Kako čitati grad kroz bajtove i piksele: Digitalna povijest Rijeke

Kristian Benić i Peek&Poke muzej računarstva pripovjedaju povijest Rijeke kroz ‘bajtove i piksele’

Kako čitati grad kroz bajtove i piksele priča je o povijesti razvoja informatike i digitalne kulture u Rijeci, pripovjedana na 450 stranica i u dva dijela: Jedan je o povijesti digitalije i digitalaca u Rijeci, dok u drugom Benić kroz razgovore upoznaje čitatelja i s aktualnim događanjima i ljudima koji čine riječku digitalnu scenu.

Kristian Benić dobri je (digitalni) duh grada Rijeke. Inovativni Magazin i Lab GKR, jedinstveni Brickzine, EPK 2020… Samo klikni i izletjet će negdje iz ekrana. Bilo u retro štihu (kroz e-knjigu Geeks behind the Iron curtain, izdanu još 2012. i skidljivu dan danas na Amazonu), bilo nedavno u Novom Listu gdje je povodom izlaska svoje druge knjige vješto poentirao: “Ispada da su nam kao izvori važniji nekakvi nekretninski ugovori seljaka o zemlji za ispašu ovce iz 14. stoljeća nego sheme i kodovi najsofisticiranijih softvera koji su pomagali gradnji prekooceanskih tankera.“, te autora ovog teksta zainteresirao za njegovu knjigu Kako čitati grad kroz bajtove i piksele.

Hologramske vaterpolo majice

“Tko ne bi bio zadovoljan da dođe do 100% povećanja broja turista?”, kaže Benić misleći na svoj grad, Rijeku, u kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture. I to je valjda ta kvaka zbog koje sam konačno naručio i otvorio ovu knjigu. Jer danas se, nerijetko, posebice u nekim kulturološkim krugovima, na turizam gleda s biblijskih visina kao na pošast skakavaca, dok ga IT sektor promatra, onako, pravim libertarijanskim pogledom: vi radite s turistima, a mi ćemo sve povezati. I uzeti i njima i vama novce.

A kako sam ja turistički vodič i pratitelj i krtica za sve, igrom slučaja i srećom sam u Rijeci dva puta po tjedan dana završio s nekim francuskim planinarima. A volim čitanja gradova. Paralelno s D’Anunzzijem, Galebom ili sušačkom crkvom, pričao bih u busu i o industrijskoj baštini, puštao Let 3 (dobro su prošli jer sam im mogao puštati i Parafe ili nešto s Melodija Istre i Kvarnera) te jednom, kako se s planinarima radi u paru, slušao kako kolega priča o vatrepolistima Primorja koji su, eto, neki dan igrali u finalu Lige prvaka. Da bi, na to, neka turistkinja benigno upitala: “Mogu li se negdje kupiti majice riječkih igrača?”, na što sam joj dobacio je li sigurna da (kao u Coellovim romanima) želi to što želi.

Knjiga se ne nalazi u klasičnoj nakladničkoj distribucijskoj mreži već je, slijedeći neka autorova promišljanja i o internetu, i o odnosima na tržištima općenito, izišla iz riječkog Peek&Poke muzeja računarstva i Udruge za urbanu regeneraciju “Kuraž”.

Naslov je referenca na kultnu knjigu Radmile Matejčić :”Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas”, a evo što ću ja prvom prilikom pročitati turistima na putu za Grad koji teče:

  • Ranih 70-tih godina »3. maj« je bio mjesto gdje su radila tri Univaca, od kojih je svaki koštao gotovo milijun dolara.
  • Riječka banka otvorila je prvi bankomat u Jugoslaviji.
  • Godine 1996. firma Multilink i Boris Krstanović nabavljaju moćne Silicon Graphicse i u dogovoru sa Sveučilišnom knjižnicom Rijeka stvaraju prvi internet centar u Hrvatskoj. Postavili su prvi internetski stream Radio Rijeke te godine,  kao i stranice Rijeka online, što je bio pokušaj stvaranja online medija.
  • Na svoju ću im ruku predložiti da svrate u Peek&Poke muzeje. Djetinjstva i informatike. Uz osobnu, turistima neizgovorenu želju, da projekt Europske prijestolnice kulture sa standardnim političkim lešinarenjima, ne doživi sudbinu riječke industrije i digitalije.

Fjumanski digitalni fumari

Sama knjiga je koncipirana u dva dijela i ima dvije naslovnice – s jedne i druge strane korica. U prvom (Povijest informatike i digitalne kulture u Rijeci) autor daje i popularno znanstveno i informativno iscrpan, ali ujedno i pitak pregled razvoja informatike u gradu, dok je drugi dio (Priče s prve crte informatičke i digitalne revolucije u Rijeci) rezerviran za aktere same scene –  njih 33 – u intervju ili razgovornoj formi (osim onog zanimljivog teksta Ivana Šarara za kojeg stavljam ruku u vatru da ga je monološki sam napisao).

Dok je dizajn knjige dobro štihovao i ispikselizirao Dobriša Radovanović.

Ovo nije lokalna knjiga već knjiga globalnog zahvata u kojoj će svatko pronaći komadić sebe: bilo u Svijetu oko nas, Bugu, Pac-Manu, SAM-u, Commodoreu ili Severinom porniću i nakurnjaku spomenutog riječkog pročelnika za kulturu, Ivana Šarara.

Toliki je trud iza nje, od prašnjavih arhivskih izdanja Novog Lista, listanja bezbroj časopisa i skypeanja s nekim protagonistima koje je životno more odnijelo van grada, do suvremenih anglofonih promišljanja o digitalnoj kulturi da mi, iskreno, na momente zadrhti ruka pišući o njoj. A jedini momenti kad sam se čitateljski nakratko pogubio bili su gejmerske prirode. Nisam nikad intenzivno igrao kompjuterske igre, ali bez obzira na moje ruralno odrastanje u njoj sam našao stotine retro linkova sa svojim prošlim životima.

Da, knjiga je to o fjumanskim digitalnim fumarima, ali tu je Rijeka u nekoj paralelnoj dimenziji, ako im oduzmeš more, luku, brodove i svu mediteransku unikatnost u informatičkoj nam historiografiji, isto tako mogla biti i Zagreb i Beograd i Sarajevo ili Skoplje, ali ne i Tirana ili Milano. I zato je čitljiva i na širem prostoru, ne samo onog što se neki na prostornom planu boje imenovati “regionom” nego i na fenomenološkom osobnom koje uključuje cijeli nam globus.

Mislim, meni bi kao strancu bile fascinantne informacije o tome kako je science fiction ili Jules Verne u pedesetima u Jugi bio nešto kao šund literatura dok, danas, recimo, postoje Dani tog istog pisca u Pazinu.

Također, sociološki gledano, unatoč jugoslavenskom socijalizmu društveni obrasci i način života, sličnosti odrastanja u kvartu Liverpoola i Rijeke bliži su i usporediviji od usporedbe predgrađa Los Angelesa i npr. Turnića.

Ali kako je ipak riječ o toj uvijek avangardnoj Rijeci, Benić je fenomenalno odradio najraniju povijest računarstva tog grada: pionirska prožetost s industrijom, nabavljanje UNIVAC računara za 3. maj (posebno zanimljiva priča o računalu “slupanom” u dostavi), zatim prve kibernetičare i njihovo društvo, nadasve Pavla Dragojlovića s njegovom kultnom knjigom Informatika, sve do ulaska računarstva u školstvo i početaka šire primjene informatičkih znanja i vještina. Uz jako širok pogled na sve ostale aspekte društva i razvoj elektronike u širem kontekstu (npr. osnivanje sustava SRCE u Zagrebu, prodor IBM-a na jugoslavensko tržište, stvaranje ERC informatizacije – uz igranu ulogu informatike na Mediteranskim igrama u Splitu i ZOI u Sarajevu – do svjetskih trendova u izradi hardware-a i software-a).

Ili još malo dalje, dotle kakav je utjecaj na početni tv konzumerizam imalo za Kvarner postavljanje televizijskih repetitora na Učki 1961. godine, nauštrb talijanskih programa.

Riječ je o predodžbi da su računalnu revoluciju pokretali nekonvencionalni ‘šmokljani’ koji su do ideja dolazili kroz dim marihuane s lemilicom u ruci u tatinoj garaži. Prvotni riječki računalni stručnjaci i ključni akteri riječke računalne revolucije nisu bili ni blizu predodžbama hipika, bradonja, klinca iz tatine garaže s viškom slobodnog vremena, već isključivo ozbiljni pojedinci iz znanstveno-inženjerskih-gospodarskih krugova Rijeke i Jugoslavije.

Novce za virtualne bitcoin ovce

U knjizi ćete naći i priču kako su se u Brodomaterijalu opraštali od starog računara čije je srce prestalo kucati nakon 16 godina i 75000 radnih sati. I neke koje vam neću otkriti ako sami ne pročitate knjigu (uostalom, može se ovdje  povući paralela s futorologijom: što se to u međuvremenu dogodilo da sa sve manje entuzijazma pišemo o budućnosti i zašto sve više uživamo u čitanju negativnih književnih kritika?).

I što se to događa s našim životima kad u osamdesetima prošvercana osobna računala uđu u naš svijet, kakav je internet bio u devedestima i što sve ne tamo do daleke 2007. i otvaranja riječkog Peek&Poke muzeja, u zori društvenih mreža.

Autor je uvodno napomenuo kako je sklisko pisati o tako bliskoj prošlosti i kako je teško predvidjeti u kojim sve smjerovima ide ova informatizacija koja nas svakodnevno mijenja. Ni ja ne mogu predvidjeti nešto tipa je li se isplati dati novce za virtualne bitcoin ovce. 

Kako čitati ovu knjigu fovarduša je za neki nekvarni pop-corn, geekovski Kvarner corner i kvarcni retro kapital koji umrežava interdisciplinarnost (STEM, kultura, ekonomija, povijest, sociologija, zabava etc.) s enciklopedijskom širinom. U par time linija: Kako čitati grad nužna je i unikatna i odlično napisana dijakronija digitalne nam baštine. Ujedno i u dvije knjige mravlje vrijedna i cvrčkovo pjevna (rimuje se s Viškovo, lokalitet van grada, op. a.). Te je buduća nezaobilazna referenca u sličnim istraživanjima tehnologije i samog interneta koja će se vremenom pojaviti, ako se i u 22. stoljeću ne budemo slijepo bavili ovčarskim ugovorima ili nastavimo biti zaslijepljeni IT novčarskim sinkronijama i ideologijama. 

Kreirajmo projekte, razbijmo međusobne mistifikacije, prevedimo si nerazumljive jezike, nabacujmo ideje, podržavajmo se i prije svega komunicirajmo.

napisao je još 2012. autor ove knjige za jedan portal.

Dodajem da i turizam (kao jedini preostali industrijski obalni surogat) i kultura i informatički sektor mogu biti prožeti, ako se ima entuzijazma i kreativnosti. Kod Kristiana Benića ovo je binarno upareno i duže od šetnje Molo longom, više nego li domet lifta na Kozali, šire od kanjona Rječine ili grada od Kostrene do Voloskog.

Komentari

  1. Davor Pasarić

    Davor Pasarić

    20. 03. 2018. u 12:47 am Odgovori

    Knjiga me osvojila na prvu! Listajući je, prvo se zakačiš na svjedočanstva jer su kratka i prepuna zanimljivih angedota, ali prava fascinacija dolazi kasnije, kada se započne čitati kronologija razvoja informatike u našem okruženju na način na koji je nitko do sada nije ispričao. Čitajući sam pokušao zamisliti koliko je materijala i novinskih arhiva bilo potrebno pročitati i povezati da se složi ovako sustavan prikaz jedne izuzetno premrežne strukture ljudi i događanja u kojoj je sve međuzavisno, gotovo da možemo pratiti “butterfly effect” situacije kroz ljude, mjesta, inicijative, komunikaciju, a ponekad i čistu slučajnost. Nakon ove knjige digitalni razvoj Rijeke dobiva jasan obris. Moja topla preporuka za svakog računalnog entuzijasta, a pogotovo će u knjizi uživati generacije odrasle u 8-bitnim vremenima! 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Data science u sportu: prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos analizira rukometne akcije uz strojno učenje

Automatsko prepoznavanje događanja na rukometnom terenu može uvelike pomoći trenerima i profesorima.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Što ste propustili

Web aplikacije

Stručnjaci širom svijeta predvođeni hrvatskima stvaraju najveću bazu simptoma COVID-19: STOPCorona!

Upisivanjem simptoma u web aplikaciju StopCorona zaraženi mogu pomoći nadležnima u praćenju virusa, ali i stvaranju vrijedne baze znanja koja će olakšati borbu protiv pandemije virusa COVID-19.

Internet marketing

Što će se događati s društvenim mrežama nakon koronavirusa?

Od trenutka kada su velike boginje stigle u zemlju do trenutka kada je vijest o tome izašla u medijima prošlo je osam dana.

Kultura 2.0

Rad s djecom u izolaciji: Vodič digitalnih alata koji će vam pomoći (pre)živjeti

Trenutna izolacija mnoge je dovela u situaciju da prvi put rade od doma. Oni koji uz sve te nove okolnosti moraju voditi i brigu oko djece našli su se u nezavidnoj situaciji. Kako odraditi svoje zadatke kad vam klinci konstantno odvraćaju fokus i pažnju?

Novost

Mastercard zbog COVID-19 predlaže povećanje limita za beskontaktna plaćanja sa 100 na 350 kuna

Jedna od vodećih financijskih tvrtki u svijetu, Mastercard, povećat će iznose do kojih možete na blagajnama plaćati beskontaktno.

Kultura 2.0

Sabor odlučuje o praćenju mobilnih uređaja građana: Hoćemo li od toga imati više štete ili koristi?

Pandemija virusa COVID-19 potaknula je restrikcije kretanja diljem svijeta, no i uz postojeće mjere, zaraza se teško usporava. Mnoge države svijeta stoga su već uvele rješenja kojima bi se povećao nadzor nad građanima. Neki su to napravili bolje, neki lošije, nauštrb osnovnih prava i sloboda - što će biti hrvatski scenarij?

Digitalni mediji

Ministar Božinović poručuje da nije vrijeme za reklamiranje televizora. Što kažu (online) trgovci?

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas se obratio trgovcima i medijima koji oglašavaju proizvode koji nemaju veze s higijenom ili prehranom - reakcije nisu izostale.