Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Nije jednako organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo praktikantima baviti cijelo ljeto.

Studentske prakse odavno nisu samo za studente – iako oni i dalje kroz ove programe dobivaju vrijedno iskustvo, IT tvrtke kroz prakse dobivaju pristup novom kadru koji će im kad-tad zatrebati pa je riječ o suradnji koja je najčešće na obostranu korist i zadovoljstvo.

No treba imati na umu da nije isto organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi, čiji HR odjel svake godine kroz praksu provede desetke studenata, i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo time baviti cijelo ljeto.

Toga su bili svjesni i u zagrebačkoj tvrtki minus5, koja se bavi razvojem platforme za sportsko klađenje, kada su se ove godine priključili FER-ovom programu ljetnih praksi. Željeli su omogućiti studentima da uistinu iskuse kako je to raditi na nekom proizvodu, ali to i dalje uklopiti u planove tvrtke, pa su dva praktikanta imala priliku pod budnim okom mentora raditi na “živoj” aplikaciji zajedno s ostatkom tima.

Prva “ljetna” praksa za sve

O iskustvima nakon ove prakse razgovarao sam s Doris Lovretić iz minus5 te studentima Franom Vrdoljakom i Kristijanom Vukelićem.

Doris kaže kako su se ove godine odlučili sudjelovati u programu jer su već neko vrijeme sponzori studentskih događanja, ali još se nisu okušali u organizaciji praksi. To se promijenilo nakon velikog interesa za njihov rad na JobFairu te su se odlučili “baciti” u prakse čim su mogli.

Htjeli smo steći novo iskustvo rada sa studentima, pružiti im praktično i profesionalno iskustvo rada u poduzeću te stvoriti temelj za zapošljavanja u budućnosti kada se ti studenti pojave na tržištu rada.

Tako je ovo bila prva praksa i za Kristijana, Frana i sam minus5, iako u firmi to nije prvo iskustvo sa studentima, jer ih je nekolicina već radila na studentski ugovor. Razlika između prakse i rada na ugovor je, kaže Doris, u tome što je praksa vremenski ograničena pa je samim time specifična, pogotovo kad je riječ o opsegu posla:

Dok studenti koji rade preko ugovora prvenstveno pomažu pripadajućim timovima pa ponekad rade i na nizu nepovezanih zadataka, studenti na praksi su dobili samostalni projekt koji su u idealnom slučaju trebali izgurati do produkcije uz pomoć mentora i produkt menadžera.

Od nule do gotova posla – u 5 tjedana

Trebalo je tako osmisliti zadatke koji će ispuniti više kriterija:

  • zadatak studenti moraju moći izvršiti u pet tjedana prakse,
  • mora biti u skladu s planiranim projektima na kojima su timovi u minus5 radili u tom trenutku,
  • praksa bi trebala studente provesti kroz sve faze rada na proizvodu, od istraživanja i planiranja pa sve do produkcije i praćenja života te funkcionalnosti kod krajnjih korisnika. 

Zadatak koji ispunjava sve te kriterije bio je oblikovanje nove funkcionalnosti za aplikaciju Sporti SuperSport kladionice koja bi korisnicima aplikacije omogućila da nakon oklade podijele svoje listiće putem društvenih mreža.

Dijeljenje listića, objašnjava Doris, podrazumijeva dijeljenje dinamički generirane slike listića, kao i dijeljenje jedinstvenog URL-a listića. Klik na sliku dijeljenog listića ili URL-a vodi korisnika u aplikaciju na uplatu identičnog listića (iste utakmice, tipovi, tečajevi, ulog, automatsko prihvaćanje promjena tečajeva).

Korisniku koji dijeli listić trebalo je omogućiti maskiranje dijela podataka tj. kontrolu koje dijelove listića želi podijeliti, a podaci uplaćenog listića nisu smjeli uključivati povjerljive podatke kao što je broj listića.

Pritom su studenti morali koristiti sve alate kao i ostatak tima – Basecamp za vođenje projekta,  Slack za brzu komunikaciju i pomoć od ostatka tima. Svaki dan su i održali kratki scrum u trajanju od 10 minuta, a na kraju tjedna su napisali status report.

Cilj je bio, objašnjava Doris, što bliže pokazati studentima kako izgleda rad na proizvodu:

Htjeli smo simulirati iskustvo rada s klijentom i omogućiti im sudjelovanje u razvoju i oblikovanju nove funkcionalnosti kako bi okusili pravo iskustvo rada u poduzeću. Ovakav pristup im je omogućio uvid u sve faze razvoja, od istraživanja, planiranja, implementacije pa sve do produkcije i praćenja kako funkcionalnost živi među krajnjim korisnicima. Prilika da neka nova funkcionalnost završi u produkciji koju svakodnevno koriste deseci tisuća korisnika i da se nakon toga mogu pohvaliti da su to baš oni razvili nam se činila zanimljivom u odnosu na ispravljanje bugova.

Vježbe i projekti na fakultetu ne prikazuju cijelu sliku

Iz perspektive studenata, ovakva praksa je bila pun pogodak. Atmosfera je, kažu, bila opuštena i produktivna, a posebice ih se dojmilo što su mogli proći cijeli proces izrade funkcionalnosti, što nemaju priliku vidjeti na fakultetu:

Mnogi su se predmeti tijekom mog dosadašnjeg studija trudili kroz vježbe i projekte simulirati stvarne situacije iz struke, no mislim da je teško iz suradnje među studentima unutar fakulteta dobiti jasnu sliku o tome. Primjerice, zanimljivo mi je bilo surađivati s grafičkim dizajnerima u tvrtki, jer je takvo što teško simulirati na fakultetu bez vanjskih suradnika.

Kristijan je dodao i kako je po njegovom mišljenju ovu praksu dobrom učinila suradnja s redovitim zaposlenicima, odsustvo nametnutog pritiska oko posla i primjerenost opsega posla iskustvu studenata. 

 

Ovo je bila prva studentska praksa za Kristijana i Frana – ali i za minus5.

Zanimljivo je kako je upravo moja sugovornica Doris Lovretić bila produkt menadžerica studentima na praksi, a kaže kako je i sama prilično zadovoljna njihovim radom:

Zanimljivo je pratiti kako komuniciraju među sobom i vode projekt bez ikakvih znanja o našim poslovnim procesima. Posebno me se dojmila odgovornost i samostalnost koju su pokazali. Iako prvenstveno studenti dolaze po znanja koja će im kasnije koristiti, mislim da puno toga i mi možemo od njih naučiti odnosno koje su naše vrijednosti i što možemo poboljšati u radu.

Što je “dobra praksa” iz perspektive studenta?

Dobra ljetna praksa je za Frana i Kristijana praksa u kojoj nema previše stresa, ali ima mnogo toga za naučiti, a obojica izdvajaju rad na proizvodu kao vrlo kvalitetnu priliku za učenje. Fran:

Dobra ljetna praksa trebala bi se sastojati od projekta gdje bi studenti radili na nečemu konkretnom. Kada kažem konkretnom, mislim na proizvod koji bi išao u upotrebu. Govoreći iz iskustva, rad na takvom projektu je iznimno motivirajući što na kraju i rezultira uspješno odrađenom poslu.

Dodaje i kako je vrlo važno da studenti ne budu prepušteni sami sebi, već da imaju seniore koji motre njihove korake i upućuju ih u pravome smjeru. Dobro dođe i ugodna atmosfera, a rad u timu je svakako nešto što studentima pomaže kada jednom krenu potraživati prvi “pravi” posao poslije ili tijekom fakulteta. Fran i Kristijan su već na najboljem putu, jer će uskoro početi raditi za minus5 preko studentskih ugovora kako bi stekli još dragocjenog iskustva.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.