Od HGSS-a do startupa: Kako je IoT Net Adria postala “središte hrvatskog interneta stvari”

Prije četiri godine u našoj zemlji zaživjela je prva nacionalna mreža za bežično, internetsko povezivanje baš svih stvari. Postavila ju je tvrtka IoT Net Adria, a tehnologija na kojoj se temelji je SigFox, vodeća globalna platforma za komunikaciju među uređajima, neovisno o tome gdje se nalaze. Riječ je o energetski učinkovitoj, iznimno prodornoj mreži za prijenos kratkih, uskopojasnih radio signala, koja svaku stvar iz naše okoline, priključivanjem senzora, može pretvoriti u pametan uređaj.

Signali koje ta mreža prenosi su, primjerice, GPS koordinate, temperatura, indeks potrošnje energije, vode ili plina i tome slične, jezgrovite informacije kakvima barataju uređaji, kada međusobno komuniciraju. Doseg Sigfox signala je i do 50 kilometara, u ruralnim područjima. To znači da može povezati i uređaje do koje WiFi signal ne dopire te uređaje na mjestima gdje još nema baznih postaja mobilnih operatera. Uređaji se napajaju baterijom koja zbog niske potrošnje može potrajati godinama.

Raznolika mreža partnera

U gotovo četiri godine poslovanja pokrili su, s nešto više od 200 baznih postaja, 90 posto stanovništva i približno 70 posto teritorija Hrvatske, kaže Marko Gojić, tehnički direktor tvrtke IoT Net Adria i dodaje:

Tamo gdje nas još nema s mrežom, a pokazala se potreba – primjerice na Velebitu i drugim sličnim prostorima – možemo biti prisutni lokalno s manjim baznim postajama. Imali smo već takvih zahtijeva od strane istraživačke zajednice, ustanova kao što su Šumarski institut i Šumarski fakultet.

Spremni smo postaviti mrežu i na udaljenim lokacijama, ako to od nas zatraže organizacije kao što su Hrvatska gorska služba spašavanja, čuvari nacionalnih parkova i drugi.

Najveći projekt IoT Net Adria je projekt bežičnog očitanja plinskih brojila u Osijeku, izveden u suradnji s tvrtkom HEP Plin. Riječ je o umrežavanju desetak tisuća uređaja, a taj broj se postupno povećava, jer HEP Plin preuzima druge tvrtke za opskrbu plinom, u drugim krajevima Hrvatske.

Riječ je o potpuno domaćem proizvodu, pojašnjava Marko Gojić:

IoT senzore za plinska brojila izrađuje jedan od naših većih partnera, tvrtka ByteLab, a Sigfox ih nudi na svim svojim mrežama u svijetu.

To je dodatna prednost Sigfox mreže – jedinstveno je konfigurirana, što znači da rješenje proizvedeno u Hrvatskoj funkcionira bez ikakvih dodatnih prilagodbi na bilo kojoj drugoj Sigfox mreži u svijetu – dok kod mobilnih operatera ima dosta stvari kojima se treba prilagođavati: drukčija su sučelja, drukčije obračunske jedinice, potrebno je nabaviti SIM kartice za svaku mrežu posebno, itd.

Druga veća primjena njihove Sigfox mreže realizirana je u projektu upravljanja gradskom rasvjetom u Sisku. Na tome je radio njihov drugi partner, tvrtka LED elektronika, koja upravlja rasvjetnim mrežama u više gradova i općina u Hrvatskoj.

9 tisuća svjetiljki

LED elektronika danas je tvrtka s tridesetak zaposlenih, specijaliziranih uglavnom za razvoj rješenja u području inteligentnih transportnih sustava. Proizvode uređaje i softver za upravljanje cestama i autocestama te posebne, meteorološko informacijske postaje. A važno je istaknuti kako je prije pet godina LED elektronika bila isključivo u LED rasvjeti, u proizvodnji i instalaciji LED svjetiljaka. Otud joj i ime. Tijekom 2018. godine izveli su najveći projekt modernizacije javne rasvjete u Hrvatskoj – u gradu Sisku instalirano je više od devet tisuća rasvjetnih tijela, koja su povezana u jedan središnji sustav.

Bio je to projekt koji nam je pokazao što se sve može ostvariti realizacijom tehnologija pametnog grada, kaže Hrvoje Kaluđer, tehnički direktor u tvrtki LED elektronika.

Nakon što smo, prije toga, u nekim manjim gradovima, koristili neke druge tehnologije (Zigbee i Bluetooth Low-Energy), odlučili smo se za Sigfox i tvrtku IoT Net Adria, jer nije bila riječ samo o instalaciji nove LED rasvjete, već je bilo potrebno ugraditi i dosta druge elektronike, softvera i komunikacijske opreme. Bila je to integracija sustava na više tehnoloških nivoa i trebao nam je poslovni partner s ekosustavom koji nas može pratiti.

Mi možemo puno toga napraviti sami – domaći smo proizvođač od glave do pete – pa smo mogli postići veću isplativost, dodaje Hrvoje. To je bila i konkurentska prednost jer je projekt u Sisku financiran po tzv. ESCO modelu, gdje se ulaganje isplaćuje kroz ostvarene uštede u duljem razdoblju. Grad Sisak danas ostvaruje i do 80 posto uštede na računima električne energije koju troši za uličnu rasvjetu.

Mrežu IoT Net Adria Sigfox odabrali su zbog solidne pokrivenosti, niske potrošnje energije, jeftinijih uređaja, cjenovno pristupačnije usluge (popusti na količinu i na godine uporabe), objašnjava Hrvoje, a bilo im je važno i da ne troše svoje ljudske i druge resurse na komunikacijsku tehnologiju kojom će povezati uređaje koje instaliraju.

Sigfox, s obzirom na to da je konfiguriran tako da je dosta robustan, često koristimo i kao backup mrežu i kao mrežu putem kojem dijagnosticiramo zdravlje uređaja kojima upravljamo.

Energija, voda, nadzor imovine…

Što se tiče primjene tehnologija Interneta stvari u Hrvatskoj, zasad je energetika (praćenje plinskih i sličnih brojila) područje u kojem je to najviše realizirano, a drugi slučaj, koji se isto već dokazao u praksi, je i lociranje i praćenje imovine (asset tracking). Na jednom takvom radila je i IoT Net Adria, navodi Marko.

Radimo s jednim novim partnerom na rješenju za praćenje skupe opreme koju oni često sele po Hrvatskoj, a važno im je u svakom trenutku znati gdje se ta oprema nalazi.

Sljedeće područje u kojem se uspješno mogu primijeniti tehnologije interneta stvari su vodovodne mreže u Hrvatskoj, koje bilježe velike gubitke zbog zastarjele infrastrukture – od pedesetak posto u Zagrebu do 80 posto u nekim mjestima u Gorskom kotaru i Lici. Tu se ne događa samo gubitak vode, već i energije u sustavima koji nisu efikasni koliko bi mogli biti.

Povratak hackathona iz kojeg je izrastao startup

IoT Net Adria svoj ekosustav partnera redovno osvježava i natjecanjima za startup tvrtke. Prije dvije godine organizirali su hackhathon IoT Challenge, a na koji im se javilo petnaestak tvrtki. Marko Gojić kaže kako planiraju to uskoro ponoviti jer su neki njihovi današnji partneri došli do njih upravo tim putem. Jedna od takvih tvrtki je i tvrtka Symbiotic, startup smješten u zagrebačkom ZICER inkubatoru, koji je razvio IoT uređaj za detekciju poplava.

Symbiotic je osnovao inženjer Davor Predavec, inspiriran onim što je radio na poslijediplomskom studiju u Engleskoj, još prije pandemije. Ideju je dodatno izbrusio sudjelujući u natjecanju Hacking House u Francuskoj.

Projekt je trajao dva mjeseca tijekom kojih smo povremeno odlazili u Pariz, sve dok nismo izradili prototip uređaja za dojavu rasta poplavnih vodostaja. Uvjet je bio da uređaj funkcionira na Sigfox mreži i da ga napravimo tako da ne potrošimo više od 700 eura. Napaja se baterijom, a slijedeći razvojni korak je ugradnja napajanja putem solarnih panela. Sad smo u fazi komercijalizacije našeg senzora, a za prvu fazu trebat će nam ulaganje od pedesetak tisuća eura.

Aquobex, Symbioticov partner u Engleskoj, koji razvija raznu mehaničku opremu za obranu od poplava, htio je dobiti tehnologiju putem koje će moći predvidjeti gdje će trebati postaviti svoje protupoplavne barijere te što se događa s vodom neposredno prije i poslije poplave na nekom području. Davor pojašnjava:

Željeli su imati te podatke sa samog terena. Dakle, gdje se poplava događa, koliko je voda visoka, kakve barijere (i koliko njih) će trebati da bi se poplava obuzdala. Trebali su što više senzora na jednom zemljopisnom području, kako bi se moglo simulirati potencijalne štete od poplave, i kako bi mogli raditi prognoze za sljedeće poplave.

Inače, projekt mreže protupoplavnih IoT senzora u rijeci Savi, koji će biti postavljeni u Sloveniji i Hrvatskoj, bit će podloga Davorova budućeg doktorata. Davor smatra kako je Symbioticova konkurentska prednost eksplicitno znanje o tome kako se koristiti protupoplavnim (i drugim) IoT senzorima.

To je ono što mi nudimo uz same uređaje. Znamo kako treba tumačiti podatke koji se dobivaju iz senzora, da bi se predvidjele poplave i organizirala protupoplavna djelovanja. Cilj je dobivena mjerenja koristiti kao set podataka za kasnije simulacije kojima bi se razradila kvalitetna prevencija od poplava i svih drugih katastrofa.

Tvrtka Symbiotic dalje se želi fokusirati na prodaju svojih IoT senzora i softvera te integracije svog sustava s već postojećim platformama. Davor ističe gdje imaju glavni adut kad je u pitanju potražnja i ponuda.

Samo u Europskoj uniji ima stotinjak raznih projekata koji se bave rješenjima za probleme koji nastaju tijekom prirodnih katastrofa. Svaki od tih projekata ima neki svoj proizvod, koji nude raznim hitnim službama. Na sajmovima na kojima smo sudjelovali, nekima od tih tvrtki i proizvođača opreme pokazali smo naš softver. I svi su bili oduševljeni brojem i kvalitetom ugrađenih funkcionalnosti.

No, većina kaže da nemaju ni ljudi ni resursa da ga sami ugrade u svoje sustave. U tome mi vidimo svoju priliku. Mislim, možemo mi prodati i platformu i senzor, no kako ja vidim stvari, najveća zarada je u integraciji novih podataka s postojećim sustavima, a to povećava njihovu vrijednost i korisnost.

“Želimo rješavati specifične probleme, za koje nema gotovih tržišnih rješenja”

Što se tiče samog kreatora tog ekosustava tvrtki specijaliziranih za razvoj naprednih rješenja temeljenih na IoT tehnologijama – tvrtke IoT Net Adria, njihov Marko Gojić nam je rekao kako oni vide svoj razvoj, u sljedeće dvije-tri godine:

Okrećemo se i sami projektima kojima možemo pridonijeti našim know-how znanjem i iskustvom. Želimo rješavati specifične probleme, za koje nema gotovih tržišnih rješenja, softvera i uređaja “s police”, želimo raditi rješenja koja će u potpunosti biti proizvod našeg znanja i ekspertize.

Primjer jednog takvog sustava je i ono što smo nedavno napravili za jednu našu veliku kompaniju – rješenje koje u potpunosti automatizira nadzor nekoliko desetaka njihovih pogona, kojima se sada upravlja na daljinu iz jednog središta. Uz vlastita znanja i iskustva, na tržištu kapitaliziramo i sve poslovne i tehnološke prednosti koji proizlaze iz sinergije s tvrtkama Comping i DataTarget, članicama iste grupacije.

Osim same mreže i konzaltinga, imaju hardver i softver, podatkovni centar i sve ostalo što je potrebno za funkcioniranje solidne informacijske infrastrukture interneta stvari, zaključuje Marko.