“Mi smo jedni od onih koji su na kraju izgubili novac investitora.”

Jasenko je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, u Dansku je s obitelji stigao kao izbjeglica devedesetih, a priča o tome kako je s timom prikupio, prije godinu i pol, drugu najveću VC investiciju u Danskoj zvučala je poput poduzetničke bajke.

Tame je gradio softver posvećen organizaciji događaja, upravo jednoj od onih industrija na koju je pandemija koronavirusa najviše utjecala. No, na Tame sama pandemija nije utjecala negativno – zapravo je povratak u “novu normalu”, čini se, bio poguban.

Prije otprilike mjesec dana, Jasenko je najavio da se tvrtka likvidira, nakon što je nisu uspjeli prodati. Iako priznaje da je to bilo teško progutati, odlučio se na otvoren pristup, bez “lažnog exita ili PR članka o prodaji da se sakrije istina”. Mnoge od ovakvih priča ne ugledaju svjetlo javnosti, a, prema njemu, trebale bi.

Zbog toga čitate o njoj i na Netokraciji.

Za početak, upitala sam Jasenka jednostavno pitanje – kako je.

Pokušavam biti svjestan sebe kroz cijeli proces i dati si vremena da upijem sve što se događa, kroz spora jutra, dobre rutine.

Brzo smo se kroz razgovor vratili u tu ključnu 2020. koja je za Tame predstavljala vrijeme prilika. Moj se sugovornik prisjetio kako je sve izgledalo – konferencije su prešle u virtualni svijet, trajale šest do osam sati, a organizatorima su trebale produkcijske tvrtke za video prijenos.

Zapravo su to bile replike događaja uživo, što se tiče formata. To je bilo dobro za nas, jer je naša platforma mogla to podnijeti. Zbog toga smo u travnju 2021. i prikupili 5,5 milijuna dolara.

Zaposlili su mnogo ljudi, skalirali i shvatili nekoliko stvari. Prvo, tržišta su imala različite potrebe – dok su se, recimo, u Švedskoj događaji i dalje održavali uživo, Velika je Britanija imala veliku potrebu za online inačicama. A drugo:

Tvrtke su zamijenile velike konferencije mjesečnim webinarima, a zbog toga se i naša tehnologija morala prilagoditi – nuditi korisnicima da kontroliraju koji se predavač prikazuje, koji slajdovi, prijelaze i sve ostalo što bi inače radila produkcija.

Tvrtka nije mogla ispuniti zadane ciljeve u 2021., stoga se morao napraviti korak unazad i razmisliti što uopće donose industriji događanja. Tržište se drastično promijenilo, stoga je taj korak bio nužan.

Odlučili smo se odmaknuti od tih promjena i usmjerili smo se na webinare, odnosno manje online događaje. Zatvorili smo staru platformu i izgradili novu iz početka. Bili smo u dobroj poziciji i imali prednosti nad konkurencijom, ali sukob Rusije i Ukrajine imao je ogroman utjecaj na nas.

Došla je odluka o prodaji tvrtke, ali uvjeti na tržištu nisu to dopuštali. Odluka je pala na zatvaranje tvrtke, opet, u skladu s kretanjima na tržištima, navodi Jasenko, pozivajući se na tehnološke gigante koji su zaustavili nova zapošljavanja i krenuli s otpuštanjima.

To je značilo da akvizicija našeg tima i naše tehnologije nije bila zanimljiva, a jedino što smo mogli prodati su naši klijenti. No, većina tvrtka ne želi vas pogledati ako nemate minimalno milijun dolara godišnjeg prihoda.

Jasenko i njegov suosnivač imali su ponude da se pridruže konkurenciji, ali to bi bio samo novi posao, ne nešto što bi osiguralo povrat novca investitorima.

I tako je došlo do zatvaranja Tamea.

Iako se sa strane može činiti da je razvoj ovakvih događaja zapravo bio brz, posebice kad znamo za slučajeve projekata koji su “gurali” daleko duže no što je trebao biti njihov životni vijek, vjerujem da je Jasenku i njegovom timu to bilo vrlo dugih godinu dana. Stoga me zanimalo koji su bili ključni trenutci kad su shvatili da se stvari ne razvijaju u dobrom smjeru.

Rekao bih da je to teklo u tri faze. Prvi je trenutak bio oko studenog prošle godine, kad smo imali težak razgovor s našim odborom kojemu smo priopćili da ćemo teško prikupiti seriju A investicije, ako ne promijenimo strategiju. Tad smo shvatili da, ako želimo uspjeti, moramo ići iznad vlastitih mogućnosti.

Drugi je trenutak došao, prisjeća se, tijekom ove godine kad su morali otpustiti ljude u dva navrata. Tad su se svi napori usmjerili u prodaju tvrtke.

Treći i finalni trenutak došao je kad je bilo jasno da nećemo prodati proizvod i da jedino što dobivamo su ponude za poslove. Morali smo obavijestiti naše investitore da nemamo drugih opcija, osim zatvaranja tvrtke.

“Većina VC-jeva očekuje da 60-80% tvrtki u koje su uložili neće napraviti povrat”

Zašto onda nema više startupa koji govore o neuspjesima, pita se moj sugovornik kojega je na transparentnost inspirirala priča jednog drugog osnivača. A Jasenkova je priča došla kao osvježenje za druge – nakon objave, kontaktirali su ga ljudi diljem Europe, znani i neznani.

U startup zajednici uvijek pitchamo, prodajemo i nabrijavamo stvari, nove runde investicija, širenja, zaposlenja, ali ne čujemo ništa o zatvaranju tvrtki. Nadam se da će i ovaj razgovor polako pokrenuti raspravu i u našoj regiji, jer to je realnost.

Dogodi se, učimo iz toga, idemo dalje. Mnogi osnivači ne uspiju iz prvog puta – i što sad? To je putovanje i ako podaci kažu da nećemo uspjeti prvi put, nema razloga da nas to osobno pogađa ili da nas brine što će drugi reći.

Nije ovdje riječ o glorifikaciji neuspjeha, pojašnjava. Nema ničeg zabavnog u tome.

Riječ je o otvorenom zdravom razgovoru, kojeg nedostaje.

Osjećate da ste i vi pred zidom?

Jasenko ima savjete za vas:

1. Ako još niste udarili o taj zid, probajte predvidjeti različite scenarije koji će vas dovesti do zida i zbog kojih ćete morati ugasiti startup. U takvim je trenutcima planiranje najvažnije, i za vas osobno, kao osnivača, i za vaš tim i za investitore, ako ih imate. Budite otvoreni i gledajte naprijed.
2. Ako već jeste udarili o zid, morate shvatiti da ne trebate raditi na potencijalnim rješenjima sami. To će vas brzo iscrpiti. Opet, budite transparentni, uključite suosnivače, tim i investitore da biste zajedno pronašli potencijalna rješenja.
3. Ako ste na samom kraju, već ste zatvorili ili zatvarate tvrtku, budite iskreni oko svega i podijelite svoju priču. Svi vole transparentnost i autentičnost, stoga možete očekivati podršku.

Svi će kad-tad udariti o zid. Možete pronaći razne priče najuspješnijih osnivača, posebice u SAD-u, koji su imali nekoliko neuspjeha, dok nisu uspjeli s trećim, petim ili sedmim startupom. Da bi se izgradila uspješna tvrtka, potrebno je vrijeme, iskustvo i dobar tajming. Ne možete kontrolirati sva ta područja.

Za kraj, trebat će vam vremena da procesuirate sve što se događa. Nađite osobe koje će vas slušati, pružiti podršku, ali izdvojite i vrijeme za sebe, od vježbanja, do zdrave prehrane do dovoljnog sna. Da biste izašli iz svega jači, morate se oporaviti, napominje Jasenko.

Kad se zatvore startup vrata…

…Otvore se vrata fonda. Barem za Jasenka! On je u međuvremenu postao principal u švedskom fondu BackingMinds, koji se ističe kao prva europska VC tvrtka koju su osnovale isključivo žene. Fond se širi na druge nordijske zemlje, a ima izdvojenih 50 milijuna eura za investicije, koje su, među ostalim, osigurali obitelj Persson, koja posjeduje H&M, Martin Lorentzon, suosnivač Spotifya, Ilkka Paananen, suosnivač gaming tvrtke Supercell, koja stoji iza Clash of Clansa, Niklas Zennström, osnivač Skypea i Atomica te drugi. Fond se fokusira na one projekte koje često drugi investitori previde, one koje su osnovale žene, imigranti… Nešto što je Jasenku vrlo blisko.

Do novog posla došao je relativno brzo – netko mu je iz H&M-ovog VC fonda preporučio da razgovara s direktoricom BackMindsa, Sarom Resvik, a nakon tri runde intervjua, upoznao je tim i potpisao ugovor.

Kad je postalo jasno da, što se tiče Tamea, jedine ponude koje dobivamo stižu od konkurencije, koja je meni i suosnivaču nudila posao, počeo sam razmišljati o tome što želim raditi. BackMinds je VC tvrtka koja ulaže u startupe, a ono što me privuklo u investiranje je mogućnost da radim s drugim direktorima i osnivačima ne bih li im pomogao da izgrade fantastične tvrtke.

A njegovo iskustvo s Tameom, od stvaranja proizvoda, prikupljanja investicija pa i samog zatvaranja tvrtke, svakako će biti od velike pomoći.