Više od polovice Hrvata plaća beskontaktno, a 81 posto ih kupuje online

Više od polovice Hrvata plaća beskontaktno, a 81 posto ih kupuje online

Strelovit rast korištenja beskontaktnog plaćanja, rast popularnosti mobilnog plaćanja te stabilne navike kupovanja online, glavni su rezultati korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj prema najnovijem istraživanju MasterIndex kompanije Mastercard.

Sanja Zigic
Sanja Žigić iz Mastercard Hrvatska istaknula je kako rezultati istraživanja MasterIndex pokazuju kako Hrvatska nedvojbeno prati europske trendove.

Prema istraživanju MasterIndex o korištenju financijskih usluga među korisnicima kartica u dobi od 18 do 55 godina u Hrvatskoj, koje je provela kompanija Mastercard, čak 90 posto ispitanika posjeduje barem jednu karticu, a polovica korisnika ima tri ili više kartica. Također, upotreba kartica raste sa stupnjem obrazovanja i kupovne moći, a 82 posto korisnika ih koristi barem jednom tjedno, a njih 27 posto svakodnevno.

Kod korisnika kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja ovi brojevi rastu pa njih čak 89 posto karticu na prodajnom mjestu koristi više puta tjedno. Zanimljivo je i da tek 3 posto korisnika ovih kartica ne koristi kartice na prodajnom mjestu te da je podizanje novca na bankomatima najčešće među mlađim ispitanicima. Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj istaknula je kako rezultati istraživanja MasterIndex pokazuju da Hrvatska nedvojbeno prati europske trendove.

Očekujemo da će se trend povećanja korištenja kartica u odnosu na gotovinu nastaviti. Korisnici se odlučuju za bezgotovinske načine plaćanje jer su praktičniji, brži i sigurniji od držanja gotovog novca, a nove tehnologije poput beskontaktnog plaćanja uvele su kartična plaćanja na niz lokacija gdje je to ranije bilo ograničeno.

Pristupačne cijene glavni razlog za online kupnju

Također, podaci pokazuju da na internetu kupuje čak 81 posto ispitanika, a njih 35 posto ih to čini više puta mjesečno. Najaktivniji online kupci su ispitanici u dobnoj skupini od 30 do 39 godine, s visokim stupnjem obrazovanja. Kad je riječ o korisnicima kreditnih kartica ili onih s odgodom plaćanja, među njima je tek 15 posto onih koji nikad ili gotovo nikad ne kupuju putem interneta.

Girls Shopping on Laptop --- Image by © Mina Chapman/Corbis
Online najviše kupujemo odjeću i modne dodatke, zatim slijedi potrošačka elektronika.

No, koji su razlozi online kupnje? U prvom redu, pristupačne cijene što ističe čak 73 posto online kupaca, zatim ušteda vremena, mogućnost kupnje u bilo koje vrijeme, bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama, usporedba cijena i mogućnost dostave. Istovremeno, glavna prepreka za shopping na internetu je činjenica da 52 posto ispitanika žele predmet koji kupuju vidjeti i uživo. Najpopularniji artikli su odjeća, obuća i modni dodaci (68 posto), zatim potrošačka elektronika, predmeti za kućanstvo, slijedi kozmetika i parfemi te knjige i glazba. Visoko na popisu su i putovanja i ulaznice, igračke i oprema za bebe te softver i zrakoplovne karte.

PayPal i slične usluge pri online kupnji koristi 35 posto kupaca, a plaćanje karticama njih 25 posto, dok među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 35 posto. Internetsko bankarstvo za kupnju online koristi 11 posto online kupaca, ponajviše koriste ispitanici iz Like, Korduna i Banovine. Četrdeset posto online kupaca preferira inozemne e-trgovine, 16 posto njih domaće, dok 44 posto njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Čak 53 posto Hrvata plaća beskontaktno

Kad je riječ o beskontaktnim plaćanjima, 96 posto ispitanika je čulo za ovaj oblik plaćanja. No, još je zanimljivije kako više od polovice korisnika kartica, točnije njih 53 posto danas plaća beskontaktno, za razliku od 36 posto u listopadu 2015. i 19 posto u listopadu 2014. Beskontaktno plaćanje najviše koriste ispitanici mlađi od 50 godina, a najpopularnije je u Istri i Primorju (66 posto) te u sjevernoj Hrvatskoj (61 posto).

Kako za kupnje do 100 kuna samo treba beskontaktnu karticu prisloniti na POS terminal, dok je za one iznad 100 kuna nakon prislanjanja kartice potrebno unijeti PIN ili potpis, ova vrsta plaćanja idealna je za djelatnosti gdje je brzina od velike važnosti, poput restorana brze prehrane, benzinskih postaja, ljekarni ili kina, navodi se u istraživanju.

Strelovit rast uporabe beskontaktnih kartica pokazuje da Hrvati vole koristiti ovu vrstu jednostavnog, brzog i sigurnog plaćanja, ističu u Mastercardu, a pozitivan trend bezgotovinskog plaćanja vidljiv je i na globalnoj razini, posebno u razvijenijim europskim zemljama. Naime, prema bazi podataka Mastercard Data Warehouse, obujam potrošnje ostvarene Mastercard i Maestro beskontaktnim karticama je u 2015. narastao za čak 183 posto u odnosu na godinu prije. Podaci su ujedno pokazali da je u 2015. broj izdanih beskontaktnih kartica i uređaja porastao za 50 posto te da je u četvrtom kvartalu 2015. u prosjeku 13 posto svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.

Raste broj korisnika mobilnog plaćanja

masterpass_resize
Mobilni novčanici postaju sve zanimljiviji korisnicima jer olakšavaju proces kupnje, ali i omogućavaju autorizaciju plaćanja otiskom prsta ili – selfijem.

Kad je riječ o mobilnim plaćanjima, istraživanje pokazuje da korisnici prilikom kupnje putem mobilnih telefona sve više koriste kreditne i debitne kartice. Danas to čini čak 22 posto korisnika kreditnih kartica i kartica s odgodom plaćanja, u usporedbi s 18 posto prošle godine. Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u kompaniji Mastercard u Hrvatskoj kaže kako će prema nekim procjenama, do 2019. godine korisnici pametnih telefona i tableta stvoriti vrijednost od gotovo 200 milijardi mobilnih transakcija godišnje.

Ovaj trend otvara vrata modernim tehnološkim rješenjima kao što je Masterpass – digitalni novčanik koji pojednostavljuje iskustvo kupnje i plaćanja te ga čini mogućim sa svih povezanih uređaja, bilo u fizičkim prodavaonicama, iz mobilnih aplikacija ili na internetu.

Damir zaključuje kako su mobilni novčanici zanimljivi korisnicima jer ne samo što olakšavaju proces kupnje, nego i omogućavaju odobravanje plaćanja biometrijskim zapisom. Konkretno, to znači autorizaciju plaćanja otiskom prsta, glasom ili popularnim selfijem, a ta usluga od listopada ove godine već je dostupna u 12 europskih zemalja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Startupi

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...