Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Ne pišemo često o tome kako je neka državna tvrtka surađivala s nekoliko startupa na pozitivnom projektu, ali danas je jedan od tih dana. HEP Plin je, uz tvrtke Byte Lab. Axis, Multicom i IoT Net Adria započeo ponajveći IoT projekt u Hrvatskoj, digitalizaciju plinskih brojila.

Radi se o projektu koji će korisnicima omogućiti posve digitalna brojila koja se više neće morati očitavati već će biti u stalnoj komunikaciji sa središnjicom. Više informacija o ovom projektu saznao sam od Ranka Režeka, Izvršnog direktora IoT Net Adria te Matije Puškara, direktora tvrtke Byte Lab. Dodatni kontekst pružio nam je i HEP Plin.

IoT (internet of things, internet stvari) čini značajan dio projekata pametnih gradova, budući da se u svom temelju ideja pametnog grada zasniva na povezivanju strojeva i objekata koji međusobno mogu komunicirati neovisno o ljudima. Koristeći ovakve tehnologije gradovi mogu modernizirati i ubrzati neke ključne logističke procese poput opskrbe energijom, odvoza smeća ili smanjenja gustog prometa. U Hrvatskoj se tehnologija za sada najviše koristi za parking, pokrivanje javnih površina bežičnim internetom i slično, ali ovaj projekt daje naslutiti da se radi i u drugim smjerovima. 

Startup po startup, IoT!

IoT dio sustava radila je tvrtka IoT Net Adria koja je inače Sigfox operater za Hrvatsku i u svom portfoliu ima niz IoT uređaja. Sigfox je zapravo i temeljna tehnologija koja stoji iza ovih digitalnih brojila, a prvo pitanje gotovo svakoga je kako se ona uopće spajaju na internet. Ranko pojašnjava kako je to takozvana “0G” tehnologija dostupna u više od 70 zemalja koja je namijenjena za prijenos vrlo male količine podataka, što je inače slučaj kada je riječ o IoT tehnologijama. Iako je 0G tehnologija raširena, i dalje smo u ranim fazama razvoja IoT infrastrukture, posebice u Hrvatskoj.

Sigfox mrežu možete najjednostavnije gledati kao i na “obični” mobilni internet, samo što ona spaja uređaje poput pametnih zvona za vrata, plinomjera ili automobila, a danas ju koriste banke, telekomi, automobilske kompanije i drugi kako bi njihovi uređaji komunicirali neovisno o “pravom” mobilnom internetu.

S druge strane, Byte Lab je inženjerska tvrtka koja je razvila uređaj koji omogućava daljinsko čitanje postojećih plinomjera kako bi se smanjila potreba za previše dogradnji. Tako u ovom projektu ne mijenjate svoj plinomjer, već samo s njime spajate mali uređaj koji ima svoju bateriju i samostalno komunicira s centralom. Matija mi kaže kako se ovo isprva čini jednostavno, ali bilo je potrebno razviti uređaj koji se univerzalno može primijeniti na različite plinomjere, ali i imati dugi vijek baterije kako ne bi izazivao nepotrebne glavobolje korisnicima. Matija dodaje kako postojeća rješenja na tržištu nisu bila adekvatna za ovu primjenu, stoga su proizvod morali osmisliti “kor kuće”:

Shvatili smo da je jedini način da ostvarimo kompaktne dimenzije uređaja da se, umjesto korištenja komercijalno dostupnih komunikacijskih modula, upustimo u razvoj vlastitog rješenja.

Time započinje faza izrada 3F prototipa (Form fit function). Spomenuto se kasnije pokazalo kao odluka koja je produljila razvoj, ali i omogućila bržu proizvodnju i isporuku uređaja jer ne ovisimo o proizvođačima komunikacijskih modula, već imamo vlastito chip rješenje.

IoT uređaj spaja se na postojeći plinomjer i ne zahtjeva mnogo posla oko instalacije. HEP Plin

Najveći IoT projekt u Hrvatskoj

Iz HEP-a mi kažu kako je ovaj projekt trenutačno najveći IoT projekt u Hrvatskoj, a na IoT tehnologije gledaju kao na glavni preduvjet digitalne transformacije i razvoja pametnih gradova. Pametni gradovi i jesu mogući zbog IoT rješenja, a jedna od prvih stvari koje svaki pametan grad treba jesu sustavi za automatski obračun režija. Zanimljivo je kako se ovaj projekt provodi na čitavom distribucijskom području HEP Plina, dakle u Slavoniji s prvim instalacijama u Osijeku. 

Logično je tko od ovog sustava ima koristi, ali zanimljivo je kako je podjednaka prednost za distributera i korisnika. Ranko pojašnjava kako će kućanstva moći u realnom vremenu imati podatke o potrošnji i transparentno u svakom trenutku znati koliki će biti trošak u obračunskom periodu. S druge strane, distributer također ima više informacija:

Distributer kao korisnik ove usluge sada ima precizne podatke o potrošnji koji su nužni za kvalitetno upravljanje mrežom, kontrolom distribucije i preciznim planiranjem nabavke plina. Optimizacija procesa je sljedeća velika pogodnost. Nemogućnost očitanja jer vlasnici nisu od kuće i procijenjene potrošnje te kvartalni obračuni razlike koja nas ponekad nemalo iznenadi sada mogu biti prošlost. A nema ni ručnih unosa podataka očitanja u sustave naplate pa tako ni mogućnosti pogrešaka.

Uređaj se brzo spaja na plinomjere, a ostatak procesa odvija se automatski. Byte Lab

Nakon plina, voda i struja?

Sigfox u drugim zemljama radi i na sustavima koji ne prate samo plin, već i druge “režije” poput vode, a čini se kako kod nas sve kreće od distribucije plina. Moji sugovornici se slažu kako se digitalizaciji i digitalnoj transformaciji nema smisla opirati, a za širu javnost i gradsku infrastrukturu upravo IoT donosi najviše opipljivih prednosti, poput ovih o kojima danas govorimo. Matija:

IoT projekata i pogodnosti je svakim danom sve više. Projekti bi se trebali kreirati prema individualnim izazovima, kompanije trebaju težiti da budu bolje, moraju biti drugačije, biti konkurentnije, moraju brinuti o održivom razvoju! Svaka ima svoje specifične procese i izazove. IoT projekti se trebaju njima prilagoditi i ponuditi vrijednosti koje do danas nisu postojale pa čak i mijenjati postojeće procese ili logiku/strategiju kompletnog poslovanja. Iako su cijene danas sve niže, ključ uspjeha je ROI koji treba opravdati ulazak u ovo područje, sve veći broj projekata potvrđuje da smo na pravom putu.

Nadamo se da će i druge javne tvrtke koje mogu imati velike koristi od IoT rješenja slijediti primjer HEP-a, i da ćemo uskoro gledati više rješenja za pametne gradove u praksi u Hrvatskoj.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Što čini dobrog projektnog menadžera, po čemu se prepoznaje uspješan projekt, kako spriječiti nesporazume na vrijeme... saznali smo prošli tjedan na Job Fair Meetupu uz stručnjake vodećih hrvatskih IT tvrtki.

Društvene mreže

Kako zaštititi Facebook stranice, račune i Instagram profile da ih se ne dočepaju prevaranti?

Ella Dvornik ostala je bez Facebook profila, Marina Mamić bez stranice, a Chiarin tanjurić bez sadržaja na Instagramu.

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?