Iks načina kako članke na Linkedinu učiniti manje dosadnima

Iks načina kako članke na Linkedinu učiniti manje dosadnima

Savjeta su samo dva: prestanite nekritično slijediti tuđe savjete o tome kako pisati članke na LinkedInu i unesite u njih svoju osobnost.

Opišite mi svoja iskustva, prodajte mi svoju priču i ja ću postati vaš najvjerniji pratitelj. Sve ostalo su opća mjesta i generičke objave na koje će publika radije dignuti palac gore i komentirati “Bravo, Siniša”, nego išta pametno reći.   

Kako sam na bolovanju naučio nešto više o LinkedInu

Prošle sam godine sam zbog komplikacija nastalih nakon upale pluća proveo puna dva puna mjeseca na bolovanju. Zbog fizičke iscrpljenosti i teških antibiotika nisam mogao raditi, pa mi je za to vrijeme aplikacija LinkedIn bila glavni prozor u poslovni svijet.

Osim stručnih članaka iz energetike, LinkedIn me iz nekog razloga redovito zasipao člancima o ljudskim resursima, pamfletima na temu coachinga i leadershipa i savjetima o upravljanju vremenom i projektima. Članak za člankom učio me kako ću postati bolji menadžer i recruiter, a komentari odavali da te teme zanimaju puno širu publiku nego što sam prije mislio.

I onda su se članci počeli ponavljati. Od deset savjeta kako biti boljih menadžer, osam sam već pročitao u nekom drugom članku. Od pet razloga zašto treba odgovoriti na mailove kandidata za posao, prva sam četiri već znao napamet. Učinilo mi se kao da autori jedan od drugoga pobiru i reinterpretiraju rečenice i čitave odlomke. A onda bi se povremeno takav članak s recikliranim savjetima pojavio na hrvatskom. Na repu članka nalazio bi se CTA s pozivom na korištenje usluge tog i tog poslovnog savjetnika ili te i te coaching persone. I osim recikliranih rečenica, svi su članci imali još jednu zajedničku notu: svi do jednog tjerali su me u san.

Znate li tko su Oleg Vishnepolsky i Brigette Hyacinth?

Jeste li i vi naišli na LinkedInu na objave od Brigette Hyacinth?

Ako imate profil na LinkedInu i barem dvjestotinjak prijatelja, sigurno ste čuli za dvojac iz podnaslova. Ako i niste, Oleg Vishnepolsky je globalni CTO Daily Maila, a Brigette Hyacinth je predavačica i autorica jedne vrlo popularne knjige. Ono što ih u mom, a vjerujem i u vašem, slučaju izdvaja jest činjenica da je gotovo svatko od naših poznanika na LinkedInu barem jednom u posljednjih godinu dana ili dignuo palac na njihovu objavu ili podijelio barem jedan njihov članak.

Kako bi inače njihovi članci u prosjeku imali gotovo milijun pregleda i više desetaka tisuća palaca gore? Njihova pojavnost je u nekom trenutku toliko uzela maha da su na mojoj vremenskoj crti iskakali iz paštete. To im je uspjelo jer su uspjeli “tviterizirati” i “jutubizirati” LinkedIn članke stavljajući kratke objave s jednim ili više općih mjesta po članku, s citatom u naslovu, zaglavlju ili tekstu objave. Osim toga, tijelo objave su napunili ohrabrenjima, toplim riječima i pozivima da komentirate i da im šaljete svoje priče koje će oni objaviti. I uvijek na kraju članka mogli ste kliknuti na još nekoliko sličnih njihovih objava ili kupiti knjigu.

Ne krivim Olega, niti Brigette, kao ni one koji su pronašli slične načine da dođu do šire publike na LinkedInu, ako je to bio cilj koji opravdava sredstvo. Na kraju krajeva postoje stotine članaka na temu kako pripremiti generičke sadržaje za društvene mreže i kako dizati čitanost članaka i optimizirati ih za tražilice. Pa tako svi već znamo da ne valja stavljati upitnik na kraju naslova i da je dulji članak bolji, osim kada je bolji kraći članak. I uvijek treba pronaći način da se “deset načina” ugura u naslov. Osim danas, jer je baš jučer najnovija studija pokazala da će 4% više ljudi kliknuti na naslov ako se u njemu nalazi neparan broj.

Kao da pišete za strojno čitanje, a ne za čitatelje koji su od krvi i mesa.

Mogu li generički savjeti zamijeniti konkretna iskustva?

Da se razumijemo, niti ja nisam u svemu tome svetac. Prošao sam i ja Copyraonicu i još neke copywriting tečajeve i pekao zanat pišući različitim stilovima za razne portale. Ne sramim se kratiti svoje pretjerano bujne rečenice i promišljati odlomke, a prije objave barem deset puta promijenim naslov članka. Ali ne razumijem tu maniju pisanja i prepisivanja generičkih članaka uz brigu da upotrijebite dovoljno ključnih riječi da nas što više klijenata ili recruitera pregleda. I ne razumijem kako “pretjerano inspiriran” ili preveden pa prisvojen članak bolje prezentira vaša znanja i iskustva od vaših vlastitih znanja i iskustava. Uostalom, kako deset opće poznatih generičkih savjeta može nadmašiti izvornu anegdotu iz vašeg širokog i konkretnog poslovnog iskustva?

Jedan od najkorisnijih članaka koje sam u posljednje vrijeme pročitao na LinkedInu napisala je poljska recruiterica. Pisala je o svom iskustvu polaganja ispita za PMP certifikat. Iako članak nije pisan na savršenom engleskom, u njemu je detaljno opisala proces pripreme i učenja za ispit i uložila dodatan trud da navede koju je literaturu i zašto koristila te najvažnije od svega: preporučila nekoliko online testova koji su joj pomogli u zadnjem stadiju pripreme za ispit.

Naravno, ne očekujem da će svi članci biti kao Malgorzatin, ali svi želimo znati izvor motivacije i svi smo dovoljno radoznali kako netko drugi rješava stvari koje nas muče. Dašak osobnog stila u pisanju još nikome nije naškodio i upravo zato treba sve savjete za pisanje članaka uzeti s mjerom.

Način na koji se predstavljate govori i o vašem pristupu poslu

Neki od najpopularnijih članaka Olega Vishnepolskog na LinkedInu.

Treba biti svjestan da dan ima dvadeset i četiri sata i da postoji bolje i lošije utrošeno vrijeme. I upravo bi mi zato bilo draže da svoje slobodno vrijeme ne moram trošiti da u moru kukolja dođem do žita. Isto tako, ako već volim konzumirati kvalitetne i konkretno pisane sadržaje, onda želim vjerovati da i moji čitatelji žele čuti konkretna razmišljanja i iskustva.

Razumijem da je broj sati koji sam ulupao u pripremu ove kolumne daleko veći od potrebnog broj minuta za dosadan bućkuriš generičkih savjeta o tome kako biti manje dosadan. Ali pripremajući bućkuriš ne bih bio dosljedan svom uvjerenju da moji čitatelji zaslužuju bolje od toga. Ako se ne potrudite oko članka koji će predstaviti vas kao stručnjaka u polju u kojem radite, kako će onda netko drugi zaključiti da ćete se više od drugih potruditi oko njega kao klijenta ili budućeg zaposlenika?

LinkedIn je poslovna društvena mreža i tamo se treba baviti ozbiljnim stvarima, no način prezentacije, po meni, ne smije biti previše impersonalan i uštogljen. Ako me želiš za korisnika svojih usluga, dopusti mi da upoznam pravog tebe i tvoje stvarno poslovanje. Objasni mi kako si uspješno riješio problem sličan mome i uvedi me u svoju priču. Omogući mi da te doživim kao zanimljivu jedinku koja ima ono nešto što ja trebam i ja ću biti prvi koji će doći na tvoju radionicu.

Ako ćeš mi prodavati generička rješenja i opća mjesta, onda ću rješenje za svoje probleme potražiti negdje drugdje.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Što znate o 30 milijuna vrijednom inkubatoru koji će 2020. postati zagorsko ICT središte?

U proljeće 2020. otvara se poslovno-tehnološki prostor Krapinsko-zagorske županije vrijedan 30 milijuna, a koji ima cilj postati centar inovacija te baza za daljnji razvoj poduzetništva u Zagorju.

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.