Gradska knjižnica Rijeka pokazuje zašto je neće zamijeniti jedan Kindle ili iPad

Iako danas riječ “knjižnica” ne koristimo tako često kao nekad, a Amazonov model posudbe e-literature nazivamo “Netflixom” za knjige, priče o tome da digitalna kultura ubija knjižnice veliko su pretjerivanje, objašnjava Kristian Benić iz Gradske Knjižnice Rijeka:

Upravo nam je digitalna kultura pružila nam kanale i mogućnosti neslućenih razmjera. I sami knjižničari studijem pripadaju skupini informacijskih znanosti pa je i to potencijal koji trebaju iskoristiti. Ako Silicijska dolina zna koristiti informacijske znanosti to onda sigurno može i knjižnica.

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

Knjižnica = zajednica

No da bismo u potpunosti shvatili kako knjižnice mogu u vrijeme digitalije cvjetati i zašto je ne mogu zamijeniti jedan kindle ili tablet, treba se prisjetiti da one nisu puka spremišta za knjige. Riječ je o mjestima gdje se zajednica okuplja i gradi.

U Gradskoj knjižnici Rijeka ustrajni su u tome da u svoje aktivnosti i modernizaciju uključe sve generacije građana:

Starije građane smo educirali za korištenje tablet računala, sada u Narodnoj čitaonici postoji cijela jedna ekipa koja ih redovno koristi iako do tada nisu koristili ni internet.

A za one mlađe tu je GKR Lab namijenjen djeci, kojim se promiče pismenost – sve vrste pismenosti, da budemo precizniji. Kao što je jednom zadaća knjižnica bila pomoć u savladavanju slova i umijeća slaganja riječi, tako danas preuzimaju na sebe odgovornost za informacijsku i informatičku pismenost.

GKR Lab bavi se aktivnostima koje malo tko očekuje u knjižnici: 3D-modeliranjem i printanjem, dizajnom svih vrsta (web, product, gaming), programiranjem, audio i video kulturom, fotografijom, razvojem video igara i stripova te scenaristikom. U sklobpu Laba nalazi se i novi 3D inkubator, koji potiče mlađe generacije da prošire svoje poimanje kreativnosti, objašnjava Kristian:

 Na dječjem odjelu Stribor, koji je naše najveće blago godinama i iz kojeg izrasta cijela vojska vjernih korisnika, imamo 2 solidna 3D printera, radimo edukacije, printamo s djecom razne stvarčice, planiramo… Ovo je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje na tako javnom i otvorenom mjestu možete doći, vidjeti i osjetiti tu tehnologiju.

Digitalne mreže i mediji

Umjesto da samo distribuira knjige i druge sadržaje, ova ih knjižnica sama i stvara. Korisnicima knjižnice dostupan je i web Magazin – nije riječ o jednosmjernom glasilu koji knjižnica servira korisnicima, već o mediju u koji se svi mogu uključiti:

U trenutku u kojem smo trebali redizajnirati staru stranicu tražili smo ispravan put i zaključili kako bi bilo dobro napraviti nešto novo, drugačije i relevantno za knjižnicu i ljude. Prije svega, odlučili smo im se otvoriti tako da mogu i sami pisati, a dizajnom ne biti ništa lošiji od bilo kojeg komercijalnog portala. Medijska scena i način distribuiranja informacija se strahovito mijenja i želimo biti dio toga.

No nije ipak dovoljno samo čekati da korisnici dođu po informacije u knižnicu, već im se treba približiti tamo gdje se inače okupljaju – na društvenim mrežama:

Koliko god nam kapaciteti dopuštaju, koristimo društvene mreže, Facebook prije svega. Upravo planiramo jednu drugačiji i širu strategiju – još veću prisutnost kroz više specifičnih kanala. Treba biti jako uporan i bez stajanja tražiti dobar sadržaj. Uglavnom, tamo gdje budu naši korisnici bit ćemo i mi.

Ali, naša knjižnica je stara…

Zgrada je stara, prostori su neadekvatni, nemamo za to sredstava – mnogo je izgovora koje knjižnice mogu iskoristiti da odlože modernizaciju, a uvjeti za knjižnički pivot nikad nisu idealni.

Riječka knjižnica ipak pokazuje da ni ne trebaju biti: iako se već neko vrijeme planira da se renovira dio kompleksa bivše tvornice motora Rikard Benčić (inače, u tom je prostoru prošle godine održana Netokracijina konferencija RockPaperStartups), veliko preseljenje i renovacija još se nisu odigrali:

U fondu imamo 300.000 knjiga od kojih dobar dio ne možemo držati dostupnima korisnicima već ih “skrivamo” po opskurnim skladištima, a na samim policama ne vidite hrbat knjige već su zbog niskih stalaža često polegnute. O izostanku prostora za odjel za mlade, modernu periodiku, prostor za kreativne radionice, boravak u slobodno vrijeme, učionice, da i ne govorimo.

Financiranje je, kao i kod većine kulturnih ustanova, škakljivo pitanje kada je riječ o poreznom novcu, no novi projekti financiraju se iz međunarodnih fondova ili preko sponzora, a ponekad uskoči i zajednica.

Dobar primjer za to je crowdfunding kampanja Pogurajmo Bibliobus, napravljena u maniri dječjih knjiga u kojima birate vlastitu avanturu i završetak. Pri njenom pokretanju su im se pridružili i programeri i dizajneri, a skupilo se dosad 58 posto sredstava potrebnih da bibliobus nastavi putovati po otocima i gorama.

Dvosmjerna ulica

Osim korištenjem knjižničnih resursa, svojim članarinama i donacijama u akcijama, poput ove s bibliobusom, korisnici mogu i trebali bi pomoći svojoj lokalnoj knjižnici prijedlozima, pitanjima, poticajima i zahtjevima:

 S obzirom da su osnivači narodnih knjižnica općine i gradovi, dakle lokalna samouprava, te da se od strane njih biraju i ravnatelji knjižnica, dobro je da građani budu aktivni u traženju bolje usluge, više sredstava za narodne knjižnice.

Ako knjižnice grade zajednicu, i zajednica se treba osvijestiti da je zaslužna i odgovorna za to da njih izgradi, no i knjižnice moraju prestati gledati na sebe kao pasivne agente koji rotiraju knjige između ruku i polica. Za kraj, Kristian im poručuje:

Puno rada, slobode i kreativnosti je sve. Tehnologija je prijatelj na tom putu.

Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Samo u webshopu Hrvatskog Telekoma uštedi 50% do 12 mjeseci na Deezer i plaćaj ga samo 17,50 kn mjesečno. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!