Više od polovice Hrvata plaća beskontaktno, a 81 posto ih kupuje online

Više od polovice Hrvata plaća beskontaktno, a 81 posto ih kupuje online

Strelovit rast korištenja beskontaktnog plaćanja, rast popularnosti mobilnog plaćanja te stabilne navike kupovanja online, glavni su rezultati korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj prema najnovijem istraživanju MasterIndex kompanije Mastercard.

Sanja Zigic
Sanja Žigić iz Mastercard Hrvatska istaknula je kako rezultati istraživanja MasterIndex pokazuju kako Hrvatska nedvojbeno prati europske trendove.

Prema istraživanju MasterIndex o korištenju financijskih usluga među korisnicima kartica u dobi od 18 do 55 godina u Hrvatskoj, koje je provela kompanija Mastercard, čak 90 posto ispitanika posjeduje barem jednu karticu, a polovica korisnika ima tri ili više kartica. Također, upotreba kartica raste sa stupnjem obrazovanja i kupovne moći, a 82 posto korisnika ih koristi barem jednom tjedno, a njih 27 posto svakodnevno.

Kod korisnika kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja ovi brojevi rastu pa njih čak 89 posto karticu na prodajnom mjestu koristi više puta tjedno. Zanimljivo je i da tek 3 posto korisnika ovih kartica ne koristi kartice na prodajnom mjestu te da je podizanje novca na bankomatima najčešće među mlađim ispitanicima. Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj istaknula je kako rezultati istraživanja MasterIndex pokazuju da Hrvatska nedvojbeno prati europske trendove.

Očekujemo da će se trend povećanja korištenja kartica u odnosu na gotovinu nastaviti. Korisnici se odlučuju za bezgotovinske načine plaćanje jer su praktičniji, brži i sigurniji od držanja gotovog novca, a nove tehnologije poput beskontaktnog plaćanja uvele su kartična plaćanja na niz lokacija gdje je to ranije bilo ograničeno.

Pristupačne cijene glavni razlog za online kupnju

Također, podaci pokazuju da na internetu kupuje čak 81 posto ispitanika, a njih 35 posto ih to čini više puta mjesečno. Najaktivniji online kupci su ispitanici u dobnoj skupini od 30 do 39 godine, s visokim stupnjem obrazovanja. Kad je riječ o korisnicima kreditnih kartica ili onih s odgodom plaćanja, među njima je tek 15 posto onih koji nikad ili gotovo nikad ne kupuju putem interneta.

Girls Shopping on Laptop --- Image by © Mina Chapman/Corbis
Online najviše kupujemo odjeću i modne dodatke, zatim slijedi potrošačka elektronika.

No, koji su razlozi online kupnje? U prvom redu, pristupačne cijene što ističe čak 73 posto online kupaca, zatim ušteda vremena, mogućnost kupnje u bilo koje vrijeme, bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama, usporedba cijena i mogućnost dostave. Istovremeno, glavna prepreka za shopping na internetu je činjenica da 52 posto ispitanika žele predmet koji kupuju vidjeti i uživo. Najpopularniji artikli su odjeća, obuća i modni dodaci (68 posto), zatim potrošačka elektronika, predmeti za kućanstvo, slijedi kozmetika i parfemi te knjige i glazba. Visoko na popisu su i putovanja i ulaznice, igračke i oprema za bebe te softver i zrakoplovne karte.

PayPal i slične usluge pri online kupnji koristi 35 posto kupaca, a plaćanje karticama njih 25 posto, dok među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 35 posto. Internetsko bankarstvo za kupnju online koristi 11 posto online kupaca, ponajviše koriste ispitanici iz Like, Korduna i Banovine. Četrdeset posto online kupaca preferira inozemne e-trgovine, 16 posto njih domaće, dok 44 posto njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Čak 53 posto Hrvata plaća beskontaktno

Kad je riječ o beskontaktnim plaćanjima, 96 posto ispitanika je čulo za ovaj oblik plaćanja. No, još je zanimljivije kako više od polovice korisnika kartica, točnije njih 53 posto danas plaća beskontaktno, za razliku od 36 posto u listopadu 2015. i 19 posto u listopadu 2014. Beskontaktno plaćanje najviše koriste ispitanici mlađi od 50 godina, a najpopularnije je u Istri i Primorju (66 posto) te u sjevernoj Hrvatskoj (61 posto).

Kako za kupnje do 100 kuna samo treba beskontaktnu karticu prisloniti na POS terminal, dok je za one iznad 100 kuna nakon prislanjanja kartice potrebno unijeti PIN ili potpis, ova vrsta plaćanja idealna je za djelatnosti gdje je brzina od velike važnosti, poput restorana brze prehrane, benzinskih postaja, ljekarni ili kina, navodi se u istraživanju.

Strelovit rast uporabe beskontaktnih kartica pokazuje da Hrvati vole koristiti ovu vrstu jednostavnog, brzog i sigurnog plaćanja, ističu u Mastercardu, a pozitivan trend bezgotovinskog plaćanja vidljiv je i na globalnoj razini, posebno u razvijenijim europskim zemljama. Naime, prema bazi podataka Mastercard Data Warehouse, obujam potrošnje ostvarene Mastercard i Maestro beskontaktnim karticama je u 2015. narastao za čak 183 posto u odnosu na godinu prije. Podaci su ujedno pokazali da je u 2015. broj izdanih beskontaktnih kartica i uređaja porastao za 50 posto te da je u četvrtom kvartalu 2015. u prosjeku 13 posto svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.

Raste broj korisnika mobilnog plaćanja

masterpass_resize
Mobilni novčanici postaju sve zanimljiviji korisnicima jer olakšavaju proces kupnje, ali i omogućavaju autorizaciju plaćanja otiskom prsta ili – selfijem.

Kad je riječ o mobilnim plaćanjima, istraživanje pokazuje da korisnici prilikom kupnje putem mobilnih telefona sve više koriste kreditne i debitne kartice. Danas to čini čak 22 posto korisnika kreditnih kartica i kartica s odgodom plaćanja, u usporedbi s 18 posto prošle godine. Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u kompaniji Mastercard u Hrvatskoj kaže kako će prema nekim procjenama, do 2019. godine korisnici pametnih telefona i tableta stvoriti vrijednost od gotovo 200 milijardi mobilnih transakcija godišnje.

Ovaj trend otvara vrata modernim tehnološkim rješenjima kao što je Masterpass – digitalni novčanik koji pojednostavljuje iskustvo kupnje i plaćanja te ga čini mogućim sa svih povezanih uređaja, bilo u fizičkim prodavaonicama, iz mobilnih aplikacija ili na internetu.

Damir zaključuje kako su mobilni novčanici zanimljivi korisnicima jer ne samo što olakšavaju proces kupnje, nego i omogućavaju odobravanje plaćanja biometrijskim zapisom. Konkretno, to znači autorizaciju plaćanja otiskom prsta, glasom ili popularnim selfijem, a ta usluga od listopada ove godine već je dostupna u 12 europskih zemalja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.