Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Nije jednako organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo praktikantima baviti cijelo ljeto.

Studentske prakse odavno nisu samo za studente – iako oni i dalje kroz ove programe dobivaju vrijedno iskustvo, IT tvrtke kroz prakse dobivaju pristup novom kadru koji će im kad-tad zatrebati pa je riječ o suradnji koja je najčešće na obostranu korist i zadovoljstvo.

No treba imati na umu da nije isto organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi, čiji HR odjel svake godine kroz praksu provede desetke studenata, i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo time baviti cijelo ljeto.

Toga su bili svjesni i u zagrebačkoj tvrtki minus5, koja se bavi razvojem platforme za sportsko klađenje, kada su se ove godine priključili FER-ovom programu ljetnih praksi. Željeli su omogućiti studentima da uistinu iskuse kako je to raditi na nekom proizvodu, ali to i dalje uklopiti u planove tvrtke, pa su dva praktikanta imala priliku pod budnim okom mentora raditi na “živoj” aplikaciji zajedno s ostatkom tima.

Prva “ljetna” praksa za sve

O iskustvima nakon ove prakse razgovarao sam s Doris Lovretić iz minus5 te studentima Franom Vrdoljakom i Kristijanom Vukelićem.

Doris kaže kako su se ove godine odlučili sudjelovati u programu jer su već neko vrijeme sponzori studentskih događanja, ali još se nisu okušali u organizaciji praksi. To se promijenilo nakon velikog interesa za njihov rad na JobFairu te su se odlučili “baciti” u prakse čim su mogli.

Htjeli smo steći novo iskustvo rada sa studentima, pružiti im praktično i profesionalno iskustvo rada u poduzeću te stvoriti temelj za zapošljavanja u budućnosti kada se ti studenti pojave na tržištu rada.

Tako je ovo bila prva praksa i za Kristijana, Frana i sam minus5, iako u firmi to nije prvo iskustvo sa studentima, jer ih je nekolicina već radila na studentski ugovor. Razlika između prakse i rada na ugovor je, kaže Doris, u tome što je praksa vremenski ograničena pa je samim time specifična, pogotovo kad je riječ o opsegu posla:

Dok studenti koji rade preko ugovora prvenstveno pomažu pripadajućim timovima pa ponekad rade i na nizu nepovezanih zadataka, studenti na praksi su dobili samostalni projekt koji su u idealnom slučaju trebali izgurati do produkcije uz pomoć mentora i produkt menadžera.

Od nule do gotova posla – u 5 tjedana

Trebalo je tako osmisliti zadatke koji će ispuniti više kriterija:

  • zadatak studenti moraju moći izvršiti u pet tjedana prakse,
  • mora biti u skladu s planiranim projektima na kojima su timovi u minus5 radili u tom trenutku,
  • praksa bi trebala studente provesti kroz sve faze rada na proizvodu, od istraživanja i planiranja pa sve do produkcije i praćenja života te funkcionalnosti kod krajnjih korisnika. 

Zadatak koji ispunjava sve te kriterije bio je oblikovanje nove funkcionalnosti za aplikaciju Sporti SuperSport kladionice koja bi korisnicima aplikacije omogućila da nakon oklade podijele svoje listiće putem društvenih mreža.

Dijeljenje listića, objašnjava Doris, podrazumijeva dijeljenje dinamički generirane slike listića, kao i dijeljenje jedinstvenog URL-a listića. Klik na sliku dijeljenog listića ili URL-a vodi korisnika u aplikaciju na uplatu identičnog listića (iste utakmice, tipovi, tečajevi, ulog, automatsko prihvaćanje promjena tečajeva).

Korisniku koji dijeli listić trebalo je omogućiti maskiranje dijela podataka tj. kontrolu koje dijelove listića želi podijeliti, a podaci uplaćenog listića nisu smjeli uključivati povjerljive podatke kao što je broj listića.

Pritom su studenti morali koristiti sve alate kao i ostatak tima – Basecamp za vođenje projekta,  Slack za brzu komunikaciju i pomoć od ostatka tima. Svaki dan su i održali kratki scrum u trajanju od 10 minuta, a na kraju tjedna su napisali status report.

Cilj je bio, objašnjava Doris, što bliže pokazati studentima kako izgleda rad na proizvodu:

Htjeli smo simulirati iskustvo rada s klijentom i omogućiti im sudjelovanje u razvoju i oblikovanju nove funkcionalnosti kako bi okusili pravo iskustvo rada u poduzeću. Ovakav pristup im je omogućio uvid u sve faze razvoja, od istraživanja, planiranja, implementacije pa sve do produkcije i praćenja kako funkcionalnost živi među krajnjim korisnicima. Prilika da neka nova funkcionalnost završi u produkciji koju svakodnevno koriste deseci tisuća korisnika i da se nakon toga mogu pohvaliti da su to baš oni razvili nam se činila zanimljivom u odnosu na ispravljanje bugova.

Vježbe i projekti na fakultetu ne prikazuju cijelu sliku

Iz perspektive studenata, ovakva praksa je bila pun pogodak. Atmosfera je, kažu, bila opuštena i produktivna, a posebice ih se dojmilo što su mogli proći cijeli proces izrade funkcionalnosti, što nemaju priliku vidjeti na fakultetu:

Mnogi su se predmeti tijekom mog dosadašnjeg studija trudili kroz vježbe i projekte simulirati stvarne situacije iz struke, no mislim da je teško iz suradnje među studentima unutar fakulteta dobiti jasnu sliku o tome. Primjerice, zanimljivo mi je bilo surađivati s grafičkim dizajnerima u tvrtki, jer je takvo što teško simulirati na fakultetu bez vanjskih suradnika.

Kristijan je dodao i kako je po njegovom mišljenju ovu praksu dobrom učinila suradnja s redovitim zaposlenicima, odsustvo nametnutog pritiska oko posla i primjerenost opsega posla iskustvu studenata. 

 

Ovo je bila prva studentska praksa za Kristijana i Frana – ali i za minus5.

Zanimljivo je kako je upravo moja sugovornica Doris Lovretić bila produkt menadžerica studentima na praksi, a kaže kako je i sama prilično zadovoljna njihovim radom:

Zanimljivo je pratiti kako komuniciraju među sobom i vode projekt bez ikakvih znanja o našim poslovnim procesima. Posebno me se dojmila odgovornost i samostalnost koju su pokazali. Iako prvenstveno studenti dolaze po znanja koja će im kasnije koristiti, mislim da puno toga i mi možemo od njih naučiti odnosno koje su naše vrijednosti i što možemo poboljšati u radu.

Što je “dobra praksa” iz perspektive studenta?

Dobra ljetna praksa je za Frana i Kristijana praksa u kojoj nema previše stresa, ali ima mnogo toga za naučiti, a obojica izdvajaju rad na proizvodu kao vrlo kvalitetnu priliku za učenje. Fran:

Dobra ljetna praksa trebala bi se sastojati od projekta gdje bi studenti radili na nečemu konkretnom. Kada kažem konkretnom, mislim na proizvod koji bi išao u upotrebu. Govoreći iz iskustva, rad na takvom projektu je iznimno motivirajući što na kraju i rezultira uspješno odrađenom poslu.

Dodaje i kako je vrlo važno da studenti ne budu prepušteni sami sebi, već da imaju seniore koji motre njihove korake i upućuju ih u pravome smjeru. Dobro dođe i ugodna atmosfera, a rad u timu je svakako nešto što studentima pomaže kada jednom krenu potraživati prvi “pravi” posao poslije ili tijekom fakulteta. Fran i Kristijan su već na najboljem putu, jer će uskoro početi raditi za minus5 preko studentskih ugovora kako bi stekli još dragocjenog iskustva.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

DevDev

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Ekskluzivno

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...