Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Nije jednako organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo praktikantima baviti cijelo ljeto.

Studentske prakse odavno nisu samo za studente – iako oni i dalje kroz ove programe dobivaju vrijedno iskustvo, IT tvrtke kroz prakse dobivaju pristup novom kadru koji će im kad-tad zatrebati pa je riječ o suradnji koja je najčešće na obostranu korist i zadovoljstvo.

No treba imati na umu da nije isto organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi, čiji HR odjel svake godine kroz praksu provede desetke studenata, i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo time baviti cijelo ljeto.

Toga su bili svjesni i u zagrebačkoj tvrtki minus5, koja se bavi razvojem platforme za sportsko klađenje, kada su se ove godine priključili FER-ovom programu ljetnih praksi. Željeli su omogućiti studentima da uistinu iskuse kako je to raditi na nekom proizvodu, ali to i dalje uklopiti u planove tvrtke, pa su dva praktikanta imala priliku pod budnim okom mentora raditi na “živoj” aplikaciji zajedno s ostatkom tima.

Prva “ljetna” praksa za sve

O iskustvima nakon ove prakse razgovarao sam s Doris Lovretić iz minus5 te studentima Franom Vrdoljakom i Kristijanom Vukelićem.

Doris kaže kako su se ove godine odlučili sudjelovati u programu jer su već neko vrijeme sponzori studentskih događanja, ali još se nisu okušali u organizaciji praksi. To se promijenilo nakon velikog interesa za njihov rad na JobFairu te su se odlučili “baciti” u prakse čim su mogli.

Htjeli smo steći novo iskustvo rada sa studentima, pružiti im praktično i profesionalno iskustvo rada u poduzeću te stvoriti temelj za zapošljavanja u budućnosti kada se ti studenti pojave na tržištu rada.

Tako je ovo bila prva praksa i za Kristijana, Frana i sam minus5, iako u firmi to nije prvo iskustvo sa studentima, jer ih je nekolicina već radila na studentski ugovor. Razlika između prakse i rada na ugovor je, kaže Doris, u tome što je praksa vremenski ograničena pa je samim time specifična, pogotovo kad je riječ o opsegu posla:

Dok studenti koji rade preko ugovora prvenstveno pomažu pripadajućim timovima pa ponekad rade i na nizu nepovezanih zadataka, studenti na praksi su dobili samostalni projekt koji su u idealnom slučaju trebali izgurati do produkcije uz pomoć mentora i produkt menadžera.

Od nule do gotova posla – u 5 tjedana

Trebalo je tako osmisliti zadatke koji će ispuniti više kriterija:

  • zadatak studenti moraju moći izvršiti u pet tjedana prakse,
  • mora biti u skladu s planiranim projektima na kojima su timovi u minus5 radili u tom trenutku,
  • praksa bi trebala studente provesti kroz sve faze rada na proizvodu, od istraživanja i planiranja pa sve do produkcije i praćenja života te funkcionalnosti kod krajnjih korisnika. 

Zadatak koji ispunjava sve te kriterije bio je oblikovanje nove funkcionalnosti za aplikaciju Sporti SuperSport kladionice koja bi korisnicima aplikacije omogućila da nakon oklade podijele svoje listiće putem društvenih mreža.

Dijeljenje listića, objašnjava Doris, podrazumijeva dijeljenje dinamički generirane slike listića, kao i dijeljenje jedinstvenog URL-a listića. Klik na sliku dijeljenog listića ili URL-a vodi korisnika u aplikaciju na uplatu identičnog listića (iste utakmice, tipovi, tečajevi, ulog, automatsko prihvaćanje promjena tečajeva).

Korisniku koji dijeli listić trebalo je omogućiti maskiranje dijela podataka tj. kontrolu koje dijelove listića želi podijeliti, a podaci uplaćenog listića nisu smjeli uključivati povjerljive podatke kao što je broj listića.

Pritom su studenti morali koristiti sve alate kao i ostatak tima – Basecamp za vođenje projekta,  Slack za brzu komunikaciju i pomoć od ostatka tima. Svaki dan su i održali kratki scrum u trajanju od 10 minuta, a na kraju tjedna su napisali status report.

Cilj je bio, objašnjava Doris, što bliže pokazati studentima kako izgleda rad na proizvodu:

Htjeli smo simulirati iskustvo rada s klijentom i omogućiti im sudjelovanje u razvoju i oblikovanju nove funkcionalnosti kako bi okusili pravo iskustvo rada u poduzeću. Ovakav pristup im je omogućio uvid u sve faze razvoja, od istraživanja, planiranja, implementacije pa sve do produkcije i praćenja kako funkcionalnost živi među krajnjim korisnicima. Prilika da neka nova funkcionalnost završi u produkciji koju svakodnevno koriste deseci tisuća korisnika i da se nakon toga mogu pohvaliti da su to baš oni razvili nam se činila zanimljivom u odnosu na ispravljanje bugova.

Vježbe i projekti na fakultetu ne prikazuju cijelu sliku

Iz perspektive studenata, ovakva praksa je bila pun pogodak. Atmosfera je, kažu, bila opuštena i produktivna, a posebice ih se dojmilo što su mogli proći cijeli proces izrade funkcionalnosti, što nemaju priliku vidjeti na fakultetu:

Mnogi su se predmeti tijekom mog dosadašnjeg studija trudili kroz vježbe i projekte simulirati stvarne situacije iz struke, no mislim da je teško iz suradnje među studentima unutar fakulteta dobiti jasnu sliku o tome. Primjerice, zanimljivo mi je bilo surađivati s grafičkim dizajnerima u tvrtki, jer je takvo što teško simulirati na fakultetu bez vanjskih suradnika.

Kristijan je dodao i kako je po njegovom mišljenju ovu praksu dobrom učinila suradnja s redovitim zaposlenicima, odsustvo nametnutog pritiska oko posla i primjerenost opsega posla iskustvu studenata. 

 

Ovo je bila prva studentska praksa za Kristijana i Frana – ali i za minus5.

Zanimljivo je kako je upravo moja sugovornica Doris Lovretić bila produkt menadžerica studentima na praksi, a kaže kako je i sama prilično zadovoljna njihovim radom:

Zanimljivo je pratiti kako komuniciraju među sobom i vode projekt bez ikakvih znanja o našim poslovnim procesima. Posebno me se dojmila odgovornost i samostalnost koju su pokazali. Iako prvenstveno studenti dolaze po znanja koja će im kasnije koristiti, mislim da puno toga i mi možemo od njih naučiti odnosno koje su naše vrijednosti i što možemo poboljšati u radu.

Što je “dobra praksa” iz perspektive studenta?

Dobra ljetna praksa je za Frana i Kristijana praksa u kojoj nema previše stresa, ali ima mnogo toga za naučiti, a obojica izdvajaju rad na proizvodu kao vrlo kvalitetnu priliku za učenje. Fran:

Dobra ljetna praksa trebala bi se sastojati od projekta gdje bi studenti radili na nečemu konkretnom. Kada kažem konkretnom, mislim na proizvod koji bi išao u upotrebu. Govoreći iz iskustva, rad na takvom projektu je iznimno motivirajući što na kraju i rezultira uspješno odrađenom poslu.

Dodaje i kako je vrlo važno da studenti ne budu prepušteni sami sebi, već da imaju seniore koji motre njihove korake i upućuju ih u pravome smjeru. Dobro dođe i ugodna atmosfera, a rad u timu je svakako nešto što studentima pomaže kada jednom krenu potraživati prvi “pravi” posao poslije ili tijekom fakulteta. Fran i Kristijan su već na najboljem putu, jer će uskoro početi raditi za minus5 preko studentskih ugovora kako bi stekli još dragocjenog iskustva.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji?

Ako ste među onima koji se pitaju koji je pravi odgovor na pitanje iz naslova, preporučujem pozorno čitanje teksta do kraja.

Novost

Mobilna banka Revolut od danas službeno podržava nadoplate u kunama

Od danas svoju Revolut karticu možete nadoplatiti u kunama!

Društvene mreže

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 18: Može li DAO unijeti promjene u demokraciju?

Što je DAO i kako nam može pomoći da postanemo bolje društvo, ne samo bolji geekovi? Nova epizdoda Blockchain from the Bloc(k)-a ima odgovore na ta pitanja!

Startupi i poslovanje

Ida Pandur, EY: Tek 8% potrošača dobiva korisničko iskustvo koje očekuje

Kad su svi slični, kako biti drugačiji? Odgovor za tvrtke je jednostavan - treba ponuditi bolje korisničko iskustvo. No, da provedba te misli nije toliko jednostavna kao ona sama, pokazuje podatak da tek mali dio korisnika dobiva korisničko iskustvo koje očekuje.

Tehnologija

Facebook najavio Calibru i Libru – vjerujete li im dovoljno da im date uvid u svoje financije?

Facebook se baca u blockchain vode uz podršku MasterCarda, Lyfta, Vise i Ubera i planira napraviti revoluciju plaćanja, ali želimo li im povjeriti svoje financije?

Startupi i poslovanje

Mate Rimac iskreno o krvavom putu do kapitala za Rimac Automobile, Silicijskoj dolini i lažnim investitorima

Sjeo sam s Matom Rimcem kako bismo po prvi put povodom #10GodinaNetokracije, ali i Rimac Automobila otkrili kako je točno izgledao ‘fundraising’ Rimac Automobila; od Silicijske doline i lažnih investitora do toga što to znači za tvrtku sad kad je osnivač manjinski suvlasnik.

Startupi i poslovanje

WeAreDevelopers 2019: Što smo naučili od fintech unicorna s više od 40 autonomnih timova?

Na ovogodišnjoj WeAreDevelopers konferenciji imali smo priliku saznati kako i s današnjih 1600 zaposlenika Transferwise, jedan od najpoznatijih svjetskih fintecha, uspijeva izbjeći korporativnu strukturu.

Vodič

Isplati li se uvesti plaćanje karticama u vaš biznis ?

Bilo da prodajete svoje proizvode u fizičkoj trgovini ili online, čim krenete u posao postavit će se pitanje načina plaćanja koje ćete uvesti - točnije, hoćete li prihvaćati kartice ili ne.