Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Nije jednako organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo praktikantima baviti cijelo ljeto.

Studentske prakse odavno nisu samo za studente – iako oni i dalje kroz ove programe dobivaju vrijedno iskustvo, IT tvrtke kroz prakse dobivaju pristup novom kadru koji će im kad-tad zatrebati pa je riječ o suradnji koja je najčešće na obostranu korist i zadovoljstvo.

No treba imati na umu da nije isto organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi, čiji HR odjel svake godine kroz praksu provede desetke studenata, i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo time baviti cijelo ljeto.

Toga su bili svjesni i u zagrebačkoj tvrtki minus5, koja se bavi razvojem platforme za sportsko klađenje, kada su se ove godine priključili FER-ovom programu ljetnih praksi. Željeli su omogućiti studentima da uistinu iskuse kako je to raditi na nekom proizvodu, ali to i dalje uklopiti u planove tvrtke, pa su dva praktikanta imala priliku pod budnim okom mentora raditi na “živoj” aplikaciji zajedno s ostatkom tima.

Prva “ljetna” praksa za sve

O iskustvima nakon ove prakse razgovarao sam s Doris Lovretić iz minus5 te studentima Franom Vrdoljakom i Kristijanom Vukelićem.

Doris kaže kako su se ove godine odlučili sudjelovati u programu jer su već neko vrijeme sponzori studentskih događanja, ali još se nisu okušali u organizaciji praksi. To se promijenilo nakon velikog interesa za njihov rad na JobFairu te su se odlučili “baciti” u prakse čim su mogli.

Htjeli smo steći novo iskustvo rada sa studentima, pružiti im praktično i profesionalno iskustvo rada u poduzeću te stvoriti temelj za zapošljavanja u budućnosti kada se ti studenti pojave na tržištu rada.

Tako je ovo bila prva praksa i za Kristijana, Frana i sam minus5, iako u firmi to nije prvo iskustvo sa studentima, jer ih je nekolicina već radila na studentski ugovor. Razlika između prakse i rada na ugovor je, kaže Doris, u tome što je praksa vremenski ograničena pa je samim time specifična, pogotovo kad je riječ o opsegu posla:

Dok studenti koji rade preko ugovora prvenstveno pomažu pripadajućim timovima pa ponekad rade i na nizu nepovezanih zadataka, studenti na praksi su dobili samostalni projekt koji su u idealnom slučaju trebali izgurati do produkcije uz pomoć mentora i produkt menadžera.

Od nule do gotova posla – u 5 tjedana

Trebalo je tako osmisliti zadatke koji će ispuniti više kriterija:

  • zadatak studenti moraju moći izvršiti u pet tjedana prakse,
  • mora biti u skladu s planiranim projektima na kojima su timovi u minus5 radili u tom trenutku,
  • praksa bi trebala studente provesti kroz sve faze rada na proizvodu, od istraživanja i planiranja pa sve do produkcije i praćenja života te funkcionalnosti kod krajnjih korisnika. 

Zadatak koji ispunjava sve te kriterije bio je oblikovanje nove funkcionalnosti za aplikaciju Sporti SuperSport kladionice koja bi korisnicima aplikacije omogućila da nakon oklade podijele svoje listiće putem društvenih mreža.

Dijeljenje listića, objašnjava Doris, podrazumijeva dijeljenje dinamički generirane slike listića, kao i dijeljenje jedinstvenog URL-a listića. Klik na sliku dijeljenog listića ili URL-a vodi korisnika u aplikaciju na uplatu identičnog listića (iste utakmice, tipovi, tečajevi, ulog, automatsko prihvaćanje promjena tečajeva).

Korisniku koji dijeli listić trebalo je omogućiti maskiranje dijela podataka tj. kontrolu koje dijelove listića želi podijeliti, a podaci uplaćenog listića nisu smjeli uključivati povjerljive podatke kao što je broj listića.

Pritom su studenti morali koristiti sve alate kao i ostatak tima – Basecamp za vođenje projekta,  Slack za brzu komunikaciju i pomoć od ostatka tima. Svaki dan su i održali kratki scrum u trajanju od 10 minuta, a na kraju tjedna su napisali status report.

Cilj je bio, objašnjava Doris, što bliže pokazati studentima kako izgleda rad na proizvodu:

Htjeli smo simulirati iskustvo rada s klijentom i omogućiti im sudjelovanje u razvoju i oblikovanju nove funkcionalnosti kako bi okusili pravo iskustvo rada u poduzeću. Ovakav pristup im je omogućio uvid u sve faze razvoja, od istraživanja, planiranja, implementacije pa sve do produkcije i praćenja kako funkcionalnost živi među krajnjim korisnicima. Prilika da neka nova funkcionalnost završi u produkciji koju svakodnevno koriste deseci tisuća korisnika i da se nakon toga mogu pohvaliti da su to baš oni razvili nam se činila zanimljivom u odnosu na ispravljanje bugova.

Vježbe i projekti na fakultetu ne prikazuju cijelu sliku

Iz perspektive studenata, ovakva praksa je bila pun pogodak. Atmosfera je, kažu, bila opuštena i produktivna, a posebice ih se dojmilo što su mogli proći cijeli proces izrade funkcionalnosti, što nemaju priliku vidjeti na fakultetu:

Mnogi su se predmeti tijekom mog dosadašnjeg studija trudili kroz vježbe i projekte simulirati stvarne situacije iz struke, no mislim da je teško iz suradnje među studentima unutar fakulteta dobiti jasnu sliku o tome. Primjerice, zanimljivo mi je bilo surađivati s grafičkim dizajnerima u tvrtki, jer je takvo što teško simulirati na fakultetu bez vanjskih suradnika.

Kristijan je dodao i kako je po njegovom mišljenju ovu praksu dobrom učinila suradnja s redovitim zaposlenicima, odsustvo nametnutog pritiska oko posla i primjerenost opsega posla iskustvu studenata. 

 

Ovo je bila prva studentska praksa za Kristijana i Frana – ali i za minus5.

Zanimljivo je kako je upravo moja sugovornica Doris Lovretić bila produkt menadžerica studentima na praksi, a kaže kako je i sama prilično zadovoljna njihovim radom:

Zanimljivo je pratiti kako komuniciraju među sobom i vode projekt bez ikakvih znanja o našim poslovnim procesima. Posebno me se dojmila odgovornost i samostalnost koju su pokazali. Iako prvenstveno studenti dolaze po znanja koja će im kasnije koristiti, mislim da puno toga i mi možemo od njih naučiti odnosno koje su naše vrijednosti i što možemo poboljšati u radu.

Što je “dobra praksa” iz perspektive studenta?

Dobra ljetna praksa je za Frana i Kristijana praksa u kojoj nema previše stresa, ali ima mnogo toga za naučiti, a obojica izdvajaju rad na proizvodu kao vrlo kvalitetnu priliku za učenje. Fran:

Dobra ljetna praksa trebala bi se sastojati od projekta gdje bi studenti radili na nečemu konkretnom. Kada kažem konkretnom, mislim na proizvod koji bi išao u upotrebu. Govoreći iz iskustva, rad na takvom projektu je iznimno motivirajući što na kraju i rezultira uspješno odrađenom poslu.

Dodaje i kako je vrlo važno da studenti ne budu prepušteni sami sebi, već da imaju seniore koji motre njihove korake i upućuju ih u pravome smjeru. Dobro dođe i ugodna atmosfera, a rad u timu je svakako nešto što studentima pomaže kada jednom krenu potraživati prvi “pravi” posao poslije ili tijekom fakulteta. Fran i Kristijan su već na najboljem putu, jer će uskoro početi raditi za minus5 preko studentskih ugovora kako bi stekli još dragocjenog iskustva.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.