Minimalno 7 načina na koje glazbenici mogu koristiti digitalne alate za (samo)promociju

Nešto ste već o ovome mogli čitati u intervjuu sa Sarajlijom s adresom u San Franciscu, Cecom Gakovićem, uoči Međunarodne autorske kreativne konferencije na kojoj je jučer održao predavanje. A predavanje je bilo vrlo konkretno – u želji da razbije mit kako tehnologija radi protiv glazbe, napravio je kratki pregled najvažnijih događaja koji su utjecali na glazbenu industriju od 2007. naovamo te dao konkretne i savjete za glazbenike koji se ne boje novog doba.

Novi modeli distribucije ne znače smrt – samo promjenu

Svaki put kad se promijenio model distribucije glazbe, dinosauri su izumrli, a novi su ljudi iskoristili nove prilike.

Tako je i danas, rekao je Ceco, objašnjavajući kompleksnost starog distribucijskog modela. Dok je on uključivao i istraživanje i razvoj, potom umjetnika koji bi kreirao svoje djelo, zatim miksanje, kompilaciju, tvornicu CD-a, analizu kvalitete, pravni dio, fizičke trgovine… i još mnoge druge komponente, nije bilo ni čudo da se s tolikim troškovima cijela industrija vrtjela oko onih 1% superzvijezda kojima je i odlazila većina kapitala. No, umjetnici su u to vrijeme mogli zarađivati tek između 5-15% od ukupnog kolača.

2007. rodio se hrabri novi svijet, zahvaljujući digitalnoj revoluciji. Cijeli se distribucijski model promijenio, digitalno se počelo koristiti i za stvaranje glazbe i za promociju i turneje i prodaju… Dogodio se uzlet takozvanih producenata iz spavaće sobe (bedroom producers), a promijenio se i način pronalaska novih nada – odjednom je broj pregleda na, primjerice, YouTubeu, postao iznimno bitan faktor u određivanju nečijeg budućeg uspjeha.

Cijeli se trošak distribucije preselio na developere, dizajnere, servere, a zanimljivo je kako se prihod streaming servisima, kao što su Spotify, Pandora, Deezer, povećava, ali to ne znači da je i zarada sve veća. U isto vrijeme, sami autori dobivaju veći postotak, posebice jer mogu uštedjeti na raznim troškovima koji su danas nepostojeći, a postojali su prije 2007.

Iako se pravi novac i dalje dobiva iz nastupa uživo, Ceco se nije fokusirao na taj dio, nego na načine na koje tehnologija može pomoći glazbenicima. Iako su ovi načini promocije većini osoba koje se barem ovlaš bave digitalnim marketingom poznati, kreativna industrija u Hrvatskoj i okolini tek uranja u ovaj svijet, stoga je uvijek dobro čuti primjere koji mogu poslužiti kao inspiracija.

1. Twitter

Jedan dobro pogođen trenutak na Twitteru može vas lansirati u zvijezde. Dobar primjer za to je način na koji je Justin Bieber u jednom tvitu promovirao Carly Rae Jepson i njenu zaraznu pjesmu Call Me Maybe.

Call me maybe by Carly Rae Jepson is possibly the catchiest song I've ever heard lol

— Justin Bieber (@justinbieber) December 30, 2011

Takav moment nije lako postići, ali manje poznati glazbenici mogu koristiti ovu vrlo direktnu društvenu mrežu da bi se povezali sa svojim idolima i možda se “očešali” o njihovu slavu.

2. YouTube, SoundCloud i obrade pjesama

Mnogi su moderni glazbenici, prije no što su se “probili” s autorskim djelima, do slave došli obradom kakvog poznatog hita. Tako su mogli nešto što je publici već poznato prikazati na svoj način i predstaviti svoje glazbene sposobnosti.

Ceco savjetuje i remiksanje pjesama na SoundCloudu, kao što je to radio Ed Sheeran (ime koje predavač često spominje kao dobar primjer glazbenika koji se dobro snašao u novom svijetu).

3. Utjecajne osobe

Umjesto da šaljete svoje glazbene uratke isključivo diskografima ili iznimno slavnim kolegama, počnite od utjecajnih osoba u svojoj zajednici – blogera.

4. Vine!

https://vine.co/v/M5BlTii60gX

Nerijetko ćete naići na članke o glazbenicima koji vrlo mudro koriste onih 6 sekundi, koliko maksimalno može trajati video na Vineu, u svrhu promocije svoje glazbe. Zašto i vi ne biste bili među njima?

5. Teorija o 1000 pravih fanova

Jeste li čuli za tu teoriju? Da bi glazbenici izbjegli takozvani long tail pri prodaji i popularnosti svojih pjesama, mogu se obratiti svojih 1000 pravih, istinskih fanova. Teorija kaže da je upravo ta brojka dovoljna da bi umjetnici mogli živjeti od svog rada, a kao pravi fan definira se kao netko tko bi kupio sve što plasirate na tržište, netko tko bi došao na svaki vaš događaj i netko tko ne može dočekati da “izbacite” novu stvar.

Osoba koja vrlo, vrlo dobro koristi ovu metodu jest – Taylor Swift. Njen pristup društvenim mrežama redovito je hvaljen, svakoj platformi pristupa na drugačiji način, poznaje svoju vjernu publiku, odgovara na njihove poruke, dijeli njihov sadržaj, kreativna je…

https://twitter.com/taylorswift13/status/634143680840908801?ref_src=twsrc%5Etfw

A dovoljno je da ima takav odnos s 1000 najvjernijih kako bi se i svi ostali osjećali posebnima.

6. Crowdsourcing

Nešto su slično radili i drugi glazbenici, a kao korak dalje Ceco je izdvojio kampanju Avicii X You. Putem nje željelo se dobiti više od klasične aktivacije fanova (lajkova i dijeljenja sadržaja), odnosno željelo se kreirati nešto što ima veću i dugotrajniju vrijednost.

Odlučili su se obratiti svim zainteresiranim bedroom producentima da s Aviciijem rade na jednoj skladbi. Mogli su se predavati prijedlozi za razne sesije, a iz svakog dijela sam Avicii odabirao je finaliste. Bio je tu i element gamifikacije, sve se pratilo tjednim videima u kojima DJ komentira dijelove natjecanja i natjecatelje…

I na kraju – pjesma. 4199 umjetnika iz 140 zemalja doprinijelo je s 12.951 zvukom. Moćnije od klika i lajka, zar ne?

7. Crowdfunding

Digitalno doba omogućilo je i lakše te direktnije prikupljanje sredstava od fanova, a čak i ako na kraju glazbenik bude pregovarao o potpisivanju ugovora s izdavačkom kućom, barem će biti u boljoj pregovaračkoj poziciji.

Što se tiče platformi, iako Kickstarter ima uspješnih priča, Ceco je zagovaratelj onih specijaliziranih, kao što je PledgeMusic.

Što još mogu napraviti hrvatski glazbenici?

Savjeta i primjera ima još, ali najvažnije je da se upotrijebi moć zajednice, koja je sad bliža no ikad, zahvaljujući digitalnim alatima.

Hrvatskim glazbenicima kao jedan od “izlaza” iz Hrvatske može poslužiti – hrvatska zajednica izvan nje! Ceco je naveo da 3,8 milijuna osoba s hrvatskom putovnicom živi izvan Hrvatske, milijun njih govori tečno hrvatski, a pola milijuna kupit će bilo što s oznakom “hrvatsko”.

A ako pak ciljate na globalno tržište – samo se zapitajte gdje su granice. 😉

Nakon predavanja na MAKK-u, Ceco Gaković sudjelovao je na prvom glazbenom meetupu pod nazivom “Digitalna budućnost hrvatske glazbe”, a više o njemu možete doznati na službenoj stranici konferencije.