. ožujka!

Za kraj, ostaje još nekoliko informacija. Prijave su otvorene do 31. ožujka, a prijaviti se mogu svi redovni i izvanredni studenti iz Hrvatske. No, nakon što ste ispunili prijavnicu i prije no što ste odlučno okupili tim i uputili se na maratonsko programiranje, poslušajte i zadnje savjete Marija, posebice ako biste se i sami voljeli naći u njegovoj “koži” nakon hackathona:

Prvo što bih savjetovao sudionicima hackathona jest da prije samog natjecanja prouče bar osnove Gita ili nekih drugih tehnologija za rad u timu. To je možda ključna komponenta za uspjeh, jer ako velik dio vremena budete trošili na slaganje komponenti koje su napravile različite osobe, nećete imati dovoljno vremena posvetiti se samom zadatku.

Drugo, savjetujem često održavati mini sastanke za vrijeme natjecanja. Mislim da bi bilo jako dobro svaka dva sata održavati kratke susrete na kojima bi se provjerio status zadataka. Tako ćete lakše upravljati projektom, znat ćete u svakom trenutku što ste napravili i što vam je ostalo za napraviti.

Treće – dobro se naspavati prije hackathona. To je jako bitno jer biti 10 sati ispred ekrana je veliki napor. Onda si možete zamisliti kako je kad pred ekranom morate biti 24 sata. Nije toliko važno jeste li budni koliko je bitno jeste li koncentrirani na posao koji radite – a ne možete biti dovoljno koncentrirani, ako niste odmorni.

try-code-catch

Zapamtili sve? Odlično! Vidimo se na try{code}catchu! 😉

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?