Ladies of New Business: Je li inženjerski žar u vama nestao samo zato što sad vodite ljude?

Osim što je u pitanju 15. izdanje vodeće regionalne konferencije posvećene ženama u tehnološkoj industriji, Ladies of New Business održan 9.12. bio je poseban na još mnogo načina. Iako je bio petak, navečer, dan kada je Hrvatska igrala na Svjetskom prvenstvu u nogometu… u publici se okupilo tek nešto manje od 100 ljudi!

Mnogi su imali priliku ostati doma, pratiti konferenciju online, ali isto tako su mnogi ipak odlučili sudjelovati na konferenciji uživo i s nama pratiti prijenos same utakmice u Infobipu, gdje se Ladies održavao. Nismo mogli zamisliti bolje zagrijavanje, ali nije bilo lako kad su krenuli produžetci – a time i prvo predavanje konferencije…

Izazovi (svih) Engineering Managera

Tko je, što je – Engineering Manager? Ako vam je termin još u magli, predlažem da se podsjetite onim što smo već pisali na Netokraciji. Ako ste upoznati s definicijom, jasno vam je da ova sve češća uloga u hrvatskim IT tvrtkama ima specifične izazove s obzirom na dualnost vještina koje nosi u sebi.

Koje izazove taj presjek inženjerskog i menadžerskog pristupa u vođenju tima znači za Engineering Managericu, prenijela nam je kroz svoje iskustvo Photomathova Nicolette Pribanić. (U jedan od izazova sad definitivno može uvrstiti i predavanje dok je u tijeku kraj utakmice praćen ovacijama navijača!)

Izazove je podijelila na one timske i osobne te nam dala okvirni pregled toga što voditelj može učiniti kako bi ih razrješio. Kad je u pitanju tim, Nicolette navodi…

• Manjak motivacije inženjera možete riješiti zadovoljavanjem neke ekstrinzične motivacije (plaćom, benefitima…), ali i podizanjem svijesti o višoj svrsi projekta ili zadatka te generalno inspiriranjem u ono što se radi.

• Nedostatak povjerenja kontrirajte iskrenom komunikacijom, dosljednošću, a povjerenje gradite otvorenom komunikacijom i poticanjem dijeljenja povratne informacije.
• Strah od konflikta može zakočiti i vas i tim. Razmirice i neslaganja nije dobro stavljati pod tepih, zato potičite da se u timu često dijeli feedback, organizirajte brainstorming sastanke i retrospektive. Korisno je imati i sastanke na kojima članovi tima mogu iskreno reći što ih muči. I ne zaboravite nagrađivati dobre ideje!
• A ako jednom i dođe do konflikta, važno je njime dobro upravljati. To znači razgovarati sa svima uključenima, aktivno ih slušati, identificirati točke neslaganja i slaganja, odrediti prioritete u područjima sukoba i po njima razviti plan rada na konfliktu. No, Nicolette napominje i da ponekad sukob nećete moći riješiti.
• I za kraj,postavljanje ciljeva i zajedničke vizije, što nije uvijek lako. Bitno je da su planovi i krajnja svrha jasni, a da se ciljevi tvrtke mogu skalirati na razinu tima. U konačnici, bitno je dobro usmjeriti članove tima kako prema tome definirati i osobne ciljeve.

Nicolette je govorila i o osobnim izazovima koje ima kao Engineering Managerica, a o tome više saznajte u snimci predavanja.

Zašto i mentoru treba mentor?

Snježana Škledar, Reporting & OLAP Competence Director u Poslovnoj inteligenciji uvela nas je u temu o mentoriranju kroz svoju vlastitu karijernu priču. Predavanje nas je tako provelo kroz njezine početke kao projektantice odnosno programerke, kasnije konzultantice, a danas menadžerice – te što je u svakom tom stadiju naučila.

Kao diplomirana inženjerka matematike, Snježana se kao mnogi kolege u svom području upoznala s pojmom prenošenja znanja i mentoriranjem kroz davanje instrukcija, a spletom okolnosti došla je i u priliku da predaje matematiku. I dan danas se sjeća koliko je prvi sat pred malom hordom tinejdžera bio traumatičan, no iz toga je naučila da se autoritet osim znanjem, gradi ljudskošću i poštovanjem. Preživjela je prvi sat, a poslije postala i poznata među nastavnicima zbog svojih dobrih metoda!

Nakon škole, u jednoj većoj kompaniji, kao projektantica bila je i sama prvi put službeno mentorirana. Dodijeljen joj je mentor koji joj se posvetio, pružio priliku da prati što on radi i dao joj podršku na najbolji mogući način: gurajući je na sastanke s direktorima sektora na kojima se nikada ne bi sama tek tako našla, a na kojima je mnogo naučila i samo slušajući. Tada je i sama osvijestila koliko je to bio apsolutni win-win, kvalitetnim mentoriranjem juniora ulažete u svoje nasljednike!

Kao konzultantica u Poslovnoj inteligenciji pak dobila je priliku kroz BIRD akademiju još jednom prenositi znanje mlađim kolegama. BIRD program je postavljen tako da polaznici prolaze kroz teorijski dio uz praktičan timski rad na tzv. mini projektu koji je bio “odigrana” verzija nekog pravog projekta. No Snježana je u ulozi klijenta imala priliku ne samo mentorirati polaznike, nego i sama razvijati svoje vještine promatrajući kako bi različiti polaznici postupili u istoj situaciji na koje je nailazila kao konzultantica.

Za kraj, Snježana se osvrnula i na menadžerski dio svoje karijere te kako i danas razvija svoje liderske vještine. Osvrnula se posebno na dva pristupa vođenju koja rado koristi – matricu Situacijskog vođenja i Četiri sobe promjene.

Trebamo li očvrsnuti da bi bile uspješne?

… Jedno je to od pitanja s kojim smo počeli planirati ovo izdanje Ladies konferencije, promatrajući neke ustaljene stereotipe u industriji. Počevši od toga da se inženjere uči kako postoje “teške” inženjerske i “meke” profesionalne vještine, dolazimo do toga koliko su takve podjele rodno uvjetovane, pri čemu se tehničke vještine smatraju muževnijima, štovanijima i višim statusom; a potonje kao ženstvenije i nižeg statusa.

No, najbolji menadžeri i menadžerice inženjera jednako njeguju obje vrste vještina, što je i preduvjet za uspješno vođenje tima. U tom kontekstu bilo je iznimno korisno čuti predavanje Kristine Valjak, Engineering Managerice iz Infobipa koja se osvrnula na to kako njoj tzv. “mekoća” pomaže u radu.

U želji da rascjepka spomenute stereotipe i postavi drugačiju perspektivu na to što čini dobrog Engineering Managera, Kristina nas je uvela u listu vještina koje obilježavaju dobrog inženjera, ali i dobrog lidera.

Potom nas je podsjetila da je emocionalna inteligencija po definiciji sposobnost prepoznavanja, upravljanja i razumijevanja vlastitih i tuđih emocija…

A što su emocije? Reakcija – fiziološka, subjektivna, kratkoročna reakcija na neke važne događaje u našem životu. Baš zato što su fiziološke, nisu rezervirane samo za žene. Emocije imaju i muškarci, samo ih možda drugačije iskazuju. S druge strane, emocionalna inteligencija je vještina. Vještine se treniraju. Možda jesu nekima urođenije, prirodnije, možda netko ima “više talenta” za to, ali emocionalna inteligencija može se trenirati. I što je zaključak? Da ipak, možda, “meke vještine” nisu rezervirane samo za žene.

Voditelj tima inženjera nije “mekan” ako mu je stalo do ljudi…

Tu dolazimo i do ključnog dijela Kristininog predavanja: zašto želite da je vašim menadžerima “stalo do ljudi”? Uvod u to bilo je njezino vlastito iskustvo kada je čula da je netko za nju komentirao:

“Ona to doživljava suviše emotivno, to je samo biznis”

Što znači “suviše emotivno”, a što “samo biznis”, pita se Kristina razmišljajući o svom nastupu tada koji je bio samo vođen brigom za posao i uključene ljude. Zbog te izjave je razmišljala čak da se makne iz menadžerske uloge. Srećom ostala je, a s nama podijelila najbitniju lekciju pitajući nas i sebe, kakvog bi vi voditelja htjeli imati?

Meni je jako bitno povjerenje i iskrenost. Ja želim osobu koja je, osim dobar inženjer, sposobna tog inženjera zaključati u sebi, iskoristiti ove druge vještine da bi vodila ljude i da bi drugima pomogla da i oni budu najbolji inženjeri. A kako to možete napraviti? Tako što vam je zbilja stalo do tih ljudi, tako što želite da i oni uspiju, a ne da se vi dokazujete.

Pitanje je… tehnički vs menadžerski smjer razvoja?

Za kraj našeg 15. Ladiesa, ostavili smo panel raspravu na kojoj su uz Netokracijinu moderatoricu Antoniju Bilić Arar sudjelovale Ana Martinčić Špoljarić (Chief Control Systems Engineer, Rimac Automobili), Maja Trepšić Kušt (Freelance Backend Consultant, Foxbyte), Estera Prendivoj (Java Team Lead, Five, an Endava company) te Inga Cigoj (Engineering Manager, Repsly).

Panel se otvorio pitanjem o preferencijama naših panelistica: programiranje ili vođenje ljudi. Od “umrla bih da ne napišem liniju koda” do “više volim ljude nego kod” sve su sebe smjestile na neku sredinu, očekivano. No, zanimljivo je bilo saznati iz njihovih priča o tome kako su došle do liderskih uloga. Ispostavlja se da je uglavnom njihove vještine i trud prepoznao mentor ili netko od nadređenih te ih potom (često i bacajući ih u vatru) uveo u menadžerske zadatke.

U kontekstu menadžerskih pozicija, a posebno Engineering Manager uloge, panelistice su komentirale kako prije nije bilo takvih pozicija – bio si ili inženjer, ili project odnosno product manager. Nisi imao priliku voditi ljude na način kao danas, istaknula je Estera. Otvorilo je to i temu napretka, vode li svi inženjerski putevi u vođenje…

Panelistice su se složile da je bitno da tvrtke definiraju proces napredovanja koji uzima u obzir i mogućnosti specijalizacije van voditeljskih uloga. Uz to,

Nakon što popraviš neki bug ili završiš neku funkcionalnost, brzo ćeš povezati je li ona funkcionira, no kad vodiš ljude, planiraš, slažeš strategiju i radiš s njima šest mjeseci – može se dogoditi da tek tad skužiš: uh, ovo nije bilo dobro – pa idemo opet u novi ciklus… Moraš moći imati snage za to i biti predan, da ti je stalo, kako je Kristina ranije rekla. Meni je u radu s ljudima stvarno genijalan osjećaj nekome pomoći, izvesti ih na put i dati im podršku da postanu bolja verzija sebe.

Sve na kraju ovisi i što vas najviše motivira u radu. Naravno, kao što s 15 ne možemo znati što bismo htjeli raditi za 30 godina, nije za očekivati da ćete uvijek htjeti – jednom kad uđete u menadžerske uloge – na tome i ostati. Možda je i najbolji primjer Mitchell Hashimoto, kojeg je spomenula Maja. Pokretač nekoliko poznatih infrastrukturnih alata koji je došao do vrha struke, nakon nekoliko godina na poziciji CEO-a odlučio se vratiti programiranju…

Uz mogućnost mijenjanja uloga tijekom karijere, panel se zaključio i time da sam Engineering Management nije ukopana pozicija između dva svijeta. Kako je to slikovito opisala Inga, na EM možemo gledati kao na klatno na kojem se pojedinci mogu pomicati kako im odgovara: možda će u jednom periodu više koristiti inženjerski pristup, a drugi put će timu više pomoći kao menadžeri.

Hvala svim partnerima koji su omogućili održavanje ove konferencije: