5 predavanja po kojima ćemo pamtiti LEAP Summit 2017

5 predavanja po kojima ćemo pamtiti LEAP Summit 2017

Prošlog se tjedna u zagrebačkom Studentskom centru održao drugi Leap Summit. I ove je godine pristiglo mnogo studenata iz inozemstva, a na četiri pozornice izmijenilo se oko 60 predavača. Mi smo izdvojili njih pet koji, usprkos tome što dolaze iz različitih industrija, svi govore o promjenama, rušenju tradicionalnih korporativnih obrazaca i životnoj motivaciji.

Među govornicima koji su oduševili publiku bio je i kulturalni arhitekt Javier Bajer.
Među govornicima koji su oduševili publiku bio je i kulturalni arhitekt Javier Bajer.

Drugi LEAP Summit, u organizaciji Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI), održavao se od 11. do 13. svibnja u Zagrebu. Za inspiraciju i poticajne poduzetničke priče bilo je zaduženo oko 60 predavača iz Hrvatske i inozemstva, poput Andreasa von der Heydta, Cathy O’Dowd, prve žene koja se popela na Mt. Everest s obje prilazne strane, Maxa Zeumera iz Flixbusa i drugih.

Ipak, u mnoštvu predavanja izdvojili smo njih pet koje ćemo najviše pamtiti.

1. Tacis Gavoyannis: U budućnosti će biti važno otkriti što volimo

Tacis Gavoyannis je futurist, mentor za startupe u Cambridgeu i Singapuru te strateg za pametne gradove i Internet of Things (IoT). Govoreći o sadašnjosti i budućnosti, Tacis je naglasio da su tri najvažnije stvari u kojima se događaju promjene u poslovanju – očekivanja korisnika, integracija tehnologija te uloga novih vještina u stvaranju prihoda konkurentnih kompanija.

Da bi konkurirale, platforme poput Googlea i Applea trebaju vaše vještine.

Osvrnuvši se na ogroman razvoj tehnologije u proteklih nekoliko desetljeća, Tacis je najavio da milenijalce koji dolaze očekuje mnogo prilika, a prethodit će im, ili im slijediti, promjene u ekonomiji, društvu, kulturalnoj interakciji i poslovnom modelu. “Bit će važno otkriti što volimo i u tome se usavršavati”, naglasio je.

2. Lars Silberbauer: Vrijeme je da se okrenemo prema Istoku

Ne samo prilagođavati se promjenama, već predvidjeti i kreirati promjene – moto je Larsa Silberbauera, senior global directora za društvene mreže i video u Legu.

Tri disrupcije koje su trenutno najveći izazovi na tržištu su: “sa Zapada na Istok”, open social to closed social i rušenje tradicionalne klijent-agencija strukture.

Kada govorimo o Istoku, među zemljama se najviše ističe Kina koja će 2025. biti dom više kompanija nego SAD i EU zajedno, ističe Lars. Već sada velik broj ulaganja stiže iz Kine što možemo vidjeti i na primjeru Snapchata, a nedavno je i po prvi put jedna kineska aplikacija, Musical.ly osvojila tržište SAD-a. Aplikacije postaju sve važnije za oglašivače, a kao primjer zašto trebamo obratiti pozornost na one kineske, Lars je naveo Meitu s 270 milijuna mjesečno aktivnih korisnika i 6 milijardi objavljenih fotografija svaki mjesec.

3. Vladimir Vulić: Želiš poboljšati menadžment? Riješi se menadžera

Kada je riječ o rušenju tradicionalnih struktura, zašto kompanije ne bi trebale “tretirati zaposlenike kao gljive”, zna Vladimir Vulić.

Ne možemo rješavati današnje probleme s mindsetom iz 19. stoljeća. Trebamo mijenjati način razmišljanja i prijeći imaginarne granice koje smo si zadali.

O kojim imaginarnim granicama govori Vladimir? O tome da zaposlenik ne može imati više od X dana godišnjeg, ne može danas raditi u jednom timu, sutra u drugom i zaposlenici ne mogu funkcionirati bez menadžera. Ako želite ostvarivati bolje rezultate, mijenjajte tradicionalne obrasce, poručio je Vladimir, osvrnuvši se i na podatke koji govore da interni odnosi i mushroom management sve više utječu na odlazak zaposlenika iz kompanije, što pokazuje i nedavno istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji.

Želiš poboljšati menadžment? Riješi se menadžera. Nije na menadžerima da odluče kada i na koliko ti ideš na godišnji – na tebi i tvojim kolegama je da odlučite.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

4. Lada Tedeschi Fiorio: Zona komfora je okej, ali neće te dovesti do sjajnih rezultata

Što znači “poznavati svoju utrku”, u doslovnom i metaforičkom smislu pokazala je Lada Tedeschi Fiorio usporedivši poslovne projekte s polumaratonom.

Prije “skakanja” u projekte, informiraj se o svojim snagama, slabostima, konkurenciji, korisnicima i tržištu. Ako želiš stići do cilja, moraš poznavati svoj potencijal i granice. Neke granice se moraju i premostiti. Komfor zona je okej, ali neće te dovesti do sjajnih rezultata.

Normalno je u jednom trenutku posumnjati u ono što radimo, istaknula je Lada. Dapače, krize su nam potrebne jer tada ponovno vrednujemo našu utrku i cilj.

Ako te projekt vodi daleko od tvog cilja, bolje je stati. No, ponekad, kada je teško, jednostavno treba izdržati. Na kraju, uzmi trenutak da proslaviš uspjeh na kraju utrke. Zaslužuješ to.

5. Javier Bajer: Razmišljajmo kao lideri, ne kao žrtve

Za kraj, malo je reći da je kulturalni arhitekt Javier Bajer u subotnjem predavanju nadahnuo publiku, iako sam tvrdi da inspiracija nije zarazna.

Inspiracija nije zarazna jer je riječ o vlastitim pričama svakog od nas. Razgovor i savjeti neće nas odvažiti na promjenu. Ono što ćemo sami učiniti u vezi nekog problema – to je promjena. Svi ćemo ionako kad-tad umrijeti, a ono što radimo od sada do tada je ono što vrijedi.

Javierova misija je “vratiti život u rad” i potaknuti ljude da se počnu baviti onime što vole i o čemu su do sada sanjalo. Smatra da je ono što je dovelo do toga da 90 posto zaposlenih nema posao radi kojeg se želi ustati ujutro, krivi pristup radu i svrsi rada.

Ne možeš balansirati život i rad. To je kao da prihvatiš da nemaš život dok radiš. Zarađivanje novca nije dobra svrha, to nije održivo. Naravno, treba zarađivati, ali ako želiš nekoga nadahnuti, potaknuti na promjenu, trebaš nekome dati svrhu.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

U životu se često ponašamo kao žrtve, što znači da smo usredotočeni na ono negativno i stalno se žalimo u vezi toga. Umjesto toga, savjetuje Javier, budimo lideri i mijenjajmo stvari počevši od sebe.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?